старо језеро

beli-lokvanji-(2)

Staro jezero krase beli lokvanji koji se nalaze na dva mesta u delu nekadašnjeg bazena. Inicijativa da se vodena biljka zasnuje na omiljenoj zelenoj oazi potekla je od sugrađana.

-Pre tri godine sugrađani su nam ponudili lokvanje koje imaju u svojim jezerima u dvorištima, kako bi nikli i na Starom jezeru – saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i razvoj. – Rizom biljke je postavljen u glinenu podlogu i tako spušten na dno jezera. Već na proleće 2024. godine ukorenjena i adaptirana biljka je na površini jezera  izbacila svoj prvi list.

Lokvanji se, kako pojašnjava naša sagovornica, postavljaju u dubinu, u glinene posude.

-Imali smo i pomoć od zaposlenih u „Teri“ od koje smo dobili glinu neophodnu za razmnožavanje lokvanja. Prve godine oni nisu bili primetni i mali broj sugrađana primetio je novinu u nekadašnjem olimpijskom bazenu – dodaje Narančić.

Beli lokvanj se raširio i ove godine zaokuplja pažnju sugrađana. Cveta i izgleda jako lepo. Miroslava Narančić napominje da sugrađani ne treba da diraju biljku koja je zaštićena vrsta u flori Srbije.

Cvet lokvanja je simbol nežnosti i čednosti, a deo imena potiče iz grčke mitologije u kojoj postoji priča o tome kako se jedna od nimfi preobratila u lokvanj. Pored toga što lepo miriše, biljka ima i lekovita svojstva te se koristi i u kozmetičke svrhe.

A.Đ.

fizicka-aktivnost-(12)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.  Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ dodao je da je fizička neaktivnost jedan je od vodećih faktora rizika na globalnom nivou.

-Vreme i život su pokazali da fizička aktivnost unapređuje naše zdravlje. Porazno je da svega jedna trećina ljudi na našoj kugli zemaljskoj fizički aktivna. Zabrinjava i istraživanje iz 2022. godine da je svega 16 procenata devojčica u našoj zemlji fizički aktivno. Naša je dužnost da promovišemo kretanje koje dovodi ka boljem zdravlju. Ono je najjednostavniji lek, leva i desna noga su dva naša najbolja lekara.

Organizator je Turistička organizacija, v.d. direktorica Jasmina Orašanin istakla je da je 22 grupe promovisalo fizičku aktivnost i zdrave stilove života:

-Briga o zdravlju je zajednička odgovornost svih nas i hvala svim koji su se odazvali i podržali ovaj događaj.

Olivera Vučković Popov, glavna sestra Doma zdravlja i koordinatorka Škole za trudnice podsetila je da je naziv kampanje „Kretanjem do zdravlja“.

– Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću. Ujedno ovakvi događaji povezuju porodicu koja je glavni cilj svakog okupljanja – rekla je Vučković Popov.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov, kao i predsednica Sportskog saveza grada Jelena Čudanov.

-Već petu godinu zaredom okupimo se na prostoru Starog jezera da bi obeležili ovaj dan. Svakodnevne obaveze nam oduzimaju puno vremena, tako da smo zaboravili da mislimo na sebe i svoje zdravlje i svoj duh. Upravo ovakvi događaji su tu da nas podsete šta je najvažnije, a to je zdrav život – dodala je Marijana Mirkov.

Učestvovali su članovi školice „Champ 07“, Savet za zdravlje, Gradsko udruženje penzionera, odred izviđača „Proka S. Plavi“, „Sova“,  sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“,  balet za odrasle KC, Sportiko kids, KSC „Jezero“, AK „Partizan“, GŽOK „Kikinda 0230“, KK „Velika Kikinda“, RK „Orka“, RK „Grindeks“, KK „Feniks“, DžK „Partizan“, FK „Kikinda“, OK „Severni Banat“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.

A.Đ.

