српска нова година

Kikinda-Nova-godina-(3)

Srpska nova godina obeležava se večeras, u noći između 13. i 14. januara i označava početak godine po julijanskom kalendaru, koji koristi Srpska pravoslavna crkva.

Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana i nastala je usled različitog načina računanja prestupnih godina, što je dovelo do toga da se Nova godina po starom kalendaru obeležava 14. januara. U Srbiji se ovaj datum tradicionalno naziva Srpska nova godina i obeležava se više kao običaj nego kao zvaničan praznik i za mnoge ima pre svega porodični i verski značaj.

Zbog aktuelne epidemiološke situacije i povećanog broja respiratornih infekcija, većina građana će praznik obeležiti u užem krugu porodice, bez većih okupljanja i organizovanih proslava na javnim mestima. Isto tako, neće biti organizovanog dočeka na gradskom trgu niti vatrometa.

Praznični dani se nastavljaju sutra, 14. januara, kada se obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, koji mnoge porodice u Srbiji slave kao krsnu slavu.

 

deda-mraz
Uoči Srpske nove godine, u kikindskom Narodnom pozorištu, Udruženje Srpskih ratnih veterana upriličilo je dodelu paketića deci, uz pozorišnu predstavu  „Tajna čuperkovih vilenjaka” koju su priredili vaspitači vrtića “Plavi čuperak” PU „Dragoljub Udicki.
Dvanaestu godinu za redom udruženje srpskih ratnih veterana Kikinde deli deci i unucima članovima ovog udruženja pred paketiće.
– Ove godine smo podelili 175 paketića deci i unucima  ratnih veterana Kikinde kao i porodicama poginulih Kikinđana u ratovima devedesetih godina. Želeo bih u ime organiuzatora da se zahvalim Gradskoj upravi kao najvećem donatoru ove manifestacije, zatim Narodnom pozorištu Kikinde na ustupljenom prostoru, humanitarnom uduženju Banka Hrane, Turističkoj organizaciji Kikinde kao i svima koji su pomogli i omogućili da se ova lepa tradicija nastavi i ove godine. Posebno se zahvaljujemo i PU „Dragoljub Udicki” i vaspitačima vrtića „Plavi Čuperak” na divnoj pozorišnoj predstavi koju su podarili našim najmlađim sugrađanima- navodi Vladimir Radojčić, predsednik izvršnog odbora SRV Kikinde.
Obrezanje-Isusa

Danas je prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Osmog dan po rođenju bi Isus Hristos donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izraelu još od vremena Avramova. Tom prilikom nadadoše mu ime Isus kako je i blagovestio arhangel Gavrilo Presvetoj Bogorodici.

Starozavetno obrezanje predobražava novozavetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko telo ljudsko, a ne prividno, kako su docnije učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i za to što je hteo da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce.

Pravoslavna crkva obeležva ovaj praznik, a u zavisnosti od kalendara po kojem računa vreme, to je kod starokalendarskih crkava (srpska, ruska…) 1. januara po crkvenom-julijanskom.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog januara po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku novu godinu – Vasilica.

Sveti Vasilije Veliki, arhiepiskop Kesarijski, rođen je u vreme cara Konstantina i u Atini je 15 godina učio filozofiju, retoriku i astronomiju.

Kršten je u reci Jordan i bio je episkop Kesarije Kapadokijske skoro 10 godina.

Kao veliki pobornik pravoslavlja, pun moralne čistote i verske revnosti, Vasilije se naziva Velikim, a u crkvenoj službi naziva se pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima i svojom žaokom bode jeretike.

U mnogim krajevima je ostao običaj da se na ovaj dan ponove mnogi običaji karakteristični za Božić, pa se tako ponovo unosi badnjak u kuću, dočekuje položajnik i iznosi ostatak česnice na trpezu.

U Hercegovini je običaj na taj dan spaliti ostatke badnjaka, dok se u pojedinim vojvođanskim mestima pale vatre na raskršćima, a kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb „vasilica”.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe.

