свечана академија

Muzej-kraj-godine-(6)

U Svečanoj sali Narodnog muzeja u Kikindi, u petak, 23. januara, sa početkom u 18 časova, biće održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije, pod nazivom „Kolonizacija 1945–1948. godine u Vojvodini“. Događaj je namenjen svima koji žele da se upoznaju sa istorijskim, pravnim i društvenim aspektima jednog od najznačajnijih posleratnih procesa na ovom prostoru.

O kolonizaciji i njenim posledicama govoriće dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. U okviru programa učestvovaće i KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca.

Posetioci će imati priliku da pogledaju i izložbu posvećenu Branku Ćopiću, u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, koja tematski dopunjuje priču o posleratnom vremenu i seobama stanovništva.

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

novi-kozarci-akademija-(1)

Povodom značajnog 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima je upriličena Svečana akademija koju su organizovali Mesna zajednica Novi Kozarci i Matica srpska. Na tribini su govorili dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas. Kako je istakao Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, program je bio podeljen na više delova.

-Nismo zaboravili ni zaslužne pojedince i udruženja, te smo im podelili priznanja za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Cilj je da se setimo vremena kada su naši preci posle Drugog svetskog naselili ove krajeve. Ostavili su svoja ognjišta, pošli u nepoznato kako bi izgradili novi život  – naveo je Čavka.

Na svečanosti su nastupili pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i učenici OŠ „Ivo Lola Ribar“, a organizovana je i izložba Kulturnog centra Novog Sada posvećena Branku Ćopiću.

U Novim Kozarcima nedavno je, u okviru obeležavanja značajnog jubileja, održan i prigodan program kraj spomenika kolonistima u ovom mestu koji je izradio Zdravko Mandić i nazvao ga je „Svome rodu i potomstvu“. Spomenik je postavljen 1988. i od tada do nedavno nije urađena značajnija rekonstrukcija i zaštita.

-Na spomeniku su polja u kojima su uklesani nazivi mesta iz kojih su se doselili naši preci iz Bosne i Hercegovine. Veličina polja označava koliko je ljudi došlo iz kog mesta i sada je posle više decenija ponovo zasjao pravim sjajem – pojasnio je Čavka.

Priznanja su dodeljena posthumno Vladi Protiću, Stevi Jarčeviću, Ljubanu Marinu i Miloradu Majkiću. Pojedinačne nagrade pripale su profesoru dr Manjulov Manetu Miladinoviću, Braci Azariću, Miloradu Stuparu i Dragi Jankoviću. Priznanja su pripala i svim udruženjima u selu koji su ih svojim radom proteklih decenija zaslužili: udruženju žena „Novi Kozarci“, FK „Sloboda“, Karate bodibilding klub „Sloboda“, KUD „Petar Kočić“, Lovačko udruženje „Fazan“, Ribolovačko udruženje „Zlatni karaš“, Galerija „Zdravko Mandić“, konjičko udruženje „Zelenac“,  udruženje penzionera i Dobrovoljno-vatrogasno društvo.

Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

 

 

 

 

Kolonizacija-(2)

Povodom značajnog jubileja- 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima u petak će biti upriličena Svečana akademija. Pored tribine o kolonizaciji u organizaciji Mesne zajednice Novi Kozarci i Matice srpske, na svečanosti će nastupiti pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i đaci OŠ „Ivo Lola Ribar“.

Na tribini će govoriti dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas.

Prvi put biće dodeljena priznanja zaslužnim pojedincima i udruženjima, za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Posetioci će biti u prilici i da pogledaju izložbu Kulturnog centra Novi Sad posvećenu Branku Ćopiću.

Svečana akademija biće održana u prostorijama Udruženja vozača u Novim Kozarcima, sa početkom u 18 sati.

kck-40-godina-(1)

Kulturni centar, nekadašnji Dom omladine i pionira „Mladost“, otvoren je 25. maja 1985. godine. Značajan jubilej u ovoj ustanovi obeležen je mnogobrojnim aktivnostima, a kruna je bila svečana akademija „40 godina mladosti, ljubavi i kulture“.

