sredstva

ets-video-nadzor-(1)

Svim srednjim školama u Kikindi dodeljeno je po dva miliona dinara za za nabavku video-nadzora i opreme za povezivanje sa monitoring sobom. Sredstva su opredeljena  na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice za šta je opredeljeno ukupno 60 miliona dinara.

-Cilj je da poveća bezbednost učenika i zaposlenih u školi. Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ ima spoljašnji video nadzor koji je ranijih godina postavljen na zgradi škole takođe zahvaljujući sredstvima Pokrajinske vlade. Novi video nadzor postavićemo unutar škole na ulazima, izlazima, sali za fizičko i u hodnicima i on će biti spojen sa kontrolnom sobom u Policijskoj pravi – istakao je Milorad Karanović, direktor Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ .

Robert Vunjak, direktor Ekonomsko-trgovinske škole dodaje da će kamere biti ugrađene u zgradi koju zajednički koriste učenici ove i Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Video nadzor će se postaviti i unutar, ali i na spoljašnosti objekta. Postojeće kamere su zastarele i često se kvare i nisu u funkciji. Projekat će biti završen do kraja godine – naveo je Vunjak.

Ugovore je uručio Robert Otot, potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice koji je kazao da su prednost pri dobijanju sredstava imale škole kojima će lokalna samouprava finansirati opremanje monitoring-sobe.

-Naredne godine, pravo učešća na konkursima imaće i osnovne škole. Pored brige o bezbednosti, nastavljamo i sa ulaganjima u školske objekte. Obnova i modernizacija škola, kao i izgradnja novih učionica, sportskih sala i drugih objekata od ključnog su značaja za unapređivanje obrazovanja. Cilj nam je da škole budu bezbedne i prijatne, sa optimalnim uslovima za rad  – rekao je  Otot.

A.Đ.

 

 

ZZ-1920x1080-CIR

Na ovogodišnjem konkursu programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“, kompanija NIS  izabrala  je 40 projekata ustanova od javnog značaja koje su dobile mogućnost da, izgradnjom  solarnih elektrana na svojim objektima, doprinesu korišćenju potencijala energije Sunca u proizvodnji zelene energije. Ovogodišnji ciklus sprovodi se pod sloganom „Zajedno za zelenu energiju“, a u realizaciju izabranih projekata u  13 gradova i opština obuhvaćenih programom, biće uloženo 144,5 miliona dinara. Kikindi je pripalo ukupno 18, 9 miliona dinara

U OŠ „Vasa Stajić“ Mokrin za izgradnju solarne elektrane snage invertora 50 kilovata biće uloženo 8,1 miliona dinara. Ovu školu pohađa 400 učenika.  Istu sumu dobiće i Sportski centar „Jezero“ takođe za izgradnju solarne elektrane snage invertora 50 kilovata. Ova sportska ustanova poseduje 80 instaliranih solarnih panela koji se koriste za grejanje sanitarne vode i vode u zatvorenim bazenima. Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ odnosno vrtiću „Neven“ u Mokrinu 2,7 miliona dinara utrošiće se za  izgradnju solarne elektrane snage invertora 10 kilovata. „Neven“ je najveći seoski vrtić na teritoriji grada sa šest vaspitnih grupa.

U želji da pruži podstrek u korišćenju obnovljivih izvora energije i proizvodnji zelene energije, kao i racionalizaciji potrošnje energije i stvaranja ekološki odgovornog ambijenta, NIS je prva kompanija u našoj zemlji koja je raspisala konkurs namenjen projektima izgradnje solarnih elektrana na objektima ustanova koje posluju u različitim oblastima od suštinske važnosti za društvo.

Institucionalni partneri kompanije NIS u ovogodišnjem programskom ciklusu su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije.

 

 

 

Predsednica-Gojkovic-dodelila-ugovore-za-odrzavanje-i-opremanje-zdravstvenih-ustanova-u-AP-Vojvodini-04

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore o finansiranju i sufinansiranju izgradnje, održavanja i opremanja zdravstvenih ustanova u Vojvodini, za šta je iz pokrajinskog budžeta izdvojeno 1,36 milijardi dinara. Opštoj bolnici opredeljena su  34 miliona 423 hiljade dinara a Domu zdravlja 4,7  miliona dinara. Pokrajinska vlada samo u poslednjih osam godina za sektor zdravstva izdvojila više od 27 milijardi dinara.

