predstavljanje

olickov-sleme

U Velikoj sali Kulturnog centra večeras je održana promocija knjige „Sleme“ autorke Dragice Oličkov, koja je publici predstavila svoje peto književno delo, spajajući priče, poeziju i porodičnu istoriju u jedinstvenu celinu.

Kako je istakla autorka, „Sleme“ predstavlja njenu do sada najzreliju knjigu, u kojoj su se priče i pesme „same pisale“, oslonjene na lična sećanja i životna iskustva.

– Ovo je moja peta knjiga. U njoj su sada preovladale priče, dok je manji deo poezije. Priče su iz mog detinjstva, iz mog života, i nadam se da će se publici svideti – rekla je Oličkov.

Knjiga je podeljena u tri celine – prvu čine priče, centralni deo donosi rodoslov porodice Radak, iz koje autorka potiče, dok treći deo obuhvata duhovnu poeziju. Sve je objedinjeno simboličnim naslovom „Sleme“, koji, kako je autorka nagovestila, svoje puno značenje otkriva unutar samog dela.

Književna kritičarka Marija Miljković ocenila je da ova knjiga predstavlja vrhunac autorkinog dosadašnjeg stvaralaštva.

– „Sleme“ je zaista sleme na kući Dragičine poezije. Iz knjige u knjigu ona tu kuću gradi, a sada vidimo da je sve zrelija, čvršća i duhovnija. Posebna vrednost je u tome što je utkala sećanja na detinjstvo i zaboravljene vrednosti, sa merom, skromnošću i ljudskom toplinom – istakla je Miljković.

O značaju knjige govorio je i recenzent Nemanja Savić, koji je naglasio da delo prevazilazi okvire lične priče.

– Knjiga je izašla u izdanju Banatskog kulturnog centra. Reč je o mešovitom književnom delu koje spaja prozno-poetske zapise i memoarsku građu. Knjiga nije samo lično sećanje, već i univerzalno svedočanstvo o kikindskim porodicama, prostorima i ljudima, što joj daje posebnu vrednost – naveo je Savić.

„Sleme“ je namenjeno kako deci, tako i odraslima, a autorka je najavila da već ima materijal za novu knjigu, čime je jasno da njen književni put nastavlja da se razvija.

Veče je upotpunjeno nastupom dečjeg hora „Cvrčak“, koji je izveo dve pesme iz autorkinih zbirki, dajući dodatnu emocionalnu notu čitavom događaju.

T. D.

galerija-nova

U Galeriji Nova Narodnog muzeja u Kikindi u petak, sa početkom u 18 časova, biće održano predstavljanje publikacije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, jednog od najznačajnijih projekata posvećenih istraživanju i očuvanju nasleđa ove srpske vladarske dinastije. O značaju ovog izdanja govoriće Aleksandar Marušić, viši kustos istoričar.

Reč je o višetomnoj stručnoj kataloškoj publikaciji koja objedinjuje rezultate dugogodišnjeg rada muzejskih stručnjaka, arhivista i istraživača iz Srbije i inostranstva. Projekat je pokrenuo Muzej rudničko-takovskog kraja sa ciljem da se sistematski evidentiraju i predstave predmeti, dokumenti i umetnička dela povezana sa dinastijom Obrenović, koji se čuvaju u muzejima, arhivima, bibliotekama, kao i u crkvenim i privatnim zbirkama.

Do sada je objavljeno sedam tomova ove edicije, u kojima su obrađene brojne zbirke iz Srbije, ali i iz evropskih zemalja, što publikaciji daje i međunarodni značaj. Posebna vrednost projekta ogleda se u tome što su mnogi do sada nedostupni ili manje poznati artefakti postali dostupni stručnoj i široj javnosti, doprinoseći celovitijem razumevanju srpske istorije 19. veka.

Publikacija takođe predstavlja primer uspešne saradnje kulturnih institucija i doprinosi savremenim muzeološkim tokovima, povezujući nasleđe sa savremenim pristupima prezentaciji kulture i istorije.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju događaju i bliže se upoznaju sa bogatom kulturnom i istorijskom zaostavštinom dinastije Obrenović.

gajski-knjiga-(4)

Knjiga „Crkva Svetog Nikolaja u Kikindi“ profesora istorije Tihomira Gajskog predstavljena je u Narodnom muzeju. Pored autora, o prvom pisanom delu o najstarijoj zgradi u našoj sredini, govorili su i đakon Nebojša Marković, jerej Miroslav Bubalo i Jovica Trkulja u svojstvu urednika.

Knjiga je nastala povodom obeležavanja 250 godina crkve Svetog Nikole i kako Gajski navodi da je bio pravo vreme da se na jednom mestu nađu svi podaci o hramu.