-Kako su se vremena menjala, menjao se i naziv same ustanove, ali osnovna delatnost, proizvodnja programa za različiti uzraste, nije se menjala. Dom omladine postao je Kulturni centar Kikinda 2009. godine – istakao je v.d. direktor Marko Markovljev. – Naša ustanova prepoznata je po velikom broju programa. Mi nemamo specifičnu delatnost, kakvu imaju ostale ustanove kulture, jer je naša misija da stvaramo programe koji će spojiti sve kulturne delatnosti kojim će naši sugrađani imati veću, lepšu i ispunjeniju dušu.

Ovih dana završena je i rekonstrukcija zgrade u koju su prvi put uložena značajna sredstva od samog osnivanja.

-U protekle četiri godine uz pomoć lokalne samouprave, ali i na raznim konkursima, uspeli smo da obezbedimo sredstva za adaptaciju objekta. Zgrada Kulturnog centra treća je najstarija na Gradskom trgu i i uloženo je mnogo. Najviše novca bilo je opredeljeno za rekonstrukciju krova, dok smo od početka godine radili na rekonstrukciji unutrašnjosti. Nadam se da ćemo uspeti u nameri da rekonstruišemo fasadu objekta, što je i najskuplja stavka – dodao je Markovljev.

Obeležavanju značajnog jubileja prisustvovali su sugrađani, kao i predstavnici grada, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

-Za ovih 40 godina značajan broj generacija prošao je kroz nekadašnji Dom omladine, a današnji Kulturni centar. Ova ustanova iznedrila je veliki broj talentovane dece i mladih, a uvek je vrata otvarala i za umetnike koji su dali svoj pečat i doprinos u stvaranju programa – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Kulturni centar slavi 40. rođendan i to je čitav jedan radni vek tokom kog je uloženo puno rada, truda, ljubavi u kreiranje sadržaja i programa po kojima je prepoznat. Zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture unutrašnjost zgrada ima izgled kakav zaslužuje. U pregovorima smo sa pomenutim Ministarstvom da zajednički uđemo u projekat uređenja dvorišta.

Svečanu akademiju pratio je  koncert horova „Atendite“ i „Kikindijanci“.

VITEZ KULTURNOG CENTRA

Povodom četrdesetogodišnjice dodeljene su plakete „Vitez Kulturnog centra“. Dobili su ih Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ , Ljiljana Bogosavljev koja vodi kreativnu radionicu „Čarolija mašte“, Ingrida Vojvodić iz Baletske škole, dr Biljana Jeremić, dirigentkinja hora „Atendite“ i Branislav Ugrinov, novinar.

 

RADIONICE

Svečanoj akademiji prethodile su radionice na Gradskom trgu . Sugrađani su mogli da se upoznaju sa kreativnošću „Čarolije mašte“, kao i kako funkcionišu likovna „Stvaram ono što sanjam“ i mala likovna kolonija  „Slikari Kikinde“.

I učenici Baletske škole održali su javni čas.

A.Đ.

 

distrikt-izlozba-i-koncert-(1)

U Narodnom muzeju u galerija „Nova“ otvorena je izložba „Okrug zlatnog lava – 250 godina Velikokikindskog distrikta“. Muzej se i danas nalazi u zgradi koja je nasleđe Distrikta, zgradi magistrata nekadašnjeg Velikokikindskog distrikta, građanima poznata kao Kurija tako da ova ustanova kulture na svojstven način baštini nasleđe staro dva i po veka, istakla je direktorica Lidija Milašinović.

-Naziv izložbe proizašao je zbog grba zlatnog lava koji se nalazi na samom objektu Muzeja i naša želja bila je da ona po svemu bude drugačija od svega što smo do sada radili. Izložba je otvorena do 12. marta i u narednom periodu biće organizovane radionice i okrugli sto. Prikazali smo istoriju Distrikta, šta je on bio i zašto je važan. Sastavljena je iz nekoliko segmenata obuhvata dolazak graničara, formiranje Velikokikindskog okruga, revoluciju 1848 -49. i ukidanje Distrikta 1876. godine – rekla je Lidija Milašinović.

Zgrada Kurije, je osim Distričke ulice i činjenice da je Kikinda i danas sedište okruga jedino što se baštini od Distrikta, a da nije vezano za eksponate u Muzeju i arhivsku građu.

