Тера

Tera 1

U Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ nastavljaju proces izgradnje međunarodne institucionalne i intersektorske saradnje u regionu.

Direktor Centra, Aleksandar Lipovan, potpisao je, prošle sedmice, sporazum o saradnji sa dekanicom Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, prof. dr Helenom Sablić Tomić, a zatim i sa zamenicom rektora Univerziteta „Polis“ u Tirani, dr Elonom Karafili, o razmeni iskustava sa Odsekom za umetnost i dizajn ovog univerziteta.

Kako je u sporazumima istaknuto, institucije su se složile da će zajednički raditi na jačanju buduće saradnje i razvijanju kulturnih, umetničkih, naučnih i nastavnih iskustava radi promocije ovih aktivnosti i zajedničkih interesa.

Studenti navedenih institucija će praktičnu nastavu u oblasti skulpture održavati u Studentskom kampu „Tera“. Rad i boravak u Ateljeu „Tera“ koji ima status spomenika kulture od značaja za industrijsko nasleđe, nudi sve raspoložive tehničke i tehnološke uslove za prenošenje znanja i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom. U dodatku skulptorske prakse, studenti imaju priliku i da se upoznaju sa osnovama ReOrg metoda, internacionalno priznatog inovativnog načina reorganizacije i optimizacije muzejskih depoa.

Pored redovnih aktivnosti u sklopu programa, profesori ovih institucija održaće i i javne masterklas časove, predavanja, prezentacije istraživanja ili projekata zainteresovanoj javnosti u Kikindi.

Važno je napomenuti da se sporazum o saradnji sa albanskim partnerom oslanja na Memorandum o razumevanju o kulturnoj saradnji na Zapadnom Balkanu koji reguliše vidove saradnje u oblasti kulture između institucija tri strane: Republike Srbije, Republike Albanije i Republike Severne Makedonije. Kroz zajedničke pozive za finansiranje projekata, reguliše lakšu mobilnost umetnika u okviru programa Otvoreni Balkan. Sve institucije su zainteresovane da zajednički učestvuju sa ovim programom na konkursu Kreativne Evrope.

Poziciju Centra „Tera“ i Kikinde kao regionalnog i evropski prepoznatog centra za studente umetničkih akademija utemeljio je i promovisao profesor Slobodan Kojić, osnivač i dugogodišnji direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Northward

Novi festival kratkih igranih i animiranih filmova, „Kikindski kratki metar“, najavljen je u nedelju letnjim bioskopom u prostoru Ateljea Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

U poluotvorenom prostoru budućeg stambenog objekta „Tere“, filmska publika imala je priliku da vidi izabrana ostvarenja kratkih igranih filmova koji su učestovali na nekadašnjem „Lou badžet“ festivalu. „Kikindski kratki metar“ zapravo je nastavak ovog, prvog u gradu, filmskog festivala koji se održavao u tadašnjem Domu omladine.

– Festival kratkog igranog filma „Lou badžet“ održavao se od 2000. do 2009. godine i bio je poseban po tome što je pokrenut isključivo sa sopstvenom produkcijom. Osnovao ga je scenograf Branko Komadina sa svojom nevladinom organizacijom „Dištrikt 0230“. Bio je takmičarskog karaktera, mnogo mladih, srednjoškolaca, snimilo je tada svoje prve filmove, što nam je i bio cilj. Imao je svoju koncepciju, sa pomalo „treš“ ikonografijom. Radilo se sa malo sredstava i učestvovali su i filmovi iz drugih gradova. Kikindska  godišnja produkcija bila je pet-šest kratkometražnih igranih ostvarenja – kaže Nenad Miladinski Kele, eksluzivni montažer ovog festivala.

Organizatori, pokretači novog festivala su „Tera“ Foto/kino klub i novoosnovano Udruženje „Nortvord medija“ iz Kikinde.

– Zamislili smo da učestvuju kratkometražni i filmovi srednjeg metra, igrani i animirani, svih žanrova. Na dvodnevnom programu drugi dan će biti rezervisan za tematska ostvarenja, a ove godine to će sigurno biti horor filmovi. Želimo da pružimo priliku svima koji imaju pasiju prema ovoj vrsti umetnosti, da ih podstaknemo i podržimo – objašnjava direktor Udruženja, Zlatko Milošev.

