sredstva

tehnicka-skola-ucionica

Od Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine- nacionalne zajednice Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ dobila je 8,5 miliona dinara za investiranje u objekat. Za rekonstrukciju krova od opredeljeno je 7,3 miliona, a za računare za kabinetsku nastavu 1,2 miliona dinara.

-Rekonstrukcija krova obuhvatiće deo iznad svlačionica, toaleta i hodnika – istakao je Milorad Karanović, direktor. – Površina je oko 250 kvadratnih metara koja mora da se zameni. Krov koji je sada na ovom delu zgrade je ravan i neretko je prokišnjavao što je stvaralo probleme. Radovi će obuhvatiti postavljanje metalne konstrukcije iznad koje će se nalaziti krov od lima, što će rešiti dugogodišnje propuštanje vode. Škola ima tehničku dokumentaciju i za ostatak krova na ovom delu zgrade, kao i za radove u unutrašnjosti. Njom je predviđena kompletna rekonstrukcija svlačionica, toaleta i hodnika koji se naslanjaju na salu za fiskulturu. Pošto se reši krov možemo konkurisati za sredstva za nastavak radova.

 

Karanović dodaje da će novom računarskom opremom biti opremljen jedan kabinet u školi. Reč je o kompjuterima koje koriste učenici koji u nastavi imaju stručne programe crtanja i programiranja.

A.Đ.

BOLNICA

Čak 225 onkoloških pacijenata koji se leče u Opštoj bolnici Kikinda i ubuduće će primati terapiju u svom gradu, jer će se pred odbornicima Skupštine grada naći odluka o obezbeđivanju sredstava za angažovanje specijaliste onkologije.

Na ovaj način Grad nastoji da prevaziđe problem nedostatka onkologa i obezbedi kontinuitet lečenja do povratka lekara sa specijalizacije početkom 2027. godine.

Naime, odbornici Skupštine grada na narednoj sednici zakazanoj za 30. jun razmatraće Odluku o obezbeđivanju i isplati finansijskih sredstava za angažovanje specijaliste onkologije u Opštoj bolnici Kikinda, čime bi trebalo da bude obezbeđen kontinuitet lečenja onkoloških pacijenata.

Opšta bolnica Kikinda trenutno nema zaposlenog onkologa, dok se lekar koji je na specijalizaciji iz internističke onkologije u ustanovu vraća tek u januaru 2027. godine. Zbog toga zdravstvene usluge onkološkim pacijentima pruža specijalista iz Sente na osnovu ugovora o dopunskom radu.

U bolnici 225 onkoloških pacijenata prima terapiju, a rukovodstvo ustanove upozorilo je da bez nastavka angažovanja onkologa ne bi bilo moguće obezbediti adekvatno zbrinjavanje pacijenata.

Problem je nastao nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o ugovaranju zdravstvene zaštite za 2026. godinu, kojim je ograničen iznos koji Republički fond za zdravstveno osiguranje može da izdvaja za lekare angažovane po osnovu dopunskog rada. Zbog toga je kikindska bolnica zatražila dodatna sredstva kako bi se obezbedilo dalje angažovanje onkologa koji dolazi iz Sente.

Bolnica se prethodno obratila i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo za finansijsku podršku, ali je dobila odgovor da ne postoji mogućnost obezbeđivanja traženih sredstava. Nakon toga Savet za zdravlje grada Kikinde predložio je da se problem reši sredstvima iz gradskog budžeta.

Prema obrazloženju predložene odluke, Opšta bolnica je prvobitno zatražila 1,64 miliona dinara, dok je kasnije potreban iznos korigovan na nešto više od dva miliona dinara. Konačnu visinu sredstava utvrdiće Gradsko veće nakon usvajanja odluke.

U obrazloženju se ističe da je angažovanje i finansiranje specijaliste onkologije od izuzetnog značaja za građane Kikinde i da predložena mera ima za cilj očuvanje dostupnosti zdravstvene zaštite i stabilnosti onkološke službe do povratka lekara sa specijalizacije naredne godine.

