sveti nikola

slava-grada-2026-(3)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni učenici i sportisti Helena Grujić, Milan Panić, Aleksa Kockar, Staša Radak, Ilijana Lazičić i Dragana Gavrilović.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Na nama je velika odgovornost, jer mi, Kikinđani, imamo na koga da se ugledamo na zaštitnika našeg grada Svetog Nikolu. Želim da se zahvalim mnogobrojnim đacima koji su bili deo Litije koji su na ovaj način učili šta je Litija i zašto je ona – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Ona je i naše sabiranje, vreme kada pokazujemo koliko smo jedinstveni pred najtežim izazovima i da težimo ka istom cilju da razvijamo našu zemlju i naš grad. Posebno želim da se zahvalim našim ratnim veteranima, kumovima hramovne slave, koji su branili i brane našu otadžbinu. Svoje živote su rizikovali, braneći naše – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo rekordnih 31 kolač. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Biljane Kikić, zamenice gradonačelnika Biljane Kikić i predstavnika Doma učenika „Nikola Vojvodić“  naj kolač umesila je Marija Nakrajkućin (67), penzionerka.

-Recept za slavski kolač prenela mi je baka Dara Mikalački koja ima 90 godina. Živela sam kod nje i ona je naučila da mesim testo. Recept je već 40 godina isti uvek isti brašno, kvasac, mleko, maslinovo ulje i tri žumanca. Najvažnije je kako se radi rukom, a potrebno je da testo premesite više puta i da ga ostavite da kisne.

Nagradu za najukusniji slavski kolač dobila je Kosana Tatomir iz Iđoša, dok je titula najlepšeg pripala Boji Oljači iz Novih Kozaraca.

A.Đ.

SVETI-NIKOLA-3

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. Procenjuje se da gotovo polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu. Ranijih godina važila je izreka da ko ne slavi svetog Nikolu, onda ide u goste.

Sveti Nikola je bio čudotvorac, zaštitnik dece, moreplovaca, siročadi, mornara, siromašnih, putnika, trgovaca, čak i lopova.

Slava Svetog Nikole pada u vreme velikog božićnog posta. Tradicija je da se za Nikoljdan pripremaju posna jela.

 

Budući da je poznat Sveti Nikola i kao zaštitnik dece, od davnina je postojao običaj da se na dan kada se ovaj sveatc slavi deca daruju orasima, jabukama i slatkišima. Tokom noći, dok deca spavaju, Sveti Nikola bi ima ostavio darove u cipele ili pokraj prozora. Deca bi, naročito za taj dan, očistila svoje cipele i stavila ih blizu kreveta kako bi se ujutru prvo njima obradovala.

Na ovaj praznik, gde god da se nađu, lađari spuštaju sidra. Zaustavljaju lađe dok se mornari pomole svetitelju i onda nastavljaju put. Pripremaju topove za paljbu odajući počast svome zaštitniku. Na ovaj način slavu je obeležavao i knez Miloš Obrenović.

U Vizantiji je na Svetog Nikolu bio običaj da se na taj dan amnestiraju zatvorenici. U narodu postoji verovanje da će onome ko danas oprosti dug sledeća godina biti bogata i plodna. Postoji i verovanje da danas ne treba nikoga podsećati na dug, niti mu dodatno otežavati položaj zbog toga što je dužnik.

 

 

crkva-fasada-(1)

Pravoslavni hram Svetog oca Nikole u centru grada u proteklom periodu  delom je rekonstruisan. Skela koja je bila postavljena oko jedne od najstarijih zgrada u Kikindi razmontirana je, čime je i okončan posao planiran u ovoj godini.  Protojerej Miroslav Bubalo podseća da je ove godine značajan jubilej, dva i po veka od završetka izgradnje zdanja.

-Stekli su se uslovi da se uradi najozbiljnija rekonstrukcija hrama u proteklih 50 godina. Najpre smo zamenili postojeći crep, i rekonstruisali dotrajale delove na krovu i na kraju smo sanirali postojeću fasada – kaže naš sagovornik.

