sekretarijat za zaštitu životne sredine

ekologija

Povodom obeležavanja Svetskog dana reciklaže, u organizaciji Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, danas su dodeljene nagrade učenicima koji su učestvovali na video-konkursu posvećenom temi reciklaže.

Na konkurs je pristiglo oko dvadeset radova, a najuspešniji su bili učenici Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ – Ilija Krstekanić, Viola Čemere i Adrian Molnar, koji su za svoje video-radove nagrađeni od strane Sekretarijata i kompanije FCC.

Kako ističu iz Sekretarijata, cilj konkursa bio je da se kod mladih podstakne razmišljanje o značaju zaštite životne sredine i pravilnog upravljanja otpadom.

– Kada otpad posmatramo kao resurs, možemo da se zapitamo kakav je naš uticaj na životnu sredinu i koliko svako od nas može da učini. Radimo na buđenju ekološke svesti kod mladih, koji sve više pokazuju interesovanje za ove teme – istakla je Miroslava Narančić.

 

U prethodnom periodu realizovan je i niz edukativnih aktivnosti. Od novembra prošle godine organizovane su brojne obuke i radionice u školama, vrtićima i mesnim zajednicama, sa ciljem da se građani upoznaju sa pravilnom upotrebom novih kanti za selekciju otpada.

Prema rečima Nevene Nikolić iz kompanije FCC, odziv građana i dece uliva optimizam.

– Organizovali smo oko sedamdeset edukacija i reakcije dece svih uzrasta daju nam nadu da će se u budućnosti još više raditi na podizanju svesti o značaju reciklaže. Primarna selekcija otpada na mestu nastanka je početak, ali veoma važan korak – naglasila je Nikolić.

Ona je podsetila da je do sada podeljeno oko 13.000 kanti za reciklažu i uputila apel građanima da se pridržavaju pravila razdvajanja otpada. U reciklažne kante treba odlagati isključivo čist materijal koji može ponovo da se iskoristi, bez ostataka i kontaminacije, kako bi proces dalje obrade bio što efikasniji.

Posebnu vrednost ovog konkursa dali su sami učenici, koji su kroz svoje radove ukazali na stanje u okruženju, ali i na značaj lične odgovornosti.

– Dugo smo snimali video, šetali po gradu i razmišljali o tome odakle da počnemo, jer ima mnogo smeća. Ovo je i jedna vrsta kritike, ali i poruka da moramo više da vodimo računa o sredini – kaže učenik Adrijan Molnar.

On dodaje da je kroz ovaj projekat naučio da je briga o životnoj sredini važna ne samo za ljude, već i za životinje i ptice.

Događaju su prisustvovali i učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, koji su imali priliku da se upoznaju sa značajem reciklaže i ulogom koju svaki pojedinac ima u očuvanju prirode.

Obeležavanje Svetskog dana reciklaže u Kikindi još jednom je pokazalo da promena počinje od malih koraka – od jedne kante, jedne navike i jedne odluke da se otpad ne baca, već pravilno razdvaja.

T. D.

 

planeta-zemlja

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje , 22. april Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj realizovaće niz aktivnosti. Tako će u utorak od 10 časova biti organizovana akcija uređenja zelenih površina na potesu Semlačke i Distričke ulice.

U sredu, 23.aprila je predavanje zaposlenih u pomenutom Sekretarijatu na temu „Prirodne i zaštićene vrednosti i vrste Kikinde“ za a učenike četvrtih razreda osnovnih škola predavanje o značajnim vrstama u našem gradu. Narednog dana biće otvorena izložba radova foto konkursa „Priroda kroz moj objektiv“.

„Kolibrijev voćni kutak“, u saradnji sa PU „Dragoljub Udicki“, biće realizovan u petak, 25. Aprila od 17 časova u dvorištu vrtića „Kolibri“. Ovom prilikom deca, vaspitači i predstavnici Sekretarijata sadiće patuljaste forme voća.

 

Pasnjaci-velike-droplje-(2)

Ministarstvo za zaštitu životne sredine opredelilo je 2,8 miliona dinara za projekat „Učionica na Jarošu – podizanje svesti o zaštiti ptica“, čija ukupna vrednost je četiri miliona. Razliku neophodnu za njegovo ostvarivanje u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike droplje“ obezbediće Grad Kikinda.