U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Po narodnim verovanjima, Srpsku novu godinu valja dočekati budan, pa su mnoge devojke u novogodišnjem bdenju gatale da li će se te godine i za koga udati.

Postojalo je i verovanje da će duša onoga ko umre između Božića i Malog Božića otići u raj.

(Naslovna slika: “Obrezanje Isusa Hrista” Andrea Mantenje)

Paketici-veterani-(10)

Uoči Srpske nove godine, Udruženje Srpski ratni veterani, po 11. put, organizovalo je danas podelu paketića deci svojih članova. Ove godine darivano je čak 150 mališana, a događaj je upriličen uz podršku Grada Kikinde, Turističke organizacije, Narodnog pozorišta i Predškolske ustanove.

– Ovo je jedna od naših najlepših akcija, jer deca treba da znaju i da budu ponosna što su njihovi roditelji bili na braniku otadžbine – istakao je predsednik Udruženja, Vladimir Radojčić.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Paketiće su dobila deca do 14 godina, kao i deca sa posebnim potrebama, bez obzira na uzrast. Pre same podele poklona, mališani su uživali u predstavi „Novogodišnje šumske želje,“ koju su pripremili vaspitači vrtića „Miki“. Publika je bila oduševljena, a osmaci poput Aleksandre Kljajić rado su podelili svoje utiske.

– Volim da dobijem paketić, uvek je lep, a predstave su svake godine jako zanimljive – kaže Aleksandra.

Među najmlađima bio je i šestogodišnji Stefan Poznan koji je u Pozorište došao s tatom Duškom. S nestrpljenjem je očekivao svoj poklon.

– Ovo mi je drugi put da dobijam paketić ovde. Radujem se jer sigurno ima slatkiša i igračaka, možda čak i autića na daljinski – rekao nam je Stefan.

Podršku ovoj humanitarnoj akciji pružila je, i ovoga puta, lokalna samouprava.

– Grad svake godine pomaže organizaciju obezbeđivanjem paketića. Ovo je najmanje što možemo da učinimo za ratne veterane i njihovu decu – naglasio je član Gradskog veća, Željko Radu.

Skupu je prisustvovao i predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih Vojvodine i član Udruženja Srpski ratni veterani, Ivan Kljajić.

– Svake godine se trudimo da obradujemo što više dece – naveo je Kljajić. – Ovo nije samo podela poklona, već način da pokažemo zahvalnost i brigu prema porodicama ratnih veterana.

Predsednik Rezervnih vojnih starešina i, takođe, član Udruženja Srpski ratni veterani, Milan Vejin, istakao je važnost pažnje koju borci dobijaju.

– Ova akcija je dokaz da se vodi računa o borcima. Zahvaljujući državi, njihov status sada je znatno unapređen – ocenio je Vejin.

Ovakvi događaji nisu samo prilika za darivanje već i za podsećanje na vrednosti zajedništva i poštovanja prema onima koji su branili svoju zemlju. Uz radost dece, još jednom je potvrđeno da ovakve akcije imaju nemerljiv značaj za porodice i zajednicu.

S. V. O.

nova-godina

Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicima Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki. Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu, „vasilicu“.

Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima obeležava ovaj značajan praznik.

Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored „vasilicu“ mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić. Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

melizmi-crkva-(3)

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ uoči pravoslavne Nove godine organizovala je koncert u hramu Svetog Nikole. Ova godina u znaku je jubileja, istakla je ovim povodom Biljana Mandić iz ove grupe.

-Osnovani smo pre dve decenije i naša želja bila je da prvi koncert u ovoj godini održimo u našoj crkvi koja obeležava 250 godina postojanja. „Melizme“ vodim iz ljubavi, sakupljajući najlepše stvari iz života i uz podršku Kulturnog centra. Ovaj koncert posvećujemo našoj dugogodišnjoj saradnici Ljiljani Pancel, koja više nije sa nama i kojoj želimo da iskažemo dužno poštovanje. Nastup je i izraz zahvalnosti našim porodicama, jer su uvideli značaj onoga što radimo. Iza nas je veliki broj snimljenih dokumentarnih filmova u kojima prikazujemo običaje, ali i nastupa u zemlji i inostranstvu gde smo predstavljali naš grad na najlepši način – navela je Biljana Mandić.