 

 

fizicka-aktivnost-(2)

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana fizičke aktivnosti, u Kikindi će u ponedeljak, 11. maja, biti organizovana manifestacija „Kretanjem do zdravlja“. Program će se održati na Starom jezeru u terminu od 17 do 19 časova.

Građani će imati priliku da se upoznaju sa različitim oblicima rekreacije i sporta, kao i da aktivno učestvuju u brojnim sadržajima koje pripremaju lokalna udruženja, klubovi i institucije. Cilj manifestacije je promocija zdravih stilova života i značaja redovne fizičke aktivnosti za sve generacije.

U programu učestvuju Gradsko udruženje penzionera Kikinda, Izviđački odred „Proka S. Plavi“, Sova Gym, ADZNM „Gusle“, Sportsko joga udruženje „Sunce“, Sportski klub „SNAP 07“, Balet za odrasle u organizaciji Kulturnog centra Kikinda, Sportiko Kids, KSC „Jezero“, Atletski klub „Partizan“, Sportski savez Kikinde, Ronilački klub „Orka“, RK „Grindeks“, GŽOK „Kikinda 0230“, KK „Velika Kikinda“, Karate klub „Feniks“, Džudo klub „Partizan“, OFK „Kikinda“ i OK „Severni Banat“.

Organizatori pozivaju sve sugrađane da se pridruže, provedu vreme u prirodi i naprave korak ka zdravijem načinu života.

T. D.

009

Staro jezero ili popularno – Števančeva bara jedina  je prirodna vodena površina u našem gradu. Sastoji se od 5,1 hektara površine i još sredinom 19. veka planirano je da se bara isuši, međutim to nikada nije sprovedeno u delo. I tokom prošlog, 20. veka, u više navrata doneta je odluka da se prostor isuši i urbano uredi za plivanje i druge sportske aktivnosti. Kako je jezero ostatak nekadašnje rečice Galadske, koja je kao ogranak reke Moriš, proticala kroz Kikindu, stavovi su bili da se sačuva.

Uređenje prostora započeto je najpre 1932. godine, a četiri godine kasnije od dva jutra nastalo je jezero koje je služilo kao rezervoar za višak vode, a zimi je bilo omiljeno klizalište. Dva arteška bunara iskopana su 1940. i grad je tako dobio prostor koji će koristiti kao reku. Po završetku Drugog svetskog rata jezero je produbljeno i nastavljeni su radovi na njegovom uređenju. Postavljena je pumpa za odvod vode, a teren oko jezera nasut je sa oko 30 centimetara iznad najvišeg zabeleženog nivoa vode.

 

Šezdesetih godina prošlog veka Števančeva bara je konačno uređena i dobila je status gradskog kupališta. U okviru betonske školjke jezera izgrađen je plivački bazen olimpijskih dimenzija i gledalište sa oko hiljadu mesta. Kupalište je oivičeno betonskim potpornim zidovima, dok je dno ostalo prirodno muljevito. Nekoliko godina kasnije, 1962, i dno je očišćeno i postavljen je tamponski sloj šljunka. Godinu dana kasnije jezero je počelo da se koristi kao kupalište i bilo je omiljeno stecište Kikinđana. Nakon velikih poplava i promena u dotoku vode popularna Števančeva bara izgubila je svoju prvobitnu funkciju.

Za ovaj prostor u nekoliko navrata rađena je urbanistička dokumentacija na nivou detaljnog urbanističkog plana. Prva je urađena 1981, pa je 1984. i 1985. godine dopunjena. Posle izgradnje tadašnjeg Sportskog rekreativnog centra „Jezero“ 1978. godine koji je imao otvorene i zatvorene plivačke bazene, prostor Starog jezera, počeo je polako da zamire.

Tako je bilo sve do 2006. godine kada Staro jezero doživljava revitalizaciju. U proteklih 20 godina brojne su rekonstrukcije i obnavljanja zelene oaze. Osim školjke samog jezera, uređeni su i obodni kanali. Zelene površine su zanovljene i zasađene su mladice, a pošumljavanje se obavlja svake godine.

