свечаност

slava-grada-2026-(3)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni učenici i sportisti Helena Grujić, Milan Panić, Aleksa Kockar, Staša Radak, Ilijana Lazičić i Dragana Gavrilović.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Na nama je velika odgovornost, jer mi, Kikinđani, imamo na koga da se ugledamo na zaštitnika našeg grada Svetog Nikolu. Želim da se zahvalim mnogobrojnim đacima koji su bili deo Litije koji su na ovaj način učili šta je Litija i zašto je ona – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Ona je i naše sabiranje, vreme kada pokazujemo koliko smo jedinstveni pred najtežim izazovima i da težimo ka istom cilju da razvijamo našu zemlju i naš grad. Posebno želim da se zahvalim našim ratnim veteranima, kumovima hramovne slave, koji su branili i brane našu otadžbinu. Svoje živote su rizikovali, braneći naše – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo rekordnih 31 kolač. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Biljane Kikić, zamenice gradonačelnika Biljane Kikić i predstavnika Doma učenika „Nikola Vojvodić“  naj kolač umesila je Marija Nakrajkućin (67), penzionerka.

-Recept za slavski kolač prenela mi je baka Dara Mikalački koja ima 90 godina. Živela sam kod nje i ona je naučila da mesim testo. Recept je već 40 godina isti uvek isti brašno, kvasac, mleko, maslinovo ulje i tri žumanca. Najvažnije je kako se radi rukom, a potrebno je da testo premesite više puta i da ga ostavite da kisne.

Nagradu za najukusniji slavski kolač dobila je Kosana Tatomir iz Iđoša, dok je titula najlepšeg pripala Boji Oljači iz Novih Kozaraca.

A.Đ.

os-sveti-sava-9

Povodom Dana Svetog Save i Dana škole, u OŠ „Sveti Sava“ u Kikindi održana je svečana priredba, uz rezanje slavskog kolača i dodelu diploma najuspešnijim učenicima. U programu su učestvovali đaci različitih razreda, a svečanosti su prisustvovali nastavnici, roditelji i gosti.

Direktorka škole Gordana Rackov istakla je da je program pripremljen u skladu sa školskom tradicijom obeležavanja školske slave i Dana ustanove.

-Pripremili smo kratak, prigodan program, uz rezanje kolača zajedno sa veroučiteljem i plaketašima, a na kraju smo dodelili diplome učenicima koji su ostvarili zapažene rezultate na likovnim konkursima, u lepom pisanju i na školskim takmičenjima – ukupno 55 diploma – navela je Rackov.

Posebnu radost izazvao je bilbord sa fotografijama nosilaca plakete „Sveti Sava“ – četvoro učenika koji su ostvarili izuzetne rezultate u učenju i na takmičenjima. Kako je objasnila direktorka, ova praksa uvedena je kao podsticaj učenicima da imaju skroz odličan uspeh ili osvoje jedno od prva tri mesta na republičkim takmičenjima.

Među nagrađenim učenicima bili su i blizanci Andrija i Vukašin Dukić iz odeljenja V3, koji su osvojili po dve diplome sa takmičenja: iz srpskog jezika i matematike.

-Nije nam bilo teško, pripremali smo se kratko. Andrija više voli matematiku, a ja srpski – naveo je Vukašin.

Uroš Vujadinov (VII 2) osvojio je prva mesta na takmičenjima iz srpskog i matematike i treće mesto na likovnom konkursu.

-Dugo sam se pripremao, a najviše volim matematiku – kazao je Uroš.7

U umetničkom delu programa nastupila je učenica četvrtog razreda Milica Linjački, koja je sa horom izvela pesmu „Sve što raste, htelo bi da raste“ i recitovala stihove posvećene Svetom Savi.

-Ovo mi je prvi put da učestvujem u priredbi i bila sam veoma uzbuđena – rekla je Milica.

Sveštenik Miroslav Bubalo podsetio je na značaj Svetog Save kao prvog arhiepiskopa i na duhovno i državotvorno nasleđe koje je ostavio. On je objasnio simboliku slavskog kolača kao znaka jedinstva i zajedništva i poručio da je „duh Svetog Save duh zajedništva i ljubavi prema svom narodu“.

 

mora-karolj-1-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu 22. decembra održana je priredba „Ulaganje u budućnost“, posvećena najmlađima i značaju obrazovanja kao temelja svakog društva. Događaj je okupio učenike, roditelje, nastavnike i predstavnike institucija, uz jasnu poruku da ulaganje u decu znači ulaganje u zajednicu.