-Opisao sam hram i kroz prizmu arhitektonske građevine, ali i crkvu kao versku zajednicu verujućih ljudi. Veliki trud i puno vremena uloženo je u iznalaženju podataka jer su zapisi vezani za crkvu Svetog Nikole rasuti na mnogo strana. Moja želja bila je da sve što je dostupno priredim u pitku priču. I pored svega bilo je zadovoljstvo istraživati i raditi na ovoj knjizi – istakao je Tihomir Gajski.

Sva literatura o hramu nalazi se u arhivi, te je bilo važno objediniti sve podatke o crkvi Svetog Nikole koja nije samo verski objekat, nego je i kulturno znamenje i svedok svih godina koje su prošle od osnivanja Kikinde, podsetio je jerej Miroslav Bubalo:

-Prva crkva bila je od trske i blata, a pošto su odlučili da ostanu ovde, rešili su da je izgrade od čvrstog materijala. Hram je mesto sabranja Božijeg naroda u kome se slavi Vaznesenje Hristovo, služi se sveta služba i narod se ujedinjuje u sjedinjuje.

Đakon Nebojša Marković dodao je da je najvažnija duhovna dimenzija hrama.

-Ova knjiga govorio i o tome gde smo, ko smo i šta smo u crkvi, a šta van nje. Crkva je zajednica, koja je od momenta kada je od Gospoda utemeljena, nepromenljiva i nepokolebljiva kako tada, tako danas, tako i u vekove vekova – zaključio je đakon Marković.

U pripremi je i monografija o pomenutom hramu koja će obuhvatiti petnaestak stručnih saradnika.

-U knjizi se nalazi više od 70 bogatih, kolornih, fotografija na kojima je prikazano 250 godina istorije crkve Svetog Nikolaja. Ne nisu samo puka ilustracija nego su u direktnoj funkciji ličnosti koje se pominju u knjizi. Obuhvatila je nastanak Kikinde, pravoslavne hramove pre ove crkve, a posebno težište je na izgradnji samog hrama. Posebno su obrađeni ikonostas i zidno slikarstvo po kojima je naša crkva veoma poznata. Sadržaj je bogat i svaka stranica govori o istoriji i nastanku. Sažetak u knjizi preveden je na ruski, mađarski i engleski jezik – predočio je profesor Jovica Trkulja.

U programu su učestvovali crkveni horovi, kao i Tihon Gajski koji je odsvirao numere na gitari.

A.Đ.

turisticka-bgd-(3)

Turistička organizacija grada predstavlja deo je  Međunarodnog sajma turizma koji je otvoren danas na Beogradskom sajmu pod sloganom „Jedno putovanje, hiljadu priča“. Na sajmu koji traje do 22. februara učestvuje više od 350 izlagača iz 18 zemalja.

-Naš grad predstavljamo u okviru štanda Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam – istakla je Jasmina Orašanin, v.d. direktorica Turističke organizacije. -Ovo je prilika da sve posetioce upoznamo sa turističkim, gastronomskim i kulturno – istorijskim znamenitostima Kikinde, ali i da promovišemo proizvode lokalnih proizvođača. Poseban akcenat je na našoj najvećoj manifestaciji „Danima ludaje“, kao i na sovama i mamutici Kiki.

Premijer Đuro Macut, otvarajući sajam, naveo je da je izložba Ekspo 2027 veliki trenutak za Srbiju i dodao da je to velika prilika za razvoj turizma i ugostiteljstva zemlje.

Zvanični partner ovogodišnjeg sajma je zemlja Kipar. Manifestacija je najveći i najposećeniji turistički događaj u regionu sa dugom tradicijom i regionalnim ugledom.

A.Đ.

baletska-skola-monografija-(1)

Monografija „75 godina Baletske škole u Novom Sadu“ predstavljena je u Kulturnom centru. Gabriela Teglaši Jojkić, autorka monografije ističe da joj je bilo važno da njena knjiga bude svojevrsna „lična karta“ pomenute škole.

-Ovom knjigom Baletska škola može da se podiči, ona može i da se pokloni, a u njoj je i rezime na osam jezika, kako bi omogućili i našim gostima iz drugih zemalja da se upoznaju sa istorijatom ove ustanove. Bilo je interesantno pronaći učenike srednje Baletske škole, a naročito su apostrofirane balerine i baletski igrači koji su postali velikani i koji su u inostranstvu predstavljali novosadsku ustanovu kao dobru osnovu za ono što su kasnije postavili – navela je Gabriela Teglaši Jojkić, balerina i nekadašnja prvakinja i direktorka srpskog Narodnog pozorišta.

Monografija je njena sedma knjiga kojom je, kako kaže, stavila pečat na odlično obrazovanje i osnovu koju je dala Baletska škola u Novom Sadu.