Pre dve decenije preko projekta REC, koji je finansiran od strane švedske organizacije SIDA, započeti su radovi na oživljavanju Starog jezera. Posle 28 godina, koliko je prostor bio napušten, planski je počeo da se obogaćuje. Organizovano je više akcija na parternom ozelenjavanju i uređenju takozvanog „novog dela“ Starog jezera preko projekta „Ekolejks“. Sportski centar i Staro jezero povezani su mostićem, postavljen je urbani mobilijar, dečije igralište, napravljen je most i prolaz u kompleks i iz Semlačke ulice, a sve kako bi prostor oživeo. Števančeva bara godinama unazad je mesto okupljanja i uživanja za sve sugrađane, gde su omogućene raznovrsne aktivnosti. Tokom prethodnih 20 godina Staro jezero prepoznato je kao idealan i adekvatan prostor za različite aktivnosti i gradske manifestacije, škole u prirodi, edukacije dece, a sve u cilju zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava grada.

Diskoteka „Delfin“ je radila na prostoru Starog jezera od 1977. do 1982. godine. Kultno mesto prestalo je sa radom kada je zgrada u kojoj se nalazila diskoteka izgorela. Generacije pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog veka  sećaju se ovog mesta i rado prepričavaju doživljaje. Svakog leta diskoteka ponovo oživi, na prostoru gde se nekada nalazila.

Na Starom jezeru koncert je 2008. godine održao i legendarni Zdravko Čolić. Višesatni koncert koji je okupio veliki broj gledalaca, ostao zabeležen kao jedan od najznačajnijih muzičkih događaja na ovoj lokaciji.

Površina vodenog ogledala je 2,6 hektara, a površina samog jezera je 1,3 hektara. Dužina obodnih kanala je 1.360 metara, a širina od pet do 21 metra. Oživljavanje kompleksa doprinelo je promeni mikroklime, jer je Kikinda grad bez reke, dobijanju novog prostora za sport, rekreaciju i zabavu i razvoju turizma.

A.Đ.

 

 

 

staro-jezero-konkurs-(5)

Povodom obeležavanja Svetskog dana voda na Starom jezeru organizovana je izložba starih i fotografija pristiglih na konkurs Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Miroslava Narančić, sekretarka pomenutog Sekretarijata istakla je da fotografije prikazuju jezero kakvo je nekada izgledalo i kakvo je danas.

-Zelena oaza na Starom jezeru najprepoznatljivija po jezeru. Prošlo je tačno dve decenije od rekultivacije ovog prostora koje je neprepoznatljivo u odnosu na ono kakvo je nekada bilo. Števančeva bara je zapravo proširenje rečnog toka nekadašnje reke Galadske i jedina je vodena površina koja se nalazi 500 metara od gradskog jezgra. Staro jezero je kompleks i čine ga obodni kanali, jezero, uređene zelene površine i mobilijar za sve uzraste. Deo je  Bloka 9 u okviru kog su i Veliki park i sportski centar su ogroman potencijal grada.

Na foto-konkurs na temu „Staro jezero, nekad i sad“ pristigla su 44 rada učenika viših razreda osnovnih škola „Sveti Sava“, „Feješ Klara“, „Žarko Zrenjanin“ i „Đura Jakšić“. Najbolja tri su nagrađena, a prigodne poklone uručio je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. Prvo mesto pripalo je Hristini Miletin, drugo Marku Zubanovu i treće Dariu Grebecu.

-Za konkurs sam čula u školi i rešila da učestvujem – saznajemo od Hristine, inače učenice šestog razreda OŠ „Sveti Sava“. – Fotografiju je nastala u junu. Njome je obuhvaćen pogled sa mosta i fontana što mi je i najlepše.

Zavod za javno zdravlje u kontinuitetu kontroliše vodu u obodnim kanalima i u samom jezeru, rekla je dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju.