-Zlatni lav je kikindski simbol i nama je važno da sačuvamo istoriju grada. Dobijanjem autonomije od bečke krune dobili smo i simbole koje smo kasnije kroz heraldiku prilagodili današnjem vremenu kao obeležja, znamenje i simbole. Pozivam sve Kikinđane da obiću izložbe i vide istorijske činjenice, umetnička dela i artefakte iz tog vremena jer će steći pravu sliku kako je naša sredina izgledala pre 250 godina. Kikinda je bila uvažavan grad i srpski narod stekao je političku, ekonomsku, versku autonomiju – kazao je gradonačelnik Bogdan.

 

Održana je i Svečana akademija i koncert Ljubice Vraneš i orkestra „Bellezza Serba“ odnosno „Srpska lepota“.

Izložbu, ali i publikaciju koja će biti uskoro promovisana su podržali Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za kulturu informisanje, odnose sa verskim zajednima i lokalna samouprava.

A.Đ.

20240327-201329

Centralna i završna svečanost, posle niza izuzetnih kulturnih programa manifestacije „Dani Dušana Vasiljeva“, održana je večeras u Narodnom pozorištu. Na akademiji su dodeljena književna priznanja i odigran je pozorišni čin „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

Pored dobitnika Gradske književne nagrade „Dušan Vasiljev“ i gimnazijskog međunarodnog literarnog konkursa koji je za temu imao život i delo ovog pisca, svečanosti su prisustvovali gradski čelnici i mnogobrojne zvanice iz drugih gradova.

– U godini u kojoj obeležavamo stogodišnjicu njegove smrti, sve je u znaku Dušana Vasiljeva, cele godine ćemo se prisećati šta je sve učinio pesnik koji je voleo svoju otadžbinu i svoj grad i koji nam je uzor jer je ostavio dubok umetnički trag. Ostavio je dela za buduće naraštaje, iz kojih možemo da učimo kako se voli otadžbina – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Svečana akademija održana je prvi put, na dan ranog odlaska pesnika, u 24. godini života. Pre uručenja nagrada, obrazloženi su izbori žirija.

Na književni konkurs Grada stigla su čak 152 dela. Nagrada je pripala dr Milanu Miciću, generalnom sekretaru Matice srpske, za knjigu priča „Čudo u Banatu“.

– Budući da je Micić i istoričar, ovde ima dosta istorijskih podataka, i stvarnih ljudi i događaja, ali budući da je i pripovedač, ima i mašte i nadomdeštanja nepoznanica. Knjiga se može čitati i kao hronika Banata, ali i kao priče bazirane čak na čudu i na fantastici, što je veza sa ekspresionističkom bajkom, čuvenim filmom „Čudo u Milanu,“ – obrazložio je potpredsednik žirija, Nenad Đerić, direktor Srpskog narodnog pozorišta. O nagradi su još odlučivali i književnici Radovan Vlahović i Đorđe Pisarev.

Svaki dan je čudo i svaki život je čudo, dodao je dr Milan Micić.

– Radnja je u  epohi Dušana Vasiljeva, posle Velikog rata, kada su promenjene države, postavljene nove granice na području Banata, i stigle nove ideologije. Banat je moj zavičaj, moja inspiracija, a Kikinda je grad sa slikama mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, književnika i istoričara. Za mene je u Banatu najveća inspiracija najčistije i najdublje nebo. Tragovi i znakovi na zemlji i na banatskoj vodi su najgušći – istakao je.

Profesorica književnosti u Gimnaziji, Dubravka Vojvodić, istakla je da su na konkurs pristigli radovi iz Srbije i Rumunije žanrovski veoma šaroliki.

– Izdvojilo se deset radova i među njima priča učenice prvog razreda, Tise Felbab. Na drugom mestu je divna pesma koju je napisala takođe učenica prvog razreda, Petra Pavlović, iz beogradske Filološke gimnazije, a na trećem je poema Filipa Vlaškovića, učenika užičke gimnazije. Nadam se da je ovaj konkurs samo početak nove tradicije u Gimnaziji – istakla je profesorica Vojvodić.

Prva laureatkinja, Tisa Felbab, rekla je da joj je nagrada veoma značajna.

– Prvi put sam se takmičila na ozbiljnijem literarnom konkursu. Čitala sam dosta Vasiljevih dela, idem u gimnaziju koja nosi njegovo ime i sve je to od velike važnosti za mene – naglasila je Tisa. – Moj rad je inspirisan njegovom pesmom iz koje sam uzela jedan stih. Nije bio jednostavno, ali kada sam počela da pišem, reči su se samo izlile i već tada sam znala kako ću rad završiti.

