присаједињење

1024px-Velika-narodna-skupstina-1918

U Novom Sadu, 25. novembra 1918. godine, pred okupljenih 757 poslanika iz 211 opština Bačke, Banata i Baranje – među kojima su bili Srbi, Bunjevci, Slovaci, Rusini, Hrvati i Nemci – usvojena je istorijska odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Ovaj datum označio je kraj višedecenijske uprave Austrougarske u regionu i istovremeno je omogućio stanovništvu Vojvodine da, koristeći pravo na samoopredeljenje, izrazi svoju volju za životom u zajednici sa Srbijom. Važnost te odluke ogleda se ne samo u promeni političkog statusa regiona već i u jačanju dugovečnih kulturnih i nacionalnih veza koje Vojvodinu povezuju sa Srbijom.

Posebno zanimljiva je komponenta tog skupa – pravo glasa su tog dana imale i žene: njih sedam iz različitih opština učestvovalo je u odlučivanju, što je u to vreme bilo retkost u Evropi. Na taj način Velika narodno-skupštinska odluka nije bila samo politički čin već i simbolički korak ka većoj inkluzivnosti.

Danas, prisajedinjenje se pamti kao kamen-temeljac za formiranje južnoslovenske države – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena – i kao ključni trenutak u stabilizaciji severnih granica  Srbije.

zene-velika-skupstina

Dana 25. novembra 1918. godine, sazvana je Velika narodna skupština u Novom Sadu na kojoj je proglašeno prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji.  Za poslanice u Skupštini izabrano je i sedam žena.

Ulaskom u Skupštinu ove žene su, pored nacionalnog oslobođenja, najavile i jedno moderno i liberalno doba, ulazak u 20. vek.

Iako u tadašnjoj državi žene nisu imale pravo glasa, Bunjevke i Srpkinje su se za njega, na trenutak izborile. 757 delegata iz 211 opština, je izabrano voljom naroda na velikim zborovima u tim oblastima, nezavisno od nacionalne, klasne i polne pripadnosti. Jedini uslov je bio da je delegat navršio 20 godina.

Do tada su u Austrougarskoj pravo glasa imali samo muškarci koji su plaćali porez. U 211 političkih opština izabrano i sedam žena koje su se isticale društvenim i humanitarnim aktivizmom u svojim sredinama: Milica Tomić, Mara Malagurski Đorđević, Katica Rajčić, Olga Stanković, Anastazija Manojlović, Manda Sudarević i Marija Jovanović.

One su pre sto šest godina svojim pravom glasa na Velikoj narodnoj skupštini utrle put emancipaciji žena u ovom delu Evrope. Iako su nosile evropski duh i postavile temelje rodnoj ravnopravnosti, o njima i njihovim delima danas se malo zna.

Ostoja Vojinović

mirovic

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se sinoć na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 105. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da su odluke Velike narodne skupštine donete 25. novembra 1918. u Novom Sadu epohalne.

– Slaveći istoriju, sećamo se, s najdubljim poštovanjem, svih naših znanih i neznanih predaka koji su – ne odričući se svog sna i ne obazirući se na žrtve – prošli težak put da bi stvorili temelj na koji smo svi mi i danas čvrsto oslonjeni i uslove za slobodu i ravnopravnost svih ljudi i život dostojan čoveka – izjavio je Mirović.

Prema njegovim rečima, bila je to buntovna i ponosna Srpska Vojvodina, spremna da u strašnom vremenu nastalom posle njenog formiranja 1848. godine brani svoje pravo na postojanje, samobitnost i slobodu.

Vojvodina je danas, kako je naveo, mesto ravnopravnih ljudi u kojem svako s ponosom može glasno da kaže kom identitetu pripada. Potvrda je to, prema Mirovićevim rečima, što se u Vojvodini, skladnoj u svojoj različitosti, odlučno vodi politika koja snažno podržava očuvanje svakog identiteta, pa otuda i vertikala obrazovanja na jezicima manjina, od predškolskog do fakultetskog, razvijen sistem javnog informisanja na tim jezicima i očuvanost njihovih kulturnih i drugih specifičnosti.

– Deo našeg duga prema onima koji su se vekovima borili, a u novembru 1918. godine i izborili za budućnost koju mi danas živimo i koju će živeti i naši potomci, jesu i novi auto-putevi, mostovi, brze saobraćajnice i regionalni i lokalni putevi, kao svojevrsne žile kucavice privrednog i svakog drugog razvoja, i sve ono što radimo i gradimo – izjavio je Mirović.