Sanja Vučurević, direktorica novosadske Baletske škole navela je odličnu saradnju sa Kikindom u kojoj postoji izdvojeno odeljenje ove obrazovne ustanove.

-Pre tri decenije otvorili smo osnovnu školu u nekadašnjem Domu omladine, a sadašnjem Kulturnom centru. Mnogi učenici iz Kikinde kasnije su postali srednjoškolci u našoj školi, a mnogi su završili i u baletu Srpskog narodnog pozorišta. Monografija objedinjuje sve ono što smo uradili u proteklih 75 godina. Ona je  i svedočenje za buduće generacije – zaključila je Vučurević.

Programu su obogatili  učenici i nastavnici Osnovne baletske škole iz Kikinde i Novog Sada.

 

dani-porodice-(2)

Kikinda se i ove godine predstavila na „Danima porodice“ u Perlezu. Potencijale grada i „Dane ludaje“ peti put predstavili su gradonačelnik Mladen Bogdan i njegovi saradnici. Manifestaciji su prisustvovali i predsednik Vlade profesor dr Đuro Macut, predsednica Pokrajisnke Vlade Maja Gojković i ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević.

-Želim da vam se obratim, deco, kao svojoj deci. Kada pokušavaju da nas nauče da je sve u šta smo verovali zastarelo, da ono što nam nude oslobađa čoveka, kada mladi revolucijom žele da promene nešto i da ne znaju šta bi menjali, porodica je ono od čega ne možemo da pobegnemo. Porodica je bedem, koren utemeljenje i to shvataju svi kada dođu teška vremena. Drago deco radite, stvarajte,učite i gradite kritičko mišljenje. Bez svoje porodice, naroda i Srbije, mi smo niko i ništa i danas ovde slavimo upravo ovo trojstvo – istakao je profesor dr Đuro Macut kome je pripala čast da otvori „Dane porodice“.

Grad Kikinda ima znatan broj mera u okviru populacione i socijalne politike. Jedna od njih je i pomć parovima u procesu vantelesne oplodnje sa ukupno 2,7 miliona dinara.

-Posebno smo ponosni na našu popularnu i jedinstvenu akciju „Bebi klub“, kada roditeljima darujemo pakete pomoći za novorođenčad, i u tu svrhu izdvajamo 3,6 miliona dinara. Za roditeljski dodatak za prvo detegodišnje se izdvoji 5,5 miliona, za roditeljski dodatak za drugorođeno dete 3,5 miliona dinara, a pruža se pomoć i nezaposlenim porodiljama sa devet miliona dinara godišnje – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Ono po čemu smo jedinstveni kao lokalna samouprava je ,,Kutija želja“, za koju se izdvaja nešto više od 8,3 miliona dinara i time svake godine omogućimo da više od 6.000 naših najmlađih sugrađana dobije novogodišnji paketić, uz prethodno izraženu želju u pisamcu koje ubacuju u kutiju na Gradskom trgu.

Grad Kikinda član je Pokreta za decu ,,Tri plus“ od 2021. Godine što Kikinđanima sa troje i više daje priliku da ostvare brojne pogodnosti , u 2025. Obezbeđene su besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, osiguran je besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenicima prvih razreda obezbeđeni su besplatni udžbenici, kao i kompletan školski pribor koji sadrži opremu za fizičko vaspitanje i drugi pribor. Kikinda je učesnik programa „Razigrano roditeljstvo, za roditelje i staratelje obezbeđena je mreža podrške koja će brinuti o njihovoj emotivnoj dobrobiti i koja će ih podržati, tu su i „Škola za trudnice i roditelje“, za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju izdvaja godišnje preko 37 miliona dinara. Za finansijsku podršku porodici za lečenje dece obolele od retkih i teških bolesti izdvaja se oko dva miliona dinara godišnje, 2,4 miliona dinara za dodatnu podršku i prevoz lica sa smetnjama u razvoju. Savetovalište za brak i porodicu nastavilo je sa radom i u ovoj godini. Pored Savetovališta za rešavanje potreba žena žrtava nasilja i Roma i Romkinja, finansirano je i osnivanje Kluba za Rome , formiran je i mobilni tim za unapređenje položaja Romkinja i Roma. Obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i studentima regresiran autobuski prevoz, za šta se godišnje izdvaja preko 59 miliona dinara.

Događaju su prisustvovali i ministri Dejan Vuk Stanković, Aleksandra Sofronijević, Jelena Žarić Kovačević, Zoran Gajić

A.Đ.

 

 

 

sajan-poljoprivrednici-(2)

Mesna zajednica Sajan bila je domaćin državnom sekretaru Ministarstva za poljoprivredu Atili Juhasu i pomoćniku pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zoltanu Totu, koji je ovoga puta bio i u ulozi domaćina, a koji su predstavili konkurse koji će biti na raspolaganju proizvođačima.