Sa potpredsednicom Vlade i ministarkom zaštite životne sredine, Irenom Vujović, ugovor o realizaciji projekta potpisala je, u ime Grada, Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Ministarstvo je, za različite infrastrukturne projekte na teritorijama zaštićenih područja od nacionalnog značaja koji se sprovode radi unapređenja i podizanja kapaciteta bisera prirode pod zaštitom države u 14 gradova i opština, opredelilo, po ovom javnom konkursu, oko 97 miliona dinara.

– Ciljevi projekta „Učionica na Jarošu – podizanje svesti o zaštiti ptica“ su podizanje svesti i obrazovanje zajednice o značaju zaštite i održavanja zaštićenog područja, opremanjem i otvaranjem učionice na lokaciji Vizitorskog centra na Jarošu, zaštita i održavanje staništa za najređe vrste ptica, kao što su velika droplja, krstaš, siva vetruška, riđi mišar, ćurlikovac, ritska sova i eja livadarka, i smanjenje rizika od njihovog trovanja sprovođenjem preventivnih aktivnosti koje će omogućiti njihovu bezbednost na i u okolini Pašnjaka. Projektom je planirano i uspostavljanje saradnje sa nadležnim institucijama i zajednicom radi praćenja i zaštite staništa i ptica u regionu – kaže Miroslava Narančić.

Radovi na lokaciji podrazumevaju instaliranje solarnih panela, kompletne elektro opreme, kao i postavljanje video-nadzora, nabavku automatske pumpe za vodu radi nesmetanog pristupa tekućoj vodi, i kompletne računarske opreme i opreme za predavanja, objašnjava Miroslava Narančić i napominje da je ovo područje i u prostornom obuhvatu Ekološki značajnog područja „Pašnjaci velike droplje“ ekološke mreže Republike Srbije koje je i međunarodno značajno područje za biljke – IPA (Important Plant Area), međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice – IBA (Important Bird Area), kao i Emerald područje (međunarodna ekološka mreža za očuvanje divlje flore i faune i prirodnih staništa).

„Pašnjaci velike droplje“ proglašeni su Specijalnim rezervatom prirode 1997. godine. Prostiru se na teritoriji opština Kikinda, Čoka i Novi Kneževac. Centar za posetioce “Jaroš” izgrađen je u blizini severne granice istoimenog dela područja, nedaleko od Mokrina.

S. V. O.

Pale-grane

U ulici Generala Drapšina, koju krasi „zeleni tunel“ američkog koprivića, prošle sedmice odlomio se deo stabla ispred zgrade u kojoj je Ginekološka ambulanta, i još na dva mesta ispred privatnih kuća, ali, na sreću, niko nije povređen i nije izazvana materijalna šteta. Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave, odmah su reagovali i odlomljeni delovi stabala su uklonjeni.

U slučajevima kada se grana odlomi i padne, nadležne ekipe, ponekad i uz asistenciju Policije i Vatrogasne jedinice, preduzimaju hitno saniranje, otklanjanje eventualne štete i obezbeđivanje instalacija, objašnjava sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

– Funkcija drvorednih biljaka vrlo je složena, a koristi koje imaju stanovnici su brojne i značajne. Nadležni organi sa stručnim službama, svakodnevnim obilaskom i radom na terenu utvrđuju prioritete na osnovu stanja stabala i preporučenih mera nege – kaže Narančićeva.

Ona dodaje da je, za ovu godinu, planirano i generalno orezivanje uličnog drvoreda, koji je pod kontrolom Instituta za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada.

– Poslednjih nekoliko godina bilo je lomljenja grana, pa i delova stabala, čak i njihovog izvaljivanja iz korenovog sistema, a uzroci su različiti. Stepen tolerantnosti vrsta je različit, neka stabla su vrlo osetljiva, i izrazito im smetaju mikroklimatske promene. Kao i čovek, i zelenilo je podložno stresu usled vremenskih promena, obilnih padavina, izrazitih suša, i snažnih olujnih vetrova –  napominje Miroslava Narančić.