Svečanost je realizovana u saradnji Nacionalnim savetom mađarske nacionalne manjine i Saveza „Rakoci“. Poseban segment bio je posvećen učenicima koji započinju školovanje, kojima su uručeni simbolični pokloni kao podrška i podstrek na njihovom obrazovnom putu. Pokloni su obezbeđeni uz podršku Vlade Mađarske i državnog sekretarijata za nacionalnu politiku Kabineta premijera Mađarske, posredstvom fonda „Betlen Gabor“.

Događaju su prisustvovali i predstavnici političkog i društvenog života, među kojima su bili dr Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine Arpad Fremond i predsednik Saveza „Rakoci“ Čongor Čaki. Svečani program obogatili su učenici, koji su se predstavili pesmom, recitacijama i igrom.

Škola je nedavno dobila i značajnu institucionalnu podršku za unapređenje uslova rada. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine obezbedio je 10.4 miliona dinara za rekonstrukciju krova fiskulturne sale, čime će biti stvoreni bezbedniji uslovi za nastavu fizičkog vaspitanja i druge aktivnosti.

-Škola planira da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, nastavi sa ulaganjima u infrastrukturu, uključujući i obnovu fasade, sa ciljem da se dodatno unapredi izgled i funkcionalnost školskog objekta – istakla je direktorica škole, Lidia Kikić Bari.

lovci-r-selo-(1)

Lovačko udruženje „Zec“ iz Ruskog Sela obeležilo je vek postojanja. Udruženje ima 55 članova koji su uvek radi da učestvuju u aktivnostima koje se organizuju u selu.

-Ne postoji kuća u Ruskom Selu koja nije iznedrila nekog lovca – istakao je predsednik lovaca Dušan Tomić. – Gazdujemo na površini od oko 5.000 hektara lovne površine i lovimo na terenima koje smo pošumili u saradnji sa lokalnom samoupravom. U lovištu imamo srneću divljač, zeca i fazana. Trofejne srndaće lovimo sa lovcima iz Austrije i Nemačke koji dolaze kao turisti. Najstariji član ima 79 godina i drago nam je što nam se u proteklih par godina pridružilo više mladih.

 

Pored Ruskoselaca obeležavanju su se pridružili i prijatelji iz čitave Srbije sa kojima imamo odličnu saradnju, a ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio prisutne.

-Vek postojanja je značajna godišnjica i čestitam vam na tome što ste sve ove godine održali udruženje. Drago mi je što je ovom prilikom izdata i monografija udruženja koja svedoči o svim događajima, ali i ljudima koji su bili deo lovačkog udruženja. Lovci su često pogrešno shvaćeni, a istina je da oni čuvaju i vole prirodu. Imate i imaćete podršku lokalne samouprave koja je tu da podrži sve dobre inicijative, a posebno one koje dolaze sa sela – precizirao je prvi čovek grada.

Ovom prilikom dodeljene su zahvalnice članovima i prijateljima udruženja. Upravo društvo formirano davne 1925. godine najstarije je u selu, napomenuo je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Značajan jubilej kako za njih, ali i za nas kao Mesnu zajednicu. Sa lovcima imamo odličnu saradnju, kao i sa ostalim udruženjima u selu. Okupljaju i najmlađe, ali i najstarije meštane i članstvo je postalo tradicija u pojedinim porodicama. Značajno je što se u okviru društva propagira, prvenstveno, čuvanje prirode, lovišta i životinja. Mladi uče da hrane divljač, da pripremaju pojilišta, da čuvaju ono što je priroda dala – naveo je Marjanović.

U toku je lovna sezona na srneću divljač, zeca i fazana. Ove godine Lovačko udruženje podmladilo je članove Upravnog odbora koji će doneti novine, a ujedno su i garant da će ono još drugo trajati

Str-107-Poledjina-spomen-ploce-(2)-(2)

Povodom osam decenija od kolonizacije u subotu, 27. septembra u Novim Kozarcima biće održana manifestacija „Susreti na kozaračkim stazama – 80 godina zajedništva“.

Kod spomenika kolonizaciji u centru sela u 14 sati biće organizovan program. Spomenik posvećen kolonistima postoji jedino u Novim Kozarcima i ove godine on će biti rekonstruisan odnosno uradiće se zaštita i čišćenje. Autor spomenika je akademski slikar Zdravko Mandić koji ga je nazvao „Svome rodu i potomstvu“.

U 15 sati počeće „Pitijada“, takmičenje u pravljenju pite krompiruše. Ona se organizuje 15. put, a ovo nadmetanje nastalo je na inicijativu pokojnog profesora Milorada Majkića. Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. I ove godine praviće se pita za Ginisa.

U okviru obeležavanja važne godišnjice biće organizovan turnir u malom fudbalu na koji se prijavilo 14 ekipa sačinjenih od meštana. Iz svake ulice u selu prijavljene su ekipe, pravo učešća imaju stanovnici Novih Kozaraca i  i u turniru će učestvovati oko 150 ljudi.