-Kolega Atila Juhas okupljenima je predstavio IPARD 3, indirektna i direktna davanja koja će doprineti razvoju poljoprivrede – saznajemo od Zoltana Tota.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ove godine raspisaće 25 konkursa, a do sada su objavljena dva koja se odnose na poljoprivredne srednje škole i studentske zadruge, kao i za unapređenje organske proizvodnje.

-Od ukupnog neto iznosa investicije Pokrajina finansira uglavnom 60 odsto. Ukoliko konkurišu poljoprivrednici mlađi od 40 godina, mogu da ostvare refundaciju troškova do 70 procenata. Privilegovana kategorija onih koji apliciraju su žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva i povrat sredstava je, takođe, 70 odsto neto vrednosti – kaže Tot.

Fokus u ovoj godini su konkursi na navodnjavanje.

-Imali smo četiri sušne godine, tako da smo u ovoj godini opredelili 450 miliona dinara za ulaganja u sisteme za navodnjavanje, što je više u odnosu na prošlu godinu. I razvoj stočarstva podržaćemo sa većom sumom novca jer smo svedoci da se iz godine u godinu smanjuje stočni fond. Za nabavku priplodnih grla: telad, svinje, ovce i koze subvencija je 90 procenata neto vrednosti ukupne investicije. Za stočarstvo je planirano 250 miliona dinara. Važno je i da pomognemo mladima od 18 do 40 godina koji su prvi put registrovali svoje poljoprivredo gazdinstvo. Povrat za investicije u proizvodnju biće 90 odsto ukupnog ulaganja – napominje naš sagovornik.

Preostali konkursi pomenutog Pokrajinskog sekretarijata biće raspisani do kraja aprila.

-I ove godine podržaćemo sve sektore poljoprivrede uz akcenat na individualnog poljoprivrednika. I za razvoj seoskog turizma povećali smo izdvajanja tako da je opredeljeno 50 miliona dinara. Nisu zaboravljeni ni pčelari, voćari, vinari, prerađivačku industriju za mini mlekare, mesare, proizvodnju alkoholnih pića. lokalne samouprave za uređenje atarskih puteva, izgradnju otresišta, uklanjanje divljih deponija, ulaganje u mrežu otpadnih voda. Pomažemo i dobrovoljna vatrogasna društva, ali i udruženja građana – dodaje naš sagovornik.

Za sredstva mogu da konkurišu registrovana poljoprivredna gazdinstva, koja nemaju dug za porez i navodnjavanje, kao i za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

KONKURSI FONDA ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE

Predstavljeni su i konkursi za kreditiranje Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede. Ovaj fond na raspolaganju ima 800 miliona dinara za 13 konkursa namenjenih raznim ulaganjima. Očekuje se da će kreditne linije biti dostupne od kraja marta do kraja oktobra. Kamatna stopa za ove kredite je jedan odsto godišnje i ne naplaćuje se posebna naknada za obradu kredita. Minimalan iznos je 300.000, a maksimalan sedam miliona dinara. Rok otplate većine kredita je četiri godine sa grej periodom od 12 meseci.

SAJANCI NAJVIŠE ZAINTERESOVANI ZA STOČARSTVO
U Sajanu je stočarstvo glavna poljoprivredna grana, tako da su poljoprivrednici najviše zainteresovani za ovu oblast. Ima dosta proizvođača mleka, te su investicije u ovaj segment važne poljoprivrednicima. Pored opreme, tu si u priplodna grla, priključne mašine.
-I kupovina priključnih mašina u ranijem periodu bila je popularna za poljoprivrednike sa teritorije grada. Očekujem da će i ove godine biti velika zainteresovanost za ovu meru – saznajemo od Zoltana Tot.

A.Đ.

knjiga-zlatni-lav-(1)

Povodom 250 godina od osnovanja Velikokikindskog distrikta u Narodnom muzeju predstavljena je knjiga „Okrug zlatnog lava“ koju su napisali istoričari Vladislav Vujin, Dragan Beleslić i Vladimir Dudić.

-Potrudili smo se da knjiga bude prijemčiva svim čitaocima koji žele više da saznaju o lokalnom nasleđu. Moj rad odnosi se na velike ljude u ondašnjem Distriktu. U 15 kratkih priča predstavljeni su veliki ljudi poput Dimitrija Bugarskog, Jovana Pajdaka, Pavle Kenđelac, Teodor Pavlović, Đorđe Radak, Lazar Vidić. Knjiga je bogato ilustrovana i siguran sam da će naići na dobar odziv kod čitalaca – rekao je Vujin, istoričar Narodnog muzeja.

Dragan Beleslