срђан срдић

centar-za-talente

Neki novi klinci je edukativan serijal u produkciji Kikindskog portala koji afirmiše kreativne potencijale dece i kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

U savremenom dobu preplavljenom jutjuberima i tik tok izazovima, kada za decu manjkaju kvalitetni medijski sadržaji, a dominira svakodnevna i prekomerna upotreba mobilnih telefona, predstavljamo kako u svom gradu mogu na kvalitetan način da upotpune slobodno vreme, birajući njima bliske aktivnosti.

Regionalni centar za talente „Dušan Vasiljev“ u Kikindi već osam godina okuplja darovite, one koji žele da znaju bolje i više.

U 11 oblasti rada svake godine angažovano je stotinak učenika. Ovo je mesto na kojem se razvijaju potencijali.

Projekat je realizovan zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama

Evoto

Izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ objavila je reizdanje knjige priča Srđana Srdića „Sagorevanja“ u ediciji „Retropolis“, u kojoj su knjige koje duže vreme nisu dostupne čitaocima.

Prvobitno objavljena 2014, „Sagorevanja“ su druga knjiga priča Srđana Srdića za čiji sinopsis je prethodno nagrađen stipendijom Fonda „Borislav Pekić“. U knjizi se nalazi devet priča koje, na različite narativne načine, tretiraju problem identiteta. Knjiga je prevedena i objavljena u Engleskoj 2018, a u Grčkoj 2023. godine.

Web

Srđan Srdić, rođen u Kikindi 1977. godine, autor je pet romana („Mrtvo polje“, „Satori“, „Srebrna magla pada“, „Ljubavna pesma“, „Autosekcija“), dve knjige priča („Espirando“, „Sagorevanja“) i knjige eseja („Zapisi iz čitanja“). Dobitnik je književnih priznanja „Laza Lazarević“, „Biljana Jovanović“, „Edo Budiša“, kao i stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

Knjiga „Sagorevanja” se može kupiti u knjižarama i kod izdavača.

Srdic-Autosekcija-(2)

Razgovor o knjizi „Autosekcija“ Srđana Srdića, delu koje je bilo u najužem izboru za ovogodišnju NIN-ovu nagradu, upriličen je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“.

Srđan Srdić, književnik iz Kikinde, zaposlen u Gimnaziji na mestu koordinatora okružnog Centra za talente, piše priče i romane i dobitnik je više nagrada, između ostalih Nagrade Laza K. Lazarević i Stipendije Fonda Borislav Pekić. Doktor je filoloških nauka i osnivač Izdavačke kuće „Partizanska knjiga“.

Pored Srdića, o knjizi – posveti prijatelju Davidu Albahariju, govorili su i Ivan Radosavljević, urednik, i Vladimir Arsenić, književni kritičar.

– Knjiga je izvanredna, i mene je iznenadila, očekivao sam nešto sasvim drukčije. Mislim da je ovo jako značajna knjiga za našu književnost. Kamo sreće kad bi ovu knjigu pročitali onako kako je napisana, na način kako treba da se pročita – kazao je Arsenić. – Srđan je, na neki način pastiširajući Davidov stil, uradio savršenu posvetu, pravi prijateljski zahvat na Davidovim tekstovima, pišući istovremeno o njemu.

Srdić je poznat kao težak pisac i knjiga je teška možda zato što je ironična i što treba razumeti njegovu duhovitost, ali će publika dobro izaći na kraj sa tim, izjavio je Ivan Radosavljević.

– Srdić je sebi ovde postavio jedan osoben zadatak i, da bi ga ispunio, on se odrekao nekih stvari koje inače karakterišu njegovu književnost: izbacio je zaplet, teme, likove i ostao je samo sam čin pisanja u kojem su u prvi plan došli njegova duhovitost, virtuozni stil i ironičnost i izgleda mi da će se zbog toga jako dopasti čitaocima – uveren je Radosavljević.

Sam pisac ispričao je kako je, i za njega neočekivano, napisao delo potpuno drukčije od onoga što je planirao.