Godišnjica kolonizacije biće obeležena i sadnjom drveća. Tokom jesenje sadnje na pet lokacija posadiće se većinom platani koji su simbol dugovečnosti, zajedništva i snage. Nova stabla naći će svoje mesto u centru sela, u dva parka i obodu sela.

A.Đ.

 

 

 

FAZAN-BASAID

Lovačko udruženje „Fazan“ iz Bašaida obeležilo je 100 godina rada i postojanja. Društvo, okuplja pedesetak aktivnih članova i gazduje lovištem površine od oko 8.000 hektara. Datum jubileja vezan je za 23. avgust 1925. godine, kada je društvo zvanično registrovano na Saveznoj skupštini u Subotici.

 

-Jubilej predstavlja potvrdu dugogodišnje tradicije i rada na očuvanju lovnog fonda u katastarskim opštinama Bašaid, Banatska Topola i Novo Miloševo u kojima negujemo i štitimo srneću divljač, zeca, fazana i poljsku jarebicu. U sezoni su prisutne i prepelica, grlica, gugutka i golub grivnjaš – istakao je na svečanosti predsednik Zoran Mikalački. – Izradili smo i održavamo lovačku infrastruktura hranilišta, čeke, prihvatilišta za fazane i lovački dom. Naš cilj je održivo gazdovanje i obnova fonda svake godine.

Obeležavanje stogodišnjice upotpunjeno je polaganjem ispita za stručnog pratioca u lovu, kojem je pristupilo oko dvadeset kandidata iz više vojvođanskih mesta.

-Jubilej će doprineti razvoju lovnog turizma i daljoj afirmaciji mladih generacija lovaca u lokalnoj zajednici. I u godinama koje dolaze planiramo da dodatno ojačamo podmladak kroz obuke i mentorstvo. Nastavićemo i sa pošumljavanjem, unapređenjem praćenja i izlova predatora, kao i sa razvojem lovnog turizma – zaključio je Mikalački.

Obeležavanju veka postojanja, pored članova Udruženja, prisustvovali su gosti iz zemlje i inostranstva, gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i predstavnici Lovačkog saveza Vojvodine. Ovo je bila prilika da se dodele priznanja i zahvalnice lovcima i svima koji su pomogli rad „Fazana“.

A.Đ.

 

slava-grada-(8)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni sportisti Nemanja Milić, džudista, Nina Stojnić, karatistkinja, Teodora Stančić, plivačica i Luka Panić, rukometaš.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Moramo da budemo svesni šta za naš grad krst znači jer je upravo krstom započeta izgradnja ovog naselja – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Sa pravoslavne i katoličke zajedno su zvonila crkvena zvona tokom Litije. Naše posebnosti, različitosti i jedinstvo treba da čuvamo, poštujemo i negujemo jedni kod drugih  svakog dana. Kikinda je grad dobrih, poštenih i radnih ljudi, koji ne zaboravlja svoje korene  – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo 25 kolača. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Ivane Munćan prošlogodišnje pobednice,  i Ane Čipčić titulu za najbolji kolač osvojio je Dom učenika „Nikola Vojvodić“. Ova ustanova se redovno takmiči i do sada je osvojila više priznanja.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Hvala Službi ishrane jer je ove godine kolač pravila mlađa radnica, uz pomoć i iskustvo starijih. Svake godine neko drugi pravi kolač koji je žrtva Gospodu, a žrtva su molitve. Zato se kolač i ukrašava. Trudimo se negujemo prave vrednosti u našoj ustanovi i uz Božiju pomoć uspevamo u tome i zato i pobeđujemo – naveo je direktor Doma učenika Ljubomir Vasičin.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Ružice Trkulje, kolač najlepšeg ukusa stigao iz Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

A.Đ.

 

koktel-dl-(2)

Tradicionalni prijem priređen u Gradskoj kući povodom „Dana ludaje“ na jednom mestu okupio je prijatelje i goste Kikinde iz bratskih i susednih gradova, predstavnike pokrajinske i republičke vlasti, kao i javnog, privrednog kulturnog, sportskog, života grada.

Da je naša najveća manifestacija prepoznatljiva u regionu potvrdio je i gradonačelnik Nikola Lukač pozdravljajući prijatelje našeg grada.

-U ova četiri dana Kikinda je najveća gostinska soba Evrope, a našu najveću manifestaciju podržali su naši dragi prijatelji, saradnici, predstavnici državnih i pokrajinskih institucija. Svi se zajedno sa nama trude da naša Kikinda bude onakva kakva jeste. Mi smo grad dobrih ljudi i širokog srca primamo sve u našu Kikindu. Kao multikulturna sredine trudimo se da očuvamo običaje, tradiciju i kulturu svih naroda koji žive na ovom prostoru. „Dani ludaje“ su i slavlje plodova našeg rada, naših vrednih Kikinđana, ali i praznik koji okuplja porodice, prijatelje, školske drugove   – istakao je Nikola Lukač.

Bližimo se jubilarnim, četrdesetim „Danima ludaje“, a kako se grad razvija i napreduje tako i ova manifestacija postaje bolja, naveo je narodni poslanik i šef poslaničke grupe u Skupštini Srbije Milenko Jovanov.

-Za godinu dana,  od prošle manifestacije, imamo vodu bez boje, ukusa i mirisa, što smo i obećali sugrađanima. I današnji dan iskoristićemo da razgovaramo o značajnim projektima za naš grad i da nastavimo dalje sa poboljšanjem života i našem gradu. I ovoga puta pokazali smo da smo dobri domaćini i siguran sam da ćemo naredne godine, kada su 40. „Dane ludaje“, biti jubilej za Kikindu na mnogim poljima.  Veliki je broj gostiju koji su danas ovde i još jednom ćemo ostaviti odličan utisak  – precizirao je Milenko Jovanov.

Među gostima koji  borave u Kikindi bili su i prijatelji iz Bugarske,  Rumunije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, iz Poljske iz grada Jaslo. I delegacija bratskog grada Bihaća rado se odazvala pozivu da bude deo kikindske manifestacije.

 

-Naša saradnja traje decenijama i veliki broj Kikinđana poreklom je iz  naših krajeva, tako da smo i familijarno povezani. Negujemo prijateljske veze, kulturno, sportsku i privrednu saradnju i želimo da je unapredimo, da bude još bolja. „Dani ludaje“ su odlična prilika da vidimo kako se jedna turistička manifestacija može iskoristiti za najbolju promociju grada – dodao je Almedin Mehari, šef odseka za mjesne i verske zajednice  Bihaća.

Iz Silistre, posetu je uzvratila delegacija koju je predvodio Evgeni Georgiev, zamenik gradonačelnika.

-Prvi put smo u Kikindi i malo je reći da sam oduševljen „Danima ludaje“ i njenom organizacijom. U razgovoru sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem dogovarali smo se da proširimo saradnju na više oblasti za šta postoji obostrana želja. Velike su mogućnosti da razmenjujemo iskustva u kulturno-umetničkim sadržajima, u sportu, kulturi, ekonomskoj saradnji – napomenuo je Georgiev.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu za Zoltan Kudlik prvi put je bio na „Danima ludaje“.

-Izuzetna turistička manifestacija koja spaja meštane i sve goste. Kikinda će 2027. godine biti kandidat za prestonicu kulture i mi ćemo je rado podržati u toj nameri. Ovu titulu imao je Novi Sad i ukoliko je i Kikinda osvoji to će biti na ponos svim Vojvođanima – dodao je Kudlik.

A.Đ.

silistra-poseta-(2)

Povodom Dana grada Silistre, delegacija lokalne samouprave koju su činili Miodrag Bulajić, poslanik u Skupštini APV, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada i Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu  posetila je bratsko mesto Bugarskoj. Predstavnici kikindske lokalne samouprave prisustvovali  zvaničnom prijemu kod gradonačelnika Aleksandara Sabanova. Ovom prilikom održana je Liturgija u crkvi Svetog Petra i Pavla, kao i svečana sednica Skupštine na kojoj su podeljena gradska priznanja zaslužnim pojedincima. Sve prisutne pozdravio je i Mladen Bogdan.

– Velika je čast što sam imao priliku da se obratim predstavnicima vlasti i institucija, narodnim poslanicima, odbornicima. Naš domaćin izložio je plan za naredni period, a predstavio je  i šta je urađeno u proteklih 10 meseci njegovog mandata. Drago nam je da naš bratski grad Silistra ide u pravcu ubrzanog razvoja. Razgovarali smo o proširenju saradnje kojom ćemo obuhvatiti nove oblasti kako bi se još više povezali, jer postoji zainteresovanost sa obe strane – rekao je Bogdan.

Pored delegacije iz Kikinde svečanosti su prisustvovali i predstavnici bratskih gradova iz Poljske, Rumunije i Ukrajine.

Gosti su imali priliku da obiđu znamenitosti, da učestvuju na centralnoj manifestaciji i da prisustvuju noćnom bazaru. Mladen Bogdan, zajedno sa gradonačelnikom Silistre i direktoricom najveće osnovne škole „Ivan Vazov” pozdravio je osnovce prilikom početka nove školske godine.

A.Đ.

error: Content is protected !!