U letnjem bioskopu „Tere“, kao podsećanje i najava, prikazano je 15 izabranih ostvarenja sa „Lou badžet“ festivala. Teme ovih filmova i danas su aktuelne iako nose pečat svog vremena, smatra Igor Grandić, grafički urednik i organizator aktivnosti „Tere“.

– Mislim da je ova projekcija ispunila očekivanja publike, ja sam veoma zadovoljan. Mi nemamo bioskop, a i kada ga bude bilo, u njemu se sigurno neće prikazivati produkcija koju odlikuju neposrednost, lokalni karakter i da se, sa malo sredstava, izvuče najviše moguće. To je ljubav prema filmu, što je u ovakvoj vrsti izraza i najvažnije – ocenio je Grandić.

ponovRADI BIOSKOPB (1)

„Tera“ Foto/kino klub i „Nortvord media“ organizuju novi festival kratkometražnih filmova pod nazivom Kikindski kratki metar, što je, kako se najavljuje, nastavak nekadašnjeg „Lou badžet festivala“.

Prvi festival je revijalnog karaktera, a pre projekcije filmova biće upriličena tribina-okrugli sto, na kojem će biti predstavljena geneza nastanka novog festivala i predstavljeni planovi.

Festival će se održati u Ateljeu „Tere“ u nedelju, 16. jula, od 21 sata. Nakon projekcija biće organizovana proslava otvaranja (laundž parti).

Tera atelje

U Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ poštuju odluku organizatora manifestacije „Muzeji za 10 – Muzeji Srbije“ i otkazuju svečanosti najavljene za „Noć muzeja“.

Svečana otvaranja najavljenih izložbi neće se održati, ali će same izložbe biti upriličene, po prethodnom planu.

O najavljenim izložbama i drugim programima „Tere“ pročitajte na našem portalu: https://kikindski.rs/u-maju-u-teri-izlozbe-radionice-muzicki-programi-i-noc-muzeja/.

tera skulpture

Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera” odabrao je šestoro umetnika koji će učestvovati na ovogodišnjem Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera”. Tokom jula, u Kikindi će stvarati renomirani umetnici iz Španije, Albanije, Hrvatske i Srbije.

Ledia Kostandini, akademska umetnica iz Tirane, diplomirala je 2006. na odseku monumentalno slikarstvo na Akademiji umetnosti u Tirani. Radila je kao profesor na POLIS Univerzitetu za dizajn i arhitekturu u Tirani.

Vajar Nikola Nenadić iz Rijeke u likovnom izrazu prepoznat je po izradi skulptura od kovanog metala, kamena i drveta za koje je i više puta nagrađivan na raznim likovnim manifestacijama širom Evrope. Diplomirao na Akademiji u Veneciji. Zaposlen je kao viši asistent na vajarskoj katedri Akademije primenjenih umetnosti u Rijeci.

Skulpture u terakoti stvaraće i Španac Jorge Beda Morcilo Juliani. Pohađao je Školu primenjenih umetnosti i umetničkih zanata u Madridu, a diplomirao vajarstvo na Školi primenjenih umetnosti i umetničkih zanata u Saragosi.

Učesnik prestižnog umetničkog simpozijuma biće i Saša Pančić, dobitnik brojnih nagrada.  Prepoznat je kao autor koji u radu koristi iskustva i tekovine avangarde i visokog modernizma kao jasna polazišta za sopstveni umetnički eksperiment. Diplomirao je slikarstvo, a magistrirao crtež na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu Čedomir Vasić je na umetničkoj sceni od 1969. godine. Kao stipendista Fulbrajtovog programa na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari i Los Anđelesu studirao je video u klasi prof. Micurua Kataoke i kompjutersku umetnost kod prof. Džona Vitnija. Multimedijalni umetnik izuzetno bogate i živopisne karijere za svoj rad je dobio značajna priznanja.

Na 42. vajarskom sazivu učestvovaće i Miroljub Stamenković, redovni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Pored vajarstva, primenjenog vajarstva, medaljerstva, bavi se konzervacijom i zaštitom kulturnih dobara. Kao konzervator i dugogodišnji saradnik Narodnog muzeja iz Beograda restaurirao je i konzervirao mnoga dela koja pripadaju najvišem rangu kulturne baštine Srbije.