– U toku sajma knjiga u Beogradu došla mi je na pamet ideja o tome šta se dešava kada ne možete da realizujete stvar u književnosti, kad iz kojekakvih razloga ne možete da uradite ono što ste zamislili – objasnio je Srdić. – Druga stvar se tiče činjenice da nešto što se zove autofikcija i što je izrazito popularno ne samo kod nas jeste književna forma koja mene prilično iritira i nervira i ne vidim nijedan razlog da se neko sa čitalačke strane bavi nama koji smo autori književnih tekstova, mislim da smo mi krajnje nezanimljivi u odnosu na književnost. Treća stvar je da je moj decenijski prijatelj, David Albahari prošlog leta preminuo i shvatio sam da se mi nismo oprostili na života dostojan način, tako da sam želeo da ovo bude posveta njemu kao čoveku i našem odnosu koji je trajao desetak godina – pre svega na bazi anegdota koje su se dešavale nama i širem krugu ljudi.

David Albahari bio je jako duhovit čovek i smatrao sam da bi se ovakav oproštaj njemu dopao, zaključio je Srdić. U holu Narodne biblioteke promociju, odnosno razgovor o „Autosekciji“ pratio je veliki broj prijatelja i poštovalaca Srdićevog rada.

S. V. O.

 

Roman Srdic (2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ će u četvrtak, 7. marta, od 19 sati, biti domaćin razgovora o knjizi „Autosekcija“ Srđana Srdića. Osim autora, o ovoj posveti Davidu Albahariju, sa kojim je Srdić drugovao više decenija, govoriće Ivan Radosavljević, urednik knjige i Vladimir Arsenić, književni kritičar.

Roman Srdic (2)

Roman „Autosekcija” kikindskog pisca Srđana Srdića, našao se u finalu izbora za dodelu
NIN-ove nagrade. U finalu se nalazi se ukupno pet, od prvobitnih 188 romana, a pored romana
Srđana Srdića u izdanju „Partizanske knjige” iz Kikinde, za najznačajnije srpsko književno
priznanje nominovane su i knjige „Pesma o tri sveta” Vladimira Pištala (Agora), „Pakrac” Vladana Marijevića (Laguna), „U zemlji Franje Josifa” Ljubomira Koraćevića (KOV) i „Poslije zabave” Steva Grabovca (Imprimatur).

Roman „Srebrna magla pada” Srđana Srdića je u januaru 2018. već bio deo finalnog izbora kao jedan od pet najboljih romana objavljenih u toku 2017. Ime ovogodišnjeg dobitnika NIN-ove nagrade biće poznato u ponedeljak, 29. januara.

Roman-Srdic-1

Roman „Autosekcija“ Srđana Srdića u izdanju „Partizanske knjige“ ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine. Od ukupno 188 romana primljenih na konkurs, odabrano je 12 od kojih će se birati najbolji.

Ovo je peti put da je Srdićev roman u najužem izboru za ovu književnu nagradu, a isto toliko knjiga je i objavio naš sugrađanin. Urednik izdanja, Ivan Radosavljević, opisuje knjigu kao „zabavnu mimo svakog očekivanja, ispovednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene lekare, kolege pisce, domaće i strane, tupave kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije”.

Aktuelni saziv NIN-ovog žirija čine Milena Đorđijević, Žarka Svirčev, Violeta Stojmenović, Tamara Mitrović i Goran Korunović, predsednik. Najuži izbor biće poznat za sedam dana, a u ponedeljak, 29. januara, oko podneva, biće saopšteno ime 70. dobitnice ili dobitnika NIN-ove nagrade.

Roman Srdic (1)

Roman „Autosekcija“ Srđana Srdića u izdanju „Partizanske knjige“ ušao je u širi izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine. Od ukupno 188 romana primljenih na konkurs, odabrano je 38 koji su ušli u širi izbor.

-Ovo se dešava peti put, objavio sam isto toliko knjiga i svi moji romani ušli su u najuži izbor, od 15 dela, koja su nominovana za NIN-ovu nagradu. Videćemo šta će se desiti i, bez obzira na sve, zadovoljan sam što je roman ušao i u širi izbor. Roman „Autesekcija“ čitaoci su odlično ocenili, ali meni su prethodne dve knjige „Srebrna magla pada“ i „Ljubavna pesma“ najdraže. One su iziskivale znatno više truda, napora, rada i znanja da bi bile napisane i subjektivan sam kada su one u pitanju – rekao je Srdić.

U NIN-u će 11. januara, biti objavljen uži izbor, s kratkim prikazima romana. Najuži krug i razgovor sa finalistima biće objavljen sedam dana posle toga, a članovi žirija: Tamara Mitrović, Violeta Stojmenović, Žarka Svirčev, Milena Đorđijević i Goran Korunović, predsednik, saopštiće ime dobitnice ili dobitnika NIN-ove nagrade 29. januara.