Nakon ceremonije dodele, publika je imala priliku premijerno da gleda pozorišni prikaz života Vasiljeva. U režiji Dragana Ostojića, igrali su Anđela Kiković, Stefan Ostojić i Vladimir Maksimović.

„Naš Dušan – čovek peva posle rata“ je jedinstveno scensko delo koje, objedinjujući više medija, donosi potresnu, ubedljivu, dramatičnu sagu o porodičnim i društvenim  okolnostima pesnika. Jasna, tačna i snažna emocija humaniste, književnika, čoveka Vasiljeva, sa scene je stigla u izvornom, iskonskom obliku, onom koji  prepoznajemo u svakom vremenu i u bilo kojim okolnostima i koja nas, suštinski, čini ljudima. I to je legat Vasiljeva koji baštine Kikinđani.

S. V. O.

Oblaci plakat

Predstava „Oblaci“ – pseudobiografija i fantazmagorija o Dušanu Vasiljevu, na repertoaru je Narodnog pozorišta u utorak, 26. marta, od 20 sati, kao deo programa „Dani Dušana Vasiljeva“ kojim Grad obeležava sto godina od smrti pesnika.

Za sredu, 27. mart, za 19 sati, takođe u Narodnom pozorištu, zakazane su Svečana akademija pod nazivom “Naš Dušan – čovek peva posle rata“ i dodela književnih nagrada.

4b5bf7bc-bf20-4466-8f8f-3589c3a7200e

Svečano, u Narodnom pozorištu, zaposleni i učenici Osnovne škole „Sveti Sava“ obeležili su Dan škole i školsku slavu. Bogat muzičko – scenski program pripremili su učitelji, nastavnici i đaci, a među velikim brojem dobrih učenika istaklo se šestoro najboljih učenika osmog razreda: Ognjen Orašanin, Lara Adamov, Staša Blažić, Nikola Andrić, Ana Vojvodić i Jovana Karić.

Zahvaljujući predanosti učitelja i nastavnika Staša Blažić uspela je da sa najboljim ocenama savlada zadato gradivo, ali i da se izdvoji iz pojedinih predmeta.

-Podjednako volim društvene i prirodne predmete, tako da sam uspehe ostvarila na takmičenjima iz srpskog jezika, matematike, hemije. Puno znanja stekla sam i u okviru školskih projekata u kojima sam učestvovala. Planiram da upišem prirodni smer Gimnazije „Dušan Vasiljev“ – otkrila nam je Staša.

I Ognjenu Orašaninu osnovna škola ostaće u najlepšem sećanju.

-Trudio sam se i uspeo u tome da ostvarim odličan uspeh tokom dosadašnjeg školovanja, a imao sam i rezultate na takmičenjima. Pronašao sam se u rešavanju zadataka tako da sam bio prvi iz matematike, a i engleski za mene nije strani jezik, jer sam osvojio visoko drugo mesto. Osnovna škola ostaće mi u najlepšem sećanju – saznajemo od Ognjena.

Ove godine Dan škole obeležen je mnogobrojnim aktivnostima te su učenici imali prilike da učestvuju u turnirima u tabliću, šahu, na likovnom konkursu, takmičenju u lepom pisanju, da se oprobaju u uglednim časovima i ikonopisanju.

-U sve aktivnosti uključili smo i druge škole, a posebno bih istakla sportski turnir organizovan u Sportskom centru „Jezero“. Dodelom plaketa „Sveti Sava“  našim najboljim učenicima želimo da čestitamo na trudu i inicijativi koju su pokazali tokom osnovnog školovanja i da im na ovaj način pokažemo da su oni ponos naše škole – dodala je direktorica Gordana Rackov.

Svečanoj akademiji su prisustvovale kolege iz drugih škola i roditelji, ali i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-U ime Grada i lično ime svim učenicima i prosvetnim radnicima čestitam školsku slavu uz želju da ostvaruju što bolje uspehe i rezultate. Ovo je prilika da se još jednom podsetimo na prvog srpskog prosvetitelja i da negujemo prave vrednosti – napomenula je Valentina Mickovski.

error: Content is protected !!