-Verujem da će svaka bolnica, dom zdravlja, institut ili zavod, znati u najboljoj meri da iskoristi opredeljena sredstva i pre svega da ih stavi u službu pacijenata. Od 2016. godine, potpuno smo izmenili sliku zdravstva u našoj pokrajini u pozitivnom smislu – izjavila je Gojkovićeva.

 

Opšta bolnica nabaviće set hirurških instrumenata sa urološkim bužijama, set laparoskopskih instrumenata, set opreme za sterilizaciju , volumetrijski i špric pumpi sa pratećom opremom i to: infuzione špric pumpe – 25 komada, radne stanice za infuzione pumpe – devet komada, sistem za aplikaciju TIVA u operacionoj sali i infuzione stalke za radne stanice –  devet komada, parni sterilizator transkutanog bilirubinometra, nCrar uređaj za neonatologiju, aspiratore u sa jednom bocom – četiri komada, sa dve boce-šest komada, transportnih – četiri komada i sa vakum pogonom – dva komada i elektrohiruršku jedinicu.

 

-Sredstva su uvek dobro došla, a Dom zdravlja će u narednom periodu kupiti dve stomatološke stolice, dva autoklava i četiri pakerice za centralnu sterilizaciju – istakla direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković.

 

A.Đ.

lovci-idjos-(1)

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu  raspodelio je sredstva za sufinansiranje izrade i realizacije programa i projekata razvoja lovstva, opreme, istraživanja i izrade i realizacije projekata radi unapređivanja stanja populacije divljači i njenih staništa na teritoriji AP Vojvodine i druge namene u skladu sa Zakonom o divljači i lovstvu.

Za nabavku odraslih jedinki divljači po 400.000 dinara odobreno je udruženjima „Fazan“ iz Novih Kozaraca, „Fazan“ iz Bašaida, „Nakovo“ iz Nakova i „Stare bare“ iz Iđoša. Po istom osnovu 396.000 dinara je dobilo i udruženje „Kikinda“. Lovačkom udruženju „Perjanica“ iz Mokrina 400.000 dinara odobreno je za nabavku poljske jarebice.

 

Lovci iz Sajana i Iđoša okupljeni su u jednom udruženju i imaju 85 članova, saznajemo od Veselina Veselinova, predsednika.

-Sredstva koja smo dobili na konkursu utrošićemo za fazanske piliće koji se unose u lovište pre sezone lova. To je posao koji obavljamo u kontinuitetu. Kada se lovi, love se samo petlovi, a ženke ostaju za prirodan priplod – pojašnjava Veselinov.

Nekada su „Stare bare“ imale 150 lovaca, ali je prirodan odlive i nezainteresovanost mladih za ovaj hobi prepolovile članstvo.

-Kod pomenutog Pokrajinskog sekretarijata konkurisali smo i za sredstva za nabavku jarebice.

-Postoji šansa da dobijemo neophodan novac. Naš cilj je da se ona naseli na našem lovištu prvi put. Na taj način povećaćemo stanište koje imamo – kaže naš sagovornik.

I ranijih godina za razvoj lovstva „Stare bare“ podržane su od strane Pokrajinske vlade.

-Naše lovište proteže se na 11.500 hektara i jedno je od većih na teritoriji grada. Do sada smo sredstvima Pokrajine uspeli da izgradimo volijere za fazane, izbušimo bunare, kupimo hranilice za krupnu divljač. Ono što je preko potrebno, a za šta ćemo aplicirati na narednim konkursima jeste novac za bušenje jednog do dva bunara jer su godine sve sušnije, a divljač ne može da opstane bez vode – zaključio je Veselin Veselinov.

Po 50.000 dinara za računar i čitač oružanih listova dobila su udruženja iz Novih Kozaraca, Mokrina, Kikinde i „Velebit“ iz Banatskog Velikog Sela. Za kupovinu dvogleda sa zaštitom od vode i zamagljivanja, otpornost na niske temperature „Kikindi“ je pripalo 170.000 dinara, a za nabavku uređaja za noćno osmatranje, termovizijsku kameru odnosno za solarne automatske hranilice, takođe, lovcima iz Kikinde pripalo je 250.000 odnosno 90.000 dinara. I mokrinskoj „Perjanici“ odobren je novac, 90.000 dinara, za solarne automatske hranilice, dok je 270.000 dinara dobijeno za opremu za prijem i pregled odstreljene divljači.

U TOKU LOVOSTAJ

Iako je sezona lovostaja za lovce nema odmora. Broje se zečevi i srndaći i odstreljuju predatori. Lovci ističu da je njihov najvažniji cilj da se očuvaju staništa divljači i priroda koja ih okružuje. Stoga apeluju na građane, posebno poljoprivrednike da ne zaoravaju puteve pored njiva jer se na tim mestima sadi proso i ostala hrana za divljač.

A.Đ.

 

selakovic-(14)

Ministar kulture Nikola Selaković u okviru posete Kikindi potpisao je ugovore o konkursnom finansiranju sa Narodnim muzejem i Centrom za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, a obišao je i Kulturni centar za koji je pomenuto ministarstvo izdvojilo sredstva za radove. Zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski, načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Miroslavom Dučićem i direktorima Lidijom Milašinović, Aleksandrom Lipovanovim i Markom Markovljevim, ministar Selaković je razgovarao o budućoj saradnji.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ugovori su vredni 7,3 miliona dinara, ali to nije sve što ćemo u ovoj godini finansirati u Kikindi. Narodnom muzeju odobreno je ukupno šest, a „Teri“ 4,5 miliona dinara. Od 2021. do 2024. za Kikindu je, iz svih konkursnih linija, obezbeđen 81 milion dinara za 67 projekata i ta podrška biće nastavljena i u budućnosti. Preko konkursa „Gradovi u fokusu“ vaš grad je, naročito projektima Kulturnog centra, bio stalni i lojalni partner našem ministarstvu. U istom periodu kroz samostalne i zajedničke projekte sa ministarstvom Kikinda je izdvojila još 107 miliona dinara. Kada se sve sabere to je blizu 200 miliona dinara koji su utrošeni za kulturu – istakao je ministar Nikola Selaković.

Titula Nacionalne prestonice kulture, za koju se grad opravdano nada da će je poneti 2027. godine, donosi mnogobrojne pogodnosti našoj sredini. Pitali smo ministra zašto je za Srbiju važno da Kikinda to i postane.

-Bilo bi važno jer će omogućiti da se Srbija upozna sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom ovog kraja naše države. Oživelo bi puno toga u gradu, a Kikinda bi u svoj svojoj punoći pokazala čitavoj zemlji šta nudi. Naročito je značajno za mesta koja se nalaze na granici jer tada mogu da privuku mnogo više ljudi. Ako Kikinda  postane prestonica kulture 2027. to će biti obostrano korisno jer se tada održava specijalizovana Svetska izložba „Ekspo“ i državu će posetiti oko tri miliona ljudi od kojih će veliki broj poželeti da dođe u Kikindu koja će bogatim običajima prikazati ono najbolje što ima – odgovorio je Selaković.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Selakovića i zahvalio se na pomoći.

-Sve što smo uradili daje nam kredibilitet da konkurišemo amo i postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. Podrška koju imamo od Ministarstva kulture je značajna i siguran sam da će je sve institucije iskoristiti na pravi način i pomoći da kapacitete grada podignemo na viši nivo – naveo je Lukač.

Ministru Selakoviću uručen je logo projekta „Jaki“ koji jača kulturne kapacitete grada i tom prilikom napomenuo je pomoć koju je pružila sada predsednica Pokrajinske vlade, doskorašnja ministarka kulture Maja Gojković, ali i zalaganje narodnog poslanika Milenka Jovanova koji se trude da uvek i na svakom mestu na najbolji način promovišu Kikindu.

Narodni muzej sredstvima Ministarstva kulture realizovaće pet, a „Tera“ četiri projekta .

