sadnja

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

skolska-suma-1

Jesenja sadnja na teritoriji grada započela je krajem oktobra kada su posađene mladice oko dečijeg igrališta kod Sportskog centra „Jezero“ u okviru akcije „Da sva deca rastu“ udruženja Dece sa ahondroplazijom Srbije. Upravo period mirovanja je idealan za sadnju s obzirom na to da biljka ima vremena da tokom proleća brže raste i razvija se, saznajemo od Miroslave Narančić sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Ove sezone u planu je revitalizacija školskih šuma. U prethodnih deset godina u gradu i u svim selima nikle su školske šume o kojima brigu vode đaci koji su zalivali i negovali mladice. Na ovaj način učili su kako da očuvamo stabla. Isto tako popunjavaćemo mladicama prostor pri obrazovnim ustanovama, školske partere i zelene površine ispred škola. Kuglenim javorom biće popunjena ulica Hajduk Veljkova, po završetku izgradnje kišnih kanala u slivu Moravska uslediće sadnja u ulicama Sterije Popovića i Ivana Jakšića, a novi izgled dobiće i kružni tok na ulasku u Bašaid. Popunićemo i vetrozaštitne pojaseve i slobodnih katastarskih parcele u van građevinskom rejonu u saradnji sa JP „Kikinda“ – navela je naša sagovornica.

Izbor vrsta usklađen je sa novonastalim klimatskim promenama, a vodi se računa i da budu prilagođene kao urbano zelenilo. Tako su uvedene nove sadne vrste poput katalpe, kelreuterije, likvidambar, kao i žbunaste i kuglene forme.

-Plan sadnje pravi se tokom leta. Važno je uskladiti površinu, lokaciju, sastav tla sa funkcijom zelenila, vrstom, koloritom radi estetskog izgleda partera. Sugrađani su, sigurna sam primetili da crvenolisna šljiva ulepšava ulice Vojvodine Putnika, Jovana Jovanovića Zmaja, prostor Starog jezera i to je samo jedna od vrsta koja svojim bogatstvom doprinosi dekorativnosti uličnih drvoreda – dodala je Miroslava Narančić.

Kikinda je jedan od najobušemljenijih gradova u Vojvodini sa svega 1,16 procenta pošumljenosti. Pre decenije pod šumama smo imali ispod jednog procenta. Miroslava Narančić navodi da je to višedecenijski posao koji mora dobro da se isplanira.

A.Đ.

 

 

1712310620334

Sadnja, na potesu oko radionice NIS-a, na raskrsnici kod Motela „Lovac“, organizovana je na inicijativu vatrogasne jedinice kompanije NIS,  uz podršku lokalne samouprave. Igor Lazić, rukovodilac vatrogasne jedinice NIS-a u Kikindi istakao je da je posao 17 zaposlenih da vodi računa o protivpožarnoj  sabirnih stanica, zaštiti naftnih polja i bušotina.

-Naša ideja je da uredimo zapušteni prostor koji se nalazi u neposrednoj blizini naše mašinske radionice. Pošto smo prostor očistili od smeća o šiblja i pripremili zemljište, rešili smo da, zajedno sa gradskom upravom,  zasnujemo park. Naša odgovornost biće da sadnice redovno zalivamo i čuvamo jer nam je cilj da ostane nešto budućim pokolenjima od ove vatrogasne jedinice – rekao je Lazić.

Na parceli su zasnovani hrast, katalpa, jasen, jorgovan i žbunaste forme, a akciji su prisustvovali član Gradskog veća Nebojša Jovanov i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine . Uskoro će biti završen prolećni sadni period koji je specifičan po inicijativama kompanija, udruženja, ali i samih građana.

-Udruženje građana iz Mokrina zasadilo je 2.024 sadnice, oplemenjen je i uređen potes oko igrališta u Sinđelićevoj ulici, kompanija DDOR priključila se sadnji u gradu. Počev od kraja prethodne godine do kraja ovog sadnog perioda podignut je i popunjavana vetrozaštitni pojas od Mokrina do Padeja sa 4.400 sadnica, a sa 800 mladica popunili smo Bočarski drum. Akcijama se priključuju deca i mladi koji na ovaj način uče da čuvaju svoje okruženje – navela je Miroslava Narančić.

U sadnji su učestvovali članovi Kluba volontera kompanije NIS iz Kikinde, Beograda, Zrenjanina, Novog Sada i zaposleni u pomenutom gradskom Sekretarijatu.

A.Đ.

1fc47098-7e03-4be6-bccf-2cfb4cd38f60

Školska šuma, deseta po redu, nikla je u Bašaidu. Učenici OŠ „1.oktobar“ sa svojim učiteljima i nastavnicima uz pomoć zaposlenih u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i predsednika Saveta Mesne zajednice Bojana Mikalačkog posadili su 150 stabala.

-Zajedno sa drugarima posadili smo pravu šumu koju ćemo negovati i čuvati. Drago mi je što smo stabla posadili upravo u ovom delu sela jer se u blizini nalazi igralište gde često provodimo vreme –  istakla je Leonesa Totaj, učenica sedmog razreda.

Među onima koji su posadili svoje drvo je i Miloš Vukobrat, učenik četvrtog razreda.

-Da bi stablo naraslo treba mu sunca i da se zaliva. Drva nam trebaju zbog kiseonika i kako bi imali što čistiji vazduh. Zajedno sa drugarima čuvaću našu Školsku šumu – rekao nam je Miloš Vukobrat.

Nastavnica hemije i koordinator sekcije za zaštitu životne sredine „Eko juniori“ Nevena Mesaroš Oličkov, dodala je da su i ranijem periodu đaci vodili računa o sredini koja ih okružuje.

-Radujem se što ekološkom akcijom završavamo prvo polugodište. Pored učenika, koji su članovi sekcije, pridružili su se i ostali đaci u školi. Ovo je pravi način da naučimo decu koliko je važno svako drvo i svaka biljka u prirodi, i svako od njih dobiće priliku da se poveže sa životnom sredinom – napomenula je Neven Mesaroš Oličkov.

Za školsku šumu izabran je deo sela koju meštani nazivaju Dudarnica odnosno Titov gaj koji će krasiti stabla jasena, javora, crvenolisne forme, ukrasno žbunje i borovi.

-Ponosni smo na činjenicu da sve mesne zajednice i Grad imaju po jednu školsku šumu o kojima računa vode učenici. Stabla rastu zajedno sa decom koja na ovaj način uče da sade, da čuvaju i zalivaju drva. Smatrali smo da je ovo najbolji način da se kod njih podigne svest o tome koliko je važno da sačuvamo prirodu koja nas okružuje – precizirala je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Do kraja godine biće završeno podizanje vetrozaštitnog pojasa na potesu Mokrin – Mlaka  u dužini od osam kilometara koji su pomogli lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Na pomenutoj lokaciji zasnovano je više od četiri hiljade sadnica poljskog jasena. Završava se i parterna sadnja oko SC „Jezero“, Tehničke škole i igrališta u Sinđelićevoj ulici. Sa sadnjom će se nastaviti odmah nakon praznika kada će biti uređen deo oko Nove industrijske zone i sam ulazak u grad.