-Kontrola se obavlja jednom mesečno, a leti dva puta. Kvalitet je takav da su to vode pete klase. U samom jezeru je podzemna voda, u obodnom kanalu je površinska. Povišene su vrednosti biohemijske potrošnje kiseonika i hemijske potrošnje kiseonika, što je odraz organskog zagađenja. U vodi se nalaze aeratori koji poboljšavaju njen kvalitet, posebno leti – navela je  dr Brusin Beloš.

Izložba fotografija biće postavljena i u Kulturnom centru do 3. aprila.

A.Đ.

 

 

staro-jezero-jelke-(5)

Na Starom jezeru organizovana je sadnja u okviru akcije „Najzelenije jelke“.  Oaza u širem centru grada  bogatija je za 100 četinara, a ozelenjavanju su učestvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, učenici SSŠ „Miloš Crnjanski, kao i zaposleni u  Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Jelke, 80 komada, kompanije „Jafa“, od kojih je 30 podeljen o školama za svoja dvorišta i okolinu – istakla je sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslave Narančić. – Ostatak od 50 sadnica našlo je svoje mesto na Starom jezeru, dok je isti broj četinara obezbedila i lokalna samouprava. Deo jelki je bio do projekta „Najzelenije jelke“, a novogodišnje drvo sa reciklažnim ukrasima obogatili su učenici svih osnovnih škole na teritoriji grada. Ove godine je i dve decenije od rekonstrukcije ovog prostor, koji je do tada bio zapušten i prazan. Sada je Staro jezero omiljeno šetalište svih naših sugrađana.

Kako je naša sredina najnepošumljenija u Srbiji, cilj lokalne samouprave je da promeni ovu neslavnu statistiku.

-Imamo 1,16 odsto pošumljenih površina i da bi dostigli dva procenta potrebne su decenije – precizirao je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Svake sadne sezone grad se maksimalno trudi da poveća broj mladica u gradu, u selima, ali i na ostalim lokacijama. U ovom značajnom poslu imamo pomoć donatora, ali i kompanija koje su društveno odgovorne i doniraju sredstva za program pošumljavanja i zaštitu životne sredine. U svakoj akciji pošumljavanja uključujemo osnovce i srednjoškolce jer je to najbolji način da ih naučimo da čuvaju i neguju zelenilo koje imamo.

Ovom prilikom prvi čovek grada podvukao je da lokalna samouprava čuva svako stablo, a posebno retka drva.

-Radimo sve što je u našoj moći i protiv smo insinuacija i širenja laži. Sve što se radi u skladu je sa važećim zakonima i propisima. Ne postoji plan da bilo koje stablo vadimo i uništavamo, nego je naš cilj da svako drvo sačuvamo i održimo što duže u životu. Sve one koji nas prozivaju nismo videli na ovakvim akcijama, niti su ih pokrenuli kako bi doprineli lepšoj i boljoj životnoj sredini – dodao je Mladen Bogdan.

U okviru projekta „Zelena dela“ grad i kompanija „Jafa“ prošle godine realizovali su i projekat „Eko kutak“.

A.Đ.

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

labudovi-staro-jezero-(2)

Staro jezero postalo je oaza za labudove. Ovih dana prava atrakcija je jato od 17 jedinki koji se šepure i privlače pažnju. Početkom novembra bilo ih je desetak i svakodnevno se broj ovih ptica povećavao.

-Nikada u ovolikom broju nije bilo labudova na Starom jezeru. Prethodnih godina imali smo par, mužjaka i ženku. Novi stanovnici Kikinde su pitomi i vole da poziraju – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Hrane ima dovoljno, za šta se brinu zaposleni u pomenutom Sekretarijatu.