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

preduzetnici-novac-2026-(2)

U Gradskoj kući potpisani su ugovori sa vlasnicima malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na konkursu  lokalne samouprave aplicirali za sredstva, a ispunili su uslove. Ugovore je dodelio gradonačelnik Mladen Bogdan, a između ostalih, podsticaj je dobila i firma „Artis 1973“ koja posluje u Ruskom Selu i zapošljava 15 radnika.

-Bavimo se proizvodnjom integralnih grisina, ovsenih i proteinskih čokoladica – istakla je Jovana Kulizić, komercijalni direktor. – I u ranijem periodu imali smo podršku od grada, a ovoga puta odobreno nam je 200.000 dinara za linije „ekstruder“ i za sušenje integralnih grisina. Poslujemo četiri godine.

Pečenjara „Rašević KI“ dobila je 190.000 dinara, napomenuo je vlasnik Željko Rašević:

-U planu je kupovina mašine punilica za kobasice, za mlevenje mesa i furune za pečenje mesa. Pomoć nam puno znači, a sa novom opremom povećaćemo kapacitet proizvoda i sebi olakšati svakodnevni rad. Radimo već četiri godine i ovo je prvi put da konkurišemo za sredstva.

Subvencije su namenjene za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 34 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 21 firme, precizirao je gradonačelnik Bogdan.

– Želimo da vam pomognemo da kupite alate i mašine neophodne za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i verujem da će vam sredstva pomoći. Uvek možete da računate na našu podršku  – precizirao je Mladen Bogdan.

Pravo na podsticaje za razvoj preduzetništva imala su mikro, mala i srednja preduzeća do 100 zaposlenih, a za ovu meru opredeljeno je tri miliona dinara dinara, i to za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti. Najmanji iznos sredstava koji je odobren je 75.000 dinara, a najveći je 400.000 dinara.

A.Đ.

 

 

hram

U Hramu svetih Kozme i Damjana, u subotu, 18. aprila u 19 časova, biće organizovan Vaskršnji koncert. Događaj je dobrotvornog karaktera  jer će se prikupljati sredstva namenjena izgradnji zvonika.

U programu učestvuju crkveni hor „Sveti Roman Melod“ iz Subotice, dečiji hor „Sveti Jovan Šangajski“, crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ iz Kikinde i guslar Ivan Gavrilov. Besedu govori jerej Stefan Gligić iz Vršca.

bolnica-donacije-(23)

Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo doneo je odluku  o dodeli sredstava na konkursu za finansiranje odnosno sufinansiranje izgradnje, održavanja i opremanja zdravstvenih ustanova u Vojvodini. Za tri zdravstvene ustanove u Kikindi odobreno je ukupno 58,5 miliona dinara.

Opšta bolnica, po osnovu pomenute odluke, nabaviće 4K video laparoskopski stub sa setom za laparoskopiju i setom za histeroskopiju za koji je odobreno 17,2 miliona dinara, ultrazvuk za radiologiju u iznosu od 10,3 miliona, optički koherentni tomograf u iznosu od 9,2 miliona, aparat za anesteziju  za koji će biti izdvojeno 6,1 milion, aparat za intraoperativno spašavanje krvi u iznosu od četiri miliona, transportni respirator vredan 1,8 miliona dinara i  bronhoskop od 1,5 miliona dinara. Ukupan iznos na koji Opšta bolnica može da računa je 50,3 miliona dinara.

Po istom konkursu Domu zdravlja pripalo je ukupno 4,3 miliona dinara.  Za nabavku osam komada  autoklava za stomatološku zdravstvenu zaštitu opredeljeno je 3,8 miliona dinara, a za sedam  kompresora za stomatološku zdravstvenu zaštitu 545 hiljada dinara.

Zavodu za javno zdravlje za nabavku aparata za parazitološki pregled fecesa koji koristi naprednu AI tehnologiju i digitalnu mikroskopiju sa pripadajućim podacima odobreno je 3,8 miliona dinara.