Američki koprivić u ulicama Generala Drapšina, delu Braće Tatić i ulice Kralja Petra Prvog, kako je objasnila, veoma je specifičan zbog starosti, masivne građe, velike visine i razgranatosti habitusa, zbog čega se dešavaju padovi masivnih grana.

S. V. O.

eko maskenbal 6

„Ekološki maskenbal“ dece iz kikindskih vrtića danas se priključio manifestaciji „Pozdrav proleću“. Na Gradski trg stigli su maskirani u eko-kostime i sa važnim zadatkom – da sugrađane podsete kako se čuva priroda.

Lena Udicki je stigla sa drugarima iz vrtića „Mendo“.

– Obukla sam haljinu od kesica koju su napravile teta i mama. Kesice ne smeju da se bacaju po ulici.

Elena dodaje da je njoj mama napravila haljinu od novina.

– Napravio sam kostim od reciklaže jer sada učimo o reciklaži – objašnjava Vuk.

„Ekološki maskenbal“ deo je „Eko-nedelje“ koju organizuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Naš trg je danas modna pista za prelepe kreacije od ekoloških materijala. Deca će šetnjom pokazati koliko je važno brinuti o životnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

U ime lokalne samouprave, manifestaciju je podržala Melita Gombar, resorna članica Gradskog veća.

– Grad Kikinda podržava ovakve manifestacije i nadam se da ćemo podstaći naše sugrađane da brinu o očuvanju životne sredine i da zajedno učestvujemo u stvaranju bolje budućnosti za sve.

Mališani su, u karnevalskoj koloni, prošetali do Gradske kuće. Sugrađanima su delili ekološke poruke koje su sami pravili. Zatim su, ispred Kulturnog centra, uživali u nastupu kantautora Baneta Rosića i njegove leteće gitare.

Ekološki maskenbal 2

Povodom obeležavanja dva značajna datuma, Dana zaštite od buke (20. april) i Dana planete zemlje (22. april), Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada i ove godine održava „Eko-nedelju“.

Niz aktivnosti za decu i mlade, od predškolaca do srednjoškolaca, održaće se od 18. do 21. aprila.

– Aktivnosti započinjemo merenjem buke u Školskoj radionici Livnice. Sa stručnjacima iz Zavoda za javno zdravlje i učenicima Tehničke škole, sa smera vozači, izmerićemo buku u ovoj radnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Ekološki programi nastavljaju se u sredu, izložbom likovnih radova mlađih osnovaca na temu „Moje prirodno okruženje“ koja će biti otvorena u Kulturnom centru tačno u podne.

Najlepši program za najmlađe biće ponovo Ekološki maskenbal na kojem će  predškolci predstaviti svoje eko-kostime. Karnevalska povorka biće na Gradskom trgu u četvrtak u 10 sati.

Poslednjeg dana, u petak, u Kulturnom centru, od 10 sati, učenici petog razreda osnovnih škola imaće priliku da pokažu svoje znanje iz ekologije.

Dan voda 4

Povodom Svetskog dana zaštite voda, danas je, u Osnovnoj školi „Jovan Popović“, za učenike četvrtog razreda održano predavanje o značaju i očuvanju vode kao prirodnog resursa.

Ovo je redovna aktivnosti koju svake godine preduzimaju Zavod za javno zdravlje (ZZJZ) i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Voda je, pored vazduha, osnovni resurs za sva živa bića. U poslednjih 70 godina vode se intenzivno zagađuju, a znamo da  na planeti, od ukupne količine, imamo samo tri odsto slatke vode, one koja je pogodna za piće – kaže dr Sanja Brusin-Beloš, načelnica Centra higijene i humane ekologije u ZZJZ.

Buđenje ekološke svesti veoma je važno, naročito kod najmlađih, rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

– Skrećemo pažnju na značaj vode kao resursa, na zagađenje i podzemnih i površinskih voda i na faktore koji utiču na to. Jedan od najvećih zagađivača je čovek koji, takođe i svojim nedelovanjem u zaštiti prirode, čini veliku štetu – rekla je Miroslava Narančić.