-Svakodnevno ih obilazimo i mi, ali i sugrađani koji ih hrane. Skrenula bih pažnju na to da se labudovi hrane zrnastom hranom, mešavinom žitarica i uljarica, kao i vodenom biljnom vegetacijom. Ne treba im davati hleb, keks, grickalice, kokice, te i ovim putem želim da skrenem pažnju na to. Isto tako njima prija pažnja, ali ne i uznemiravanje. Pozivam sugrađane da uživaju dok ih posmatraju i da ih zajedno pazimo – dodala je naša sagovornica.

Naši gosti pripadaju vrsti crvenokljunih labudova, grbac. Za njih su specifični izgled kljuna i vrata.

-U jatu ima mladunaca od šest i sedam meseci, koje prepoznajemo po sivo braon boji. Labud tek kada napuni dve godine postaje beo. Labud je najkrupnija i najlepša ptica iz porodice plovuša. U jatu ima i tri dominantna mužjaka – precizira Miroslava Narančić.

Naredne nedelje biće postavljeno i plutajuće ostrvo na jezeru koje će predstavljati gnezdo. Ono će se nalaziti u obodnom kanalu.

A.Đ.

Casni-krst-(5)

Otvoreno je prijavljivanje za tradicionalno plivanje za Časni krst, koje će biti održano na Bogojavljenje, 19. januara. Kao i prethodnih godina, plivanje će biti organizovano na dve lokacije — na Starom jezeru u Kikindi u 12 časova i na jezeru Strelište u Novim Kozarcima u 11 časova.

Svi učesnici su u obavezi da obave lekarski pregled kod izabranog lekara i da dostave izveštaj o pregledu, kao i da potpišu izjavu da u plivanju učestvuju dobrovoljno i na sopstvenu odgovornost. Za maloletne plivače neophodna je i pisana saglasnost roditelja ili staratelja.

Na Starom jezeru u Kikindi, plivanje će početi u 12 časova, a organizator je Ronilački klub „Orka“ uz podršku Srpske pravoslavne crkve, Kulturnog centra i lokalne samouprave. Prijave su otvorene do 17. januara a obavljaju se putem telefona 063/384-792 (Slobodan Bogosavljev).

Plivanje u Novim Kozarcima organizuje Srpska pravoslavna crkvena opština Novi Kozarci pod pokroviteljstvom Mesne zajednice. Učesnici će se okupiti u prostorijama FK „Sloboda“, odakle će, zajedno sa litijom, krenuti ka jezeru Strelište, gde će biti održano plivanje za Časni krst. Prijave su otvorene od 4. do 14. januara, a zainteresovani se mogu prijaviti kod nadležnog paroha, jereja Nikole Momirova, na broj telefona 064/446-37-31. Dokumentacija se predaje u kancelariji Crkvene opštine u Novim Kozarcima, u ulici Kralja Petra Prvog broj 69.

Simbolika plivanja za Časni krst duboko je ukorenjena u hrišćanskoj tradiciji — pliva se u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista u reci Jordanu, a distanca od 33 metra podseća na broj godina koje je Hristos proživeo na zemlji. Za mnoge učesnike, ovo je pre svega duhovni čin i lični izazov, a ne takmičenje, zbog čega se i ove godine očekuje veliki odziv vernika i građana.

labud-6

U krugu kikindske firme Zopas danas je pronađen mladi labud koji se iscrpljen od svog verovatno prvog dužeg leta, spustio u dvorište preduzeća. Nažalost, umesto odmora, naišao je na pse koji su mogli da ugroze njegov život. Međutim, zahvaljujući brzoj reakciji portira firme, ova priča dobila je srećan kraj.

Nakon dojave, reagovala je veterinarka Mirjana Pilipović, koja je odmah kontaktirala Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj grada Kikinde. Mladi labud je pažljivo uhvaćen bez povreda, i prebačen u veterinarsku ambulantu na pregled, gde je utvrđeno da je iscrpljen ali potpuno zdrav.

Posle kratkog oporavka, labud je vraćen u prirodu, tačnije na Staro jezero, gde će Kikinđani moći i da ga vide narednih dana.

error: Content is protected !!