Prema Mirovićevim rečima, oduživanje tog duga nikada ne sme da bude prekinuto, jer nas upravo ono pokreće da budemo još bolji i uspešniji, još složniji i odgovorniji.

– To je jedini put da baš onako kao što su to uradili naši veliki preci – i mi pokolenjima koja za nama dolaze stvorimo pretpostavke da žive još bolje i uslove da i sama kreiraju još bolju i još izvesniju budućnost za one koji će doći posle njih – naglasio je Mirović.

Istakao je da je Vojvodina neraskidivi deo Republike Srbije koji je, snagom ubeđenja i beskrajnom ljubavlju ogromne većine, odoleo separatističkim težnjama, naročito izraženim u vremenu komunističkog jednoumlja.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković naglasio je da je sinoćno okupljanje dokaz opredeljenosti za negovanje kulture sećanja i posvećenosti slobodi nacionalnog pamćenja i čuvanja identiteta.

– Pregalaštvo Pokrajinske vlade da pre nekoliko godina započne svetkovanje današnjeg praznika dobilo je punu potvrdu Odlukom Vlade Srbije da od ove umgodine godišnjica Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji nađe svoje zasluženo mesto u državnom kalendaru datuma od nacionalnog značaja – rekao je Selaković i istakao da je ovaj datum kruna viševekovne borbe naših predaka za slobodu i ravnopravnost.

Na svečanoj akademiji predsednik Mirović uručio je najviše priznanje AP Vojvodine – Nagradu „Mihajlo Pupin“ Radmili Rakin Martinović, redovnom profesoru na akademiji umetnosti, kao i pokrajinska priznanja ovogodišnjim dobitnicima koja se dodeljuju u AP Vojvodini u oblastima privrede, kulture, obrazovanja, sporta i ravnopravnosti polova.

Svečanoj akademiji prisustvovali su i predsednici Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine AP Vojvodine, potpredsednici Vlade Republike Srbije, Skupštine Vojvodine i Pokrajinske vlade, poslanici Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine AP Vojvodine, ministri u Vladi Republike Srbije, članovi Pokrajinske vlade, predsednik Matice srpske, predstavnici Vojske Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, gradova i opština iz AP Vojvodine, Srba iz regiona i diplomatskog kora.

(Izvor: RTV)

Velika-narodna-skupstina-1918

Vojvodina danas obeležava 104. godine od kada je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje održana u Novom Sadu 25. novembra 1918, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela „Sloboda”. Tada je to bio „Grand hotel Majer”, potom preimenovan u „Sloboda”.

Skupštinu je sačinjavalo 757 poslanika izabranih u svim delovima Vojvodine. Među njima je bilo 16 delegata iz Velike Kikinde. Model je podrazumevao jednog poslanika na hiljadu građana. Među poslanicima je bilo 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i jedan Mađar. Zanimljivo je da se među poslanicima nalazilo sedam osoba ženskog pola.

Upamćen je govor Jaše Tomića u kojem je između ostalog rečeno: „Mi najpre treba da obučemo srpsku košulju, jer nam je bliža, a tek onda da se zaodenemo jugoslovenskim ogrtačem”.

Iako je bilo različitih tumačenja poslanici su jednoglasno odlučili da se Vojvodina najpre priključi Kraljevini Srbiji, a da potom može slediti šire jugoslovensko ujedinjenje.

Prisajedinjenje je bilo plod vekovnog sna vojvođanskih Srba za priključenje matici Srbiji.

Svečana akademija u Novom Sadu

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se večeras na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 104. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da danas obeležavamo praznik Srba u Vojvodini i jedan od najvažnijih datuma za ceo srpski narod.

„Velika narodna skupština jeste bila veliki istorijski, a za prostor na kome živimo epohalni događaj – i priča o velikim ljudima, doraslim težini izazova sa kojima ih je istorija suočila i sposobnim da u pravom trenutku donesu i sprovedu prave odluke. Vreme je nedvosmisleno potvrdilo ispravnost njihove istorijske odluke – odluke o prisajedinjenju vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji“, izjavio je Mirović.

Lukač: Odluka koja je promenila dalji tok istorije

-Predstavnici Velike Kikinde dali su svoj doprinos na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Ova odluka je promenila dalji tok istorije našeg naroda i donela dugo očekivano nacionalno i državno jedinstvo koje mi danas moramo da očuvamo po svaku cenu- saopštio je, povodom važnog istorijskog datuma, gradonačelnik Nikola Lukač.

(Tanjug, Kikindski)

error: Content is protected !!