„Autosekciju“ urednik izdanja, Ivan Radosavljević, opisuje knjigu kao „zabavnu mimo svakog očekivanja, ispovednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene lekare, kolege pisce, domaće i strane, tupave kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije”.

Posle dve godine pauze zbog pandemije korona virusa, najveća i jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija ponovo okuplja ljubitelje pisane reči.65. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu počeo je 23. i trajaće do 30. oktobra, pod sloganom „Povratak napisanih”. Među brojnim izlagačima iz zemlje i inostranstva, „Partizanska knjiga” iz Kikinde predstavlja trideset novih izdanja iz prethodne dve godine, kaže književnik i osnivač ove izdavačke kuće Srđan Srdić.

-Specifičan slučaj je to što je Rumunija specijalan gost sajma, a mi imamo četiri rumunska autora, od kojih su svi gosti sajma. Reč je o Augustinu Kupši koji je bio i u Kikindi da promoviše knjigu, zatim Veronika Nikulesku koja je svojevremeno učestvovala na Festivalu kratke priče, potom Radu Pavel Geo i Kozmin Perca. Svo četvoro bili su na Kikinda shortu. Imamo seriju programa i predstavljanje njihovih knjiga i savremene rumunske književnosti u okvirima programa sajma. Predstavljamo i finalnu godinu velikog evropskog projekta koji se zove „Cutting it short“ koji promoviše savremenu evropsku kratku priču i dve ovogodišnje knjige- „Zečje ostvrvo“ Elvire Navaro i „Rusvaj“ poljskog pisca Mikolaja Grinberga. Uz sva ova izdanja, predstavljamo i dva posebno značajna i nova- knjigu Hajnriha Bela, nemačkog nobelovca koja nikada do sada nije bila prevedena na srpski „Sabrano ćutanje doktora Murkea“ i i novi roman Saše Savanović „Novo sada“, ujedno i njen prvi roman za Partizansku knjigu- kaže Srdić.

Veliki broj posetilaca Sajma svedoči o tome da su željni knjige i susretanja, čitaoci i pisci, kulturni i javni radnici, smatra Radovan Vlahović, pisac i direktor BKC. Među novim naslovima na štandu ovog izdavača su i autorova dva „Novozenitistička triptiha” – tri romana i tri knjige poezije.

–  Izdanja BKC-a između dva sajma objavljena su u edicijama Banat, Eseji, Kritike, Ogledi, Istorija, Kolonistička naselja, Prva knjiga, Poezija, Proza, Roman, Prevodi, Književnost za decu. Iz protekle produkcije posebno se izdvajaju dva kapitalna projekta u saizdanju sa Kulturnim centrom Vojvodine „Miloš Crnjanski”: „Izabrana dela Bogdana Čiplića” i „Izabrana zenitistička dela” . BKC je između dva sajma realizovao više konkursa za nagrade koje podrazumevaju objavljivanje knjige: Nagrada „Bogdan Čiplić” za najbolji prozni rukopis, Konkurs „Prva knjiga” (svake godine objavljuje se tri do pet naslova mladih autora po konkursu u saradnji sa Gradom Kikinda) i Knjiga dobitnika Gramate Pesničke republike (dobitnici Dragoslav Mihajlović, Bratislav Milanović, Gojko Đogo)-kaže Vlahović.

-Kada je reč o konkursu sa Gradom Kikinda, upravo čekamo knjigu poezije Svetlane Savić „Šljakeraj“ koja treba da stigne iz štamparije, a druge dve će izaći do kraja godine. U Ediciji Banat objavljene su izabrane pesme za odrasle Raše Popova. U ediciji Kolonistička naselja objavljeno je šest knjiga autora i urednika Milana Micića  –ističe Vlahović i dodaje da je „posle najvećih verskih praznika, Uskrsa, Božića i slava, značajan ovaj praznik pisane reči“.

Cena pojedinačne ulaznice na Sajam knjiga  je 300 dinara, grupne ulaznice su 200 ( podrazumeva grupu od najmanje 20 osoba). Cena parkinga po satu je 150 dinara. Ulazak dece do osam godina je besplatan. Radnim danima štandove možete da obilazite od 10 do 20 sati, dok je od 28. do 30. oktobra radno vreme do 21 čas.

 

 

 

 

error: Content is protected !!