Terin Umetnički savet čine: mr Slobodan Kojić, magistar vajarstva, osnivač i direktor Centra za likovnu i primenjenu umestnost „Tera”, Verica Nemet, kustoskinja-istoričarka umetnosti, Sava Stepanov, samostalni likovni kritičar iz Novog Sada, dr Sanja Kojić Mladenov, muzejski savetnik Muzeja savremene umetnosti Vojvodine Novi Sad i Igor Smiljanić, akademski vajar, doktorand likovnih umetnosti i viši stručni saradnik na vajarskom odseku novosadske Akademije umetnosti.

 

332163530_996661971305263_4265814035561447221_n

U Galeriji „Tera” sinoć je otvorena izložba „Registrovani” multimedijalne umetnice iz Novog Sada Tijane Jevrić. Rad predstavlja zvučnu eko-mapu Dunava, u formi audio-vizuelne instalacije u prostoru u kojoj se korisnik, putujući kroz različite lokacije na obali reke, blisko upoznaje sa ambijentom i prostorom. Rad je osmišljen kao baza podataka određenih mesta i trenutaka. Postavlja se pitanje – šta mi kao ljudi ostavljamo iza sebe u savremenom dobu? Da li su to zabeleženi algoritmi naših kretanja, komunikacije, aktivnosti i osećanja? Da li je to naša zadužbina ili zaostavština? Koji je sadržaj informacija koje ostaju posle nas?

Foto: Tera

-Predavao mi je profesor Vladan Joler koji se bavi digitalnim medijima poput fejsbuka i drugih, i dosta smo razgovarali o tome kako smo svi mi ljudi, zapravo registrovani, sva naša kretanja se beleže. Tako je nastao multimedijalni rad -navodi umetnica.

Umetnički rad Tijane Jevrić (26) baziran je na istraživanju sve jačeg uticaja medijske kulture kao proizvođača društvene „stvarnosti” i samosvesti. Ispituje kretanje pojedinca unutar virtuelnog prostora. Mediji kojima se koristi su sajt-specifik i audio-vizuelne instalacije u prostoru.

Foto: Tera

Tijana Jevrić je završila Nove likovne medije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na kojoj je na master studijama u okviru istog programa. Prezentovala je svoje umetničke radove u Srbiji i inostranstvu, između ostalog u Kulturnom centru Srbije u Parizu, Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Ars Elektronika – Austrijskom kulturnom, obrazovnom i naučnom institutu u Lincu. Dobitnica je nagrade za najbolji umetnički rad iz discipline Novi mediji (2020), Najbolje umetničko rešenje Inkluzivne Galerije (2021).

Učestvovala je i bila autor na nekoliko radionica u zemlji i inostranstvu. Imala je šest projekcija autorskih kratkometražnih filmova na nekoliko filmskih festivala i tri dokumentarna filma u okviru festivala Ars Elektronika 2021. godine.

Trenutno je grafički dizajner u galeriji Bel Art, Galerije na Štrafti, festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi. Živi i radi u Novom Sadu.

Studio Valjevo

Izložbu „Tera- Skulpture” koju čini dvadeset radova u terakoti iz kolekcije Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera” posetioci Internacionalnog umetničkog studija  “Radovan Trnavac Mića” u Valjevu u prilici su da pogledaju do kraja godine.

Postavku čini prikaz umetničkih dela nastalih na Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti čiji su autori eminentni akademski vajari iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Holandije, Turske, Južne Koreje i Japana.

Pred publikom su dela Slobodana i Miroslave Kojić, Ane Bešlić, Mrđana Bajića, Dragane Ilić Kažić, Igora Smiljanića, Branka Ružića, Ivana Kožarića, Koste Angeli Radovanija, Mojice Smerdu, Frančeska Roviela, Antonija Di Tomaza, Eugenija Rinalda, Paole Gasparoto, Zlatka Glamočaka, Jeroena Meijera, Seme Okan Topač, Čung Bovon, Juko Hihare i Kohta Sakaia.

Zahvaljujući Sporazumu o dugoročnoj saradnji sa Internacionalnim studijom iz Valjeva započela je razmena umetničkih produkcija nastalih u okviru godišnjih programskih aktivnosti dve ustanove kulture.