A.Đ.

 

 

preduzetnici-konkurs-(1)

Ministarstvo privrede raspisalo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava po Programu o rasporedu i korišćenju sredstava za podršku razvoju privrednih subjekata i održavanju postojećeg broja zaposlenih u 2026, a ukupno raspoloživa sredstva za realizaciju ovog programa su 50 miliona dinara.

Pravo da se prijave na ovaj poziv imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva i zadruge koji su registrovani u Agenciji za privredne registre (APR). Javni poziv je otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 30. aprila.

U pozivu je navedeno da privredni subjekti, odnosno korisnici koji zadovolje uslove programa mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku u vidu bespovratnih sredstava u iznosu do 50 odsto vrednosti ulaganja, a ne više od tri miliona dinara.

Preostali iznos ulaganja finansiraće se iz sopstvenih sredstava korisnika ili kredita Fonda za razvoj Republike Srbije sa rokom otplate do pet godina, grejs periodom od godinu dana i kamatnom stopom od 2,5 odsto na godišnjem nivou, a uz odgovarajuća sredstva obezbeđenja i uz primenu valutne klauzule.

Iznos ukupno odobrenih sredstava, odnosno bespovratnih i kredita po jednom zahtevu ne može biti manji od 400.000 dinara, niti veći od šest miliona dinara za sve privredne subjekte.

Ulaganja koja se mogu finansirati u okviru ovog programa obuhvataju nabavku nove ili polovne opreme, mašina i specijalizovanih alata za mašine, vozila ne starijih od pet godina, kao i nabavku nove računarske opreme i softverske licence koji su u funkciji obavljanja delatnosti.

Finansira se i kupovina, investiciono i tekuće održavanje, izgradnja, adaptacija, sanacija, rekonstrukcija, dogradnja proizvodnog i poslovnog prostora, kao i operativni troškovi koji mogu da učestvuju najviše do 40 odsto u strukturi ukupnog ulaganja za koje se potražuju sredstva.

nakovo-bogdan-staze-(7)

U Mesnoj zajednici Nakovo započeta je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela. Sredstva za ovu investiciju, 12, 4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Kako posao napreduje uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i Branislav Čubrilo iz Saveta Mesne zajednice.

-Najpre se trasira staza i na gradilištu su mašine i radnici. U toku je uklanjanje viška zemljišta, a paralelno se postavlja i pesak na koji dolazi tucanik. Tek kada sve bude odrađeno počeće postavljanje same staze – saznajemo od Branislava Čubrila.

Ulaganja u mesne zajednice su jedan od prioriteta, što se i vidi u svakom selu, precizirao je gradonačelnik Bogdan i dodao:

-Osim staze koja će se izgraditi oko celog jezera u planu je i plato kod vidikovca koji će doprineti proširenju same terase koja okuplja meštane i goste. Siguran sam da će ovaj prostor biti mesto za predah i odmor u prirodi, ne samo Nakovčanima, nego i Kikinđanima, ali i stanovnicima ostalih mesnih zajednica. I u prošloj i u ovoj godini znatna sredstva biće izdvojena su za svih devet sela i to u radove koje su nam sami stanovnici mesnih zajednica apostrofirali kao neophodne. Da je tako vidi se na terenu svakodnevno.

Izgradiće se 1.600  kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno pre nego što se ugrade ploče neophodno je da se postojeće zemljište pripremi, kao kada se asfaltiraju putevi.

-Nakovčani pozitivno reaguju, iako je u početku, kada je počela izgradnja Sportsko rekreativnog centra bilo kritika. Sada na ovom prostoru imamo jezero, dečije igralište, teren za balote i mesto za predah. Svi meštani rado provode slobodno vreme u zelenoj oazi i ne samo oni, nego dovode i svoje goste – dodaje naš sagovornik.

Izgradnja i uređenje pomenutog prostora započela je pre desetak godina.

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, i sada kada nema staze, nego je zemljani put. Ovaj deo sela postao je mesto okupljanja. Tu je šuma podignuta pre više od deset godina i temperatura je niža za nekoliko stepeni u odnosu na druge delove Nakova – otkriva Čubrilo.

Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana, deponija je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznali i naše prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su nam postali redovni posetioci, kao i Kikinđani koji biciklističkom stazom dolaze do Nakova – napominje Čubrilo.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

bebe-1-(1)

Grad Kikinda raspisao je javni poziv za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju iz budžeta za 2026. godinu za one koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja javnog poziva do utroška sredstava, odnosno najkasnije do 20. decembra.

Cilj je da se sredstva iz  gradskog budžeta usmere ka snažnijoj podršci punoletnim i poslovno sposobnim ženama i muškarcima odnosno parovima, u rađanju potomstva, ostvarivanjem prava na naknadu troškova za vantelesnu oplodnju, radi  podsticaja rađanja i povećanja nataliteta.

 

Pravo na naknadu troškova  imaju parovi ukoliko su državljani Republike Srbije sa prijavljenim prebivalištem najmanje šest meseci na teritoriji grada, koji imaju zdravstvenu zaštitu preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, da je, i pored odgovarajućeg lečenja, konstatovana neplodnost i to kako kod žena koje nisu rađale (primarni sterilitet), tako i kod žena koje su rađale, ali nemaju živo dete, ili imaju jedno i više dece, a nemaju uslova da prirodnim putem ostvare ponovno začeće (sekundarni sterilitet). Prednost će imati parovi koji nemaju dete.

Prethodnih godina, u proseku, dvadesetak parova konkurisalo je za ovaj vid pomoći.

Zahtev sa potrebnom dokumentacijom može se poslati poštom ili predati na pisarnici Gradske uprave na adresu Grad Kikinda – Gradska uprava, Komisija za ostvarivanje prava na naknadu troškova vantelesne oplodnje, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda

Zahtev poslat faksom ili email-om neće biti prihvaćen. Komisija neće vraćati dokumentaciju koja je prilog uz zahtev. Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem broja telefona 0230/410-109.

 

 

 

 

posmljavanje

Na osnovu odluke o dodeli sredstava iz Godišnjeg programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2025. godinu, Javnom preduzeću „Kikinda“ odobreno je 902.500 dinara za realizaciju projekata pošumljavanja na teritoriji grada. Ukupna vrednost projekta je dva miliona i 93 hiljade dinara, a ostatak sredstava obezbediće kikindsko javno preduzeće.

Sredstva su dodeljena na konkursu za podizanja novih šuma, a biće utrošena za pošumljavanje tri hektara u Banatskom Velikom Selu, gde će biti zasađen bagrem i 1,5 hektara u Kikindi, na kojima će biti zasađen hrast lužnjak.

-Kao upravljač šumama na teritoriji grada, JP „Kikinda“ ima značajnu ulogu u očuvanju šumskih ekosistema, koji doprinose zaštiti zemljišta, poboljšanju mikroklime i obogaćivanju biodiverziteta u severnom Banatu. Pošumljavanje će biti izvedeno u najpovoljnijem periodu za sadnju, od decembra do februara, kada se postiže najbolji prijem sadnica i dugoročna stabilnost zasada. Izbor bagrema i hrasta lužnjaka u skladu je sa prirodnim uslovima i ciljem podizanja otpornih i trajnih šumskih zajednica- ističu u JP „Kikinda“.

Ova ulaganja predstavljaju važan korak ka održivom upravljanju šumama i jačanju zelene infrastrukture u Kikindi. JP „Kikinda“ nastavlja da sprovodi aktivnosti obnove i zaštite šuma u saradnji sa Pokrajinskom vladom i nadležnim institucijama, u korist sadašnjih i budućih generacija.

Pošumljenost na teritoriji grada je oko jedan odsto i naša sredina spada među najnepošumljenije u našoj zemlji. Stoga je svako stablo koje se zasadi važno jer je cilj da se površine pod šumama uvećaju.

A.Đ.

error: Content is protected !!