Koncertu duhovnih, prazničnih i tradicionalnih pesama prisutvovali su sugrađani, kao i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Ženska pevačka grupa „Melizmi“ uvek nas prijatno iznenadi svojim nastupima. Tako je bilo i u hramu Svetog Nikole gde su se spojili pravoslavlje i tradicionalna pesma našeg naroda. Ponosni smo na sva naša kulturno-umetnička društva i pevačke grupe jer su oni dokaz da smo kao zajednica uspeli da očuvamo tradiciju i da je na pravi način prenesemo na mlađa pokolenja – dodala je Marijana Mirkov.

Od početka do danas deo „Melizama“ bilo je više od 40 žena. Prijatelji grupe su i muzičari Marko Stupar i Stefan Boškov.

A.Đ.

fireworks-1880045_1280

Pravoslavna Nova godina, ili  drugačije Srpska Nova godina, praznik je koji se slavi 13. januara, kao početak nove godine po Julijanskom kalendaru. Samim tim ponovo se podiže praznična atmosfera posle dočeka Nove godine. U današnje vreme sve više građana slavi Srpsku Novu godinu pa se širom gradova organizuju proslave.

Zvanično 1919. godine država Srbija prelazi na računanje vremena po Gregorijanskom kalendaru. Kako Srpska pravoslavna crkva nikada nije priznala gregorijanski kalendar, ona je nastavila da obeležava praznike na tadašnji način. Ovako je prvi put proslavljena “Srpska Nova godina”.

Nakon 1923. godine pa sve do danas proslava Nove godine i Srpske Nove godine su definitivno dva praznika koja se obavezno proslavljaju u kafanama, klubovima i restoranima. Iako nije zvaničan praznik, Srbi vrlo rado slave Pravoslavnu Novu godinu. Obe Nove godine su i te kako povod za dobro druženje i slavlje.

Na ovaj dan obeležava se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na ovaj dan ponavljaju neki obredi svojstveni praznovanju Hristovog rođenja. U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka. Kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb – „vasilica”. Takođe, veruje se, da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

 

Srećna srpska nova godina 2023

Svima koji proslavljaju Novu godinu po julijanskom kalendaru portal Kikindski čestita praznik i želi dobro zdravlje, mnogo radosti i uspeha!

Najveći broj sugrađana Srpsku novu godinu dočekao je u krugu porodice, ali ni organizovani dočeci u ugostiteljskim objektima nisu izostali.

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Mali Božić jer se tada završavaju božićne svečanosti i Svetog Vasilija Velikog. Prema narodnom verovanju, na današnji dan ne treba se svađati, jer će ljude u protivnom cele godine terati baksuz, a u nekim krajevima se smatra da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Običaj je na današnji dan umesiti vasilice, obredni hleb Malog Božića, nazvan po svetom Vasiliju. Takođe, veruje se, da pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

IMG_3778 (Large)

U subotu, 14. januara, vernici starokalendarskih pravoslavnih crkava obeležavaju Novu godinu po Julijanskom kalendaru, koja se u Srbiji naziva i srpska Nova godina. Toga dana obeležavaju se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.

Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima spaljuju ostaci badnjaka i mesi obredni hleb “vasilica”. Novu godinu obeležavaju Jerusalimska crkva, Ruska crkva, Srpska pravoslavna crkva, Gruzijanska patrijaršija i Sveta Gora Atonska.

Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u balkanskim zemljama, kao što su: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (Republika Srpska), Makedonija, pravoslavni delovi Hrvatske.

Takođe se slavi u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji.

Tradicija obeležavanja Julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u pojedinim delovima Galske zajednice u Škotskoj.

error: Content is protected !!