-Ovakve saradnje doprinose prezentaciji i promociji savremene likovne umetnosti kao i internacionalnih kolekcija koje ustanove baštine- navode u CLPU „Tera“.

Internacionalni umetnički studio „Radovan Trnavac Mića“ ugostio je više od 350 umetnika iz celog sveta koji su ostavili na poklon 243 umetnička dela. Odabrana dela iz umetničke kolekcije kikindskoj publici biće predstavljena na izložbi čije je otvaranje zakazano za 2. decembar u Galeriji „Tera“.

Milovan Dagović

Tačno dve decenije nakon što je učestvovao na Simpozijumu skulptura u terakoti „Tera“, akademski umetnik Milovan Dagović Dago vraća se u Kikindu. Ovoga puta u istoimenoj galeriji njegova izložba oslikava put pun prepreka i beznađa koji obuhvata period od izgnanstva iz ratnog Sarajeva 1992.godine do sadašnjeg vremena.

Tragičnost savremenog društva ogleda se u velikom raslojavanju, nepoštovanju i kršenju svih društvenih i pravnih normi običnog čoveka. Postajemo dramatično i tragično postojanje ljudske civilizacije iza koje se čuje samo krik izmrcvarenog čoveka, navodi umetnik koji je u Kikindi izlagao prvi put za vreme bombardovanja 1999.godine.

 – Sva ta priča vezana za liniju i crtež je moj svakodnevni način življenja i opstajanja,a pogotovo u tom periodu, ako se govori o likovnom jeziku i strukturi. Ovde izloženi radovi su nastali u protekle dve godine. Iako sam pre svega vajar, crtež je za mene najosnovnije izražajno sredstvo,  tako je i linija početak svega- priča Dagović.

-U Kikindi sam 2002. učestvovao na vajarskom simpozijumu. Tada sam ovde bio prvi put, sa vajarima iz Italije, Španije, koleginicom iz Beograda. Ravnica je ostavila na mene utisak. Živeo sam neko vreme i u Somboru, a danas u Subotici. Ravnica je sastavni deo i ove likovne slojevitosti- ukazuje umetnik čiju izložbu „Tragovi identiteta“ posetioce Galerije „Tera“ mogu pogledat do kraja novembra.

Dagović nudi sveže likovno umeće i zbog finog sopstvenog kodeksa povezivanja konstruktivizma i figurativnosti, plastičnog i pikturalnog, fantastičnog u duhu neshvatljive surove stvarnosti, ocenila je istoričarka umetnosti Radmila Savčić.

Milovan Dagović Dago rođen je u Užicu 1954. godine. Umetničku školu i Akademiju likovnih umetnosti, na odseku vajarstva, završio je u Sarajevu, gde je i magistrirao. Član je ULUS-a. Radio je kao profesor u Umetničkoj školi u Užicu. Izlagao je kolektivno i samostalno u Srbiji i inostranstvu.

 

 

U okviru programa izložbe vajarskih radova studenata Fakulteta likovnih umetnosti sa Cetinja pod nazivom “Terra(c)otto” koja je juče otvorena u Kuslevovoj kući u Podgorici, danas će u Muzeju i galeriji Podgorice biti održano master klas predavanje prof. Slobodana Kojića.

Izloženi radovi studenata plod su uspešne saradnje Centra za likovnu i primenjenu umetnost Tera u Kikindi sa Fakultetom likovnih umetnosti na Cetinju. U okviru saradnje, osam studenata master studija prošlo je kroz radionicu tehnike vajanja skulpture u terakoti. U maju ove godine, prošli su kroz desetodnevnu praktičnu nastavu u Ateljeu Tera koji nudi sve raspoložive tehničke i tehnološke uslove za prenošenje znanja i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom.

Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodio je mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor Centre Tera i bivši profesor Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju i dr Ivana Radovanović, docent Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.

Saradnja ove dve institucije obnovljena je 2021. godine, uz podršku Univerziteta Crne Gore, a od ove godine uz učešće Prestonice Cetinje i Turističke organizacije Cetinje. Ona je nastavak ranijeg sporazuma o saradnji u oblasti likovnih umetnosti, edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga koji je potpisan pre 12 godina i trajao je do 2015. godine.

Izložba vajarskih radova u Kusleovoj kući u Podgorici otvorena je do 31. oktobra.

 

 

error: Content is protected !!