A.Đ.

tehnicka

Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, uprave, nacionalne manjine i nacionalne zajednice odobrio je sredstva Tehničkoj školi za prvu fazu sanacije šest sanitarnih čvorova na tri sprata škole. Ona će obuhvatiti zamenu vodovodnih i kanalizacionih cevi i sanaciju tri sanitarna čvora, saznajemo od direktorice Milanke Halilović.

-Zgrada je izgrađena pre 60 godina i nijednom nije urađena ovako obimna sanacija sanitarnih čvorova i cevi koje su dotrajale i u lošem su stanju. Vrata i prozori na toaletima su stari koliko i škola, oštećeni su i propali su od vlage. Stoga je i bilo važno  da se obezbede sredstva za ove radove. Značajnu pomoć imali smo od pokrajinske poslanice Stanislave Hrnjak posebno ako se uzme u obzir da je za srednje škole u Vojvodini opredeljeno  ukupno 45 miliona dinara i da je samo sedam škola dobilo finansijsku podršku na ovom konkursu – istakla je Milanka Halilović.

Druga faza radova obuhvatiće kompletnu sanaciju još tri sanitarna čvora i za nju je potrebno 4, 3 miliona dinara, za šta će sredstva biti obezbeđena u narednom periodu. Tehnička škola ima 700 učenika i najveća je u severnom Banatu.

A.Đ.

432431006-802526765241459-7931695238039652204-n

Kulturnom centru Ministrstvo kulture na ovogodišnjem konkursu „Gradovi u fokusu“  opredelilo je 10 miliona dinara za rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea i pretvaranje u galerijski prostor.

Projekat pod nazivom „JAKI! – Jačanje kulturnih kapaciteta Kikinde“, u petoj fazi obnove ove ustanove kulture, obuhvata rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea Kulturnog centra Kikinda i pretvaranje u galerijski prostor. U prethodnoj fazi adaptacije ovog važnog objekta kulture, rekonstruisani su krov i fasada Kulturnog centra, što je Ministarstvo podržalo sredstvima od 18 miliona dinara.

Ministarstvo je putem konkursa „Gradovi u fokusu“, koji je započeo 2016. godine, do sada finansiralo 169 projekata sa milijardu i 657hiljada dinara, čime se nastavlja sa obnovom kulturnih centara, muzeja, biblioteka, arhiva, čime će, u najvećem broju slučajeva decenijama devastirani objekti dobiti novi sjaj i mogućnost da se održavaju kulturni programi najrazličitijih formi, a građani nove i moderne prostore za kulturni sadržaj.

A.Đ.

386609869_694029482752437_8210423347264318888_n

Na  konkursu Ministarstva kulture Istorijski arhiv Kikinda je dobio sredstva na osnovu dva projekta ukupne vrednosti 700.000 dinara. Za instalaciju računarske mreže unutar kancelarija  ove ustanove opredeljeno je 300.000 dinara, dok je za nabavku i montažu fiksnih arhivskih polica u depou u Čanadskoj ulici  utrošeno 400.000 dinara.

Prema rečima Nikole Radosavčeva, koordinatora digitalnih procesa, nova računarska mreža doprineće osavremenjivanju rada, boljoj povezanosti i komunikaciji, sigurnijem čuvanju podataka na serveru, pristupu ARHIS-u , arhivskom informacioniom sistem Republike Srbije, i bržem procesu digitalizacije. Polovinom septembra  zamenjena e instalaciona mreža u kancelarijama Istorijskog arhiva, a samu instalaciju pratila je zamena starih, novim, mrežnim uređajima.

-Dobijanjem sredstava, nastavljeno je ulaganje u smeštajne kapacitete depoa u Čanadskoj ulici. Srđan Sivče. Ministarstvo kulture omogućilo je Arhivu da započne sa instalacijom arhivskih polica na spratu depoa koji se nalazi u bivšoj Zemljoradničkoj zadruzi. Postavljanjem novih, metalnih, polica, dobili smo još preko potrebnog prostora za smeštaj arhivske građe – istakao je v.d. direktor Srđan Sivčev.

error: Content is protected !!