Kako na crkvi nije bilo odgovarajućeg crepa on je pucao na krovu što je uzrokovalo prokišnjavanja. Stoga je je podaščan krov i stavljena nepropusna folija kako bi se došlo do trajnog rešenja. Fasada je sanirana i okrečena sa materijalima koje je odobrio nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice.

-Osposobljen je i sat u zvoniku koji nije radio pet, šest godina. Sada smo u eksperimentalnoj fazi, proveravamo razliku u tačnosti, kao i da li na rad sata imaju uticaja vremenske prilike. Mehanizam je stariji i ima oscilacija u odnosu na visoke i niske temperature. Rešili smo pogon sata i sada ga pratimo. Želja nam je da sat ponovo ima mehanizam za izbijanje, da se ponovo čuje na svakih 15 minuta, kako je to bilo nekada – otkrio je protojerej Bubalo.

Finansijer radova je kikindska Pravoslavna crkvena opština.

-Neophodni su i manji radovi u unutrašnjosti crkve. Na pojedinim mestima izbila je vlaga i šalitra i to bi trebalo sanirati. U planu je i da postavimo toplotnu pumpu koja bi zagrevala deo hrama koji ima podno grejanje, kao i da se zameni deo oštećenih pločica – pojasnio je protojerej Miroslav Bubalo.

U okviru proslave jubileja, 250 godina, krajem ovog meseca iz štampe će izaći i knjiga o crkvi Svetog Nikole koju je napisao Tihomir Gajski. Pošto knjiga ugleda svetlost dana biće organizovana i promocija. Do kraja godine u planu je i izložba arhivalija, starih predmeta, ikona i jevanđelja koje hram poseduje.

JUBILEJ ČITAVOG GRADA

-Ovo nije samo jubilej crkve, nego čitavog grada – navodi protojerej Bubalo. – Kikinđani su najpre izgradili crkvu od cigle pa su tek nakon toga pravili svoje kuće od čvrstog materijala.

A.Đ.

bozic-cesnica-(11)

Veliki broj vernika okupio se u crkvi Svetog Nikole na Božićnoj liturgiji. Nakon pričešća osveštana je i lomljena je česnica koja je darivana okupljenima.

Protojerej Miroslav Bubalo čestitao je Božić pozdravom mir Božiji, Hristos se rodi.

-Hristos se rađa slavite, Hristos s nebesa dolazi, kaže pesma i to je razlog što slavimo jer nismo više robovi, kako stoji u poslanici apostola Pavla, nego smo deca Božija, Hristovim usinovljenjem – rekao je sveštenik Bubalo.

Česnica, prečnika 1,7 metara napravljena je u pekari „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju. U njoj je bilo pet novčića zlatnik i srebrenjaka i prema narodnom verovanju onaj ko ih pronađe biće srećan čitave godine. Najsjaniji novčić dobio je Nikola Sivčev (27) iz Kikinde.

-Dolazim čitavu deceniju na Božićnu liturgiju. Uvek uzmem česnicu i ovo je prvi put da sam izvukao novčić i to zlatnik. Mnogo mi znači i veoma sam srećan i siguran sam da će ova godina za mene biti puna uspeha – istakao je Nikola Sivčev.

Jedan od srebrenjaka je pripao Kikinđanki Andrei Tunić (25).

-Svake godine dolazim na Liturgiju za Božić. Dobila sam srebrenjak i prvi put da sam izvukla novčić. Ove godine završila sam fakultet tako da se nadam da će mi ovo doneti sreću u daljem životu – dodala je Andrea Tunić.

Sugrađanin Mićo Tegeltija prvi put je prisustvovao Liturgiji u hramu.

-U česnici sam pronašao srebrenjak. Verujem da će i doneti sreću – kazao je Tegeltija.

Božićnoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, narodni poslanik Milenko Jovanov, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar, kao i pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zoltan Tot.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Želim da nam Božić donese blagostanje, mir i ljubav u naš grad i naše domove. Više nego ikad potrebno je da budemo jedinstveni, da smo zajedno, da imamo snage i pomažemo jedni druge kako bi sve što želimo i postigli. Svima nama neka od Božića do Božića, svaka godina bude prosperitetnija, bolja i uspešnija – naveo je prvi čovek grada.

Božićna liturgija služena je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a deljena je i česnica.

A.Đ.

download-(7)

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i dece, koji je najčešća krsna slava kod Srba. Pada u vreme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna.

Nekada se na svim hrišćanskim brodovima nalazila ikona Svetog Nikole, a on se posebno praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora, gde je bio običaj da se na taj dan ne isplovljava, a brodovi na pučini usidre i plovidbu nastave sutradan.

Smatra se da polovina Srba slavi Svetog Nikolu kao krsnu slavu, dok druga polovina ide u goste, a tom svecu posvećeno je i više od 600 crkava.Kod čitavog hrišćanskog sveta Sveti Nikola se poštuje kao veliki čudotvorac.

Ljudi još tokom njegovog života, zbog izuzetne ličnosti i duhovnosti, Svetog Nikolu smatrali svetiteljem. Pomagao je narod, širio veru, pravdu i milosrđe, donosio utehu, mir i dobru volju i dobra dela činio je tajno.

Nekada se na svim hrišćanskim brodovima nalazila ikona Svetog Nikole, a on se posebno praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora, gde je bio običaj da se na taj dan ne isplovljava, a brodovi na pučini usidre i plovidbu nastave sutradan.

CRKVA-RADOVI-(3)

Pravoslavni hram Svetog oca Nikole u centru grada, do kraja godine, biće rekonstruisan i upotpunosti uređen. Postavkom skele započeli su radovi sanacije crkve u centru grada, a u okviru 250 godina od završetka izgradnje zdanja, istakao je jerej Miroslav Bubalo.

-Nakon tri decenije stekli su se uslovi da se zameni postojeći crep, da se rekonstruišu dotrajali delovi na krovu i da se sanira postojeća fasada. Radovi će se odvijati u dve faze tako da će krovna konstrukcija biti prvo urađena, nakon čega će uslediti sređivanje fasade – kaže naš sagovornik.

Crep je menjan devedesetih godina prošlog veka.

-Krovna konstrukcija je u solidnom stanju i zdrava je, ali smo imali problema sa crepom. Prilikom zamene postavljen je neodgovarajući crep koji je pucao na krovu. Tokom kišnog perioda, vetra, snega ili nevremena dolazilo je do prokišnjavanja, čak i posle zamene polomljenih crepova. U okviru radova podaščaćemo krov i staviti nepropusnu foliju kako bi došli do trajnog rešenja – saznajemo od jereja Bubala.

Finansijer je kikindska Pravoslavna crkvena opština iz koje apeluju na sugrađane da povedu računa prilikom prolaska pored crkve dok traju radovi.

U okviru proslave jubileja, dva i po veka, biće štampana monografija, organizovaće se osvećenje crkve, akademija, promocija knjige. Višednevno obeležavanje planirano je za kraj godine.

A.Đ.

Sveti Nikola

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. Nikoljdan je najčešća slava kod srpskog naroda, pa se kaže da polovina slavi, a druga polovina odlazi u goste.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine svetitelj preminuo. Slavi se i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika.

Rođen je u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana.  Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gde se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdelio je siromašnima.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi veru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utehu, mir i dobru volju.

Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu. U narodu se veruje da Sveti Nikola, noć uoči praznika, obilazi dobru decu i deli poklone. U nekim krajevima održao se običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Prema tradiciji, danas nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove.

Svim svečarima, Kikindski želi srećnu slavu!

error: Content is protected !!