Dva odeljenja četvrtog razreda sa zanimanjem su pratila predavanje.

– Ne sme da se baca za smeće, moramo da imamo zdravu vodu za piće. Voda nam je neophodna za život – kaže Leonora Krnić.

Ana Pudar je imala i rešenje za bolje očuvanje prirode.

– Moramo da zaštitimo vodu jer je ona jedan od najvažnijih uslova za život, to smo učili i u školi. Trebalo bi stalno kažnjavati one koji bacaju smeće i tako je  zagađuju.

Svetski dan zaštite voda obeležava se od 1992. Ove godine naglasak je na zagađenju voda, otpadnih ali i svih drugih. O hitnom rešavanju krize u vezi sa vodom i njenom sanitarnom ispravnišću govoriće se i na prvoj konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama u poslednjih 46 godina, koja počinje danas.

Po rezoluciji UN, šesti cilj održivog razvoja je sanitarna ispravnost vode, koja treba da se postigne do 2030. godine.

Ulica 2

Sadnja novih šuma i popunjavanje drvoreda u gradu redovna je aktivnost Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave. U toku je jesenja i zimska sadnja koja traje do marta, i u toku koje će biti zasađeno 17 hiljada novih stabala, kaže za Kikindski portal sekretarka Sekretarijata Miroslava Narančić.

– Sadi se na površinama u ataru, na šumskim osnovama, gde je moguće zasnivanje novih zasada. Popunjavamo i vetrozaštitne pojaseve, kao i drvorede u gradskim ulicama. Tokom cele godine razmatramo predloge koji stižu iz mesnih zajednica i udruženja koja žele da urede svoju sredinu i, svuda gde je to moguće, izlazimo u susret – kaže Narančićeva.

Sadi se na područjima Sajana, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela i Mokrina, a u gradu se popunjavaju drvoredi u ulicama: Jovana Jovanovića Zmaja, Srbobranska, Miloša Ostojina i u Masarikovoj. U Ulici jorgovana na Strelištu zasadićemo jorgovane – rekla nam je Narančićeva. – Trudimo se da nova sadnja bude ravnomerno zastupljena. Građanima su se svidele crvenolisne forme koje smo, pre desetak godina, doneli na naše ulice – crvene šljive, katalpe, kelreuterije.

Sadnja i održavanje poveravaju se, ugovorima, rasadnicima, a zemljištem na šumskoj osnovi upravlja JP „Kikinda“. Lovačko udruženje Kikinda dobilo je na održavanje pet kilometara vetrozaštitnog pojasa na svom lovnom području. Lovci su tražili ovaj posao jer tako mogu i da podižu staništa za divljač.

Iako je sadnja povećana u poslednjih sedam godina, ovaj posao zahteva mnogo truda i vreme.

– Neophodno je pet godina intenzivne nege i brige o novim sadnicama, i u tom periodu čak nekoliko puta radimo zamenu i obnovu sadnih vrsta – zbog oštećenja koja učine neodgovorni poljoprivrednici, ali i divljač.

Pri kraju je i prvi krug pojekta Grada „Školske šume“. Deseta školska šuma biće zasađena na jesen ove godine u Bašaidu, a zatim se sadnja nastavlja, dodavanjem po rasporedu, u svim selima i u gradu.

 

Udomite novogodišnje jelke i ostvarite popust na sadnice

 

Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj poručuju sugrađanima da će, ukoliko nemaju gde da zasade jelku sa busenom, posle praznika moći da je odnesu u Rasadnik „Dorijat“ i da dobiju popust na kupovinu sadnice.

– Kada jelka provede više od mesec dana u zatvorenom prostoru, ona doživi šok na spoljnoj temperaturi. Zato stručni ljudi treba da se pobrinu o njihovom stanju i da ih zdrave zasade. Građani su pitali da li mogu da ih zasade sami, na primer na Starom jezeru. Naš odgovor je da je to naš posao i sa Rasadnikom „Dorijat“ imamo dogovor o takvoj sadnji – kaže Miroslava Narančić.

Detaljnije informacije o ovom postupku Sekretarijat će saopštiti u toku januara.

 

 

 

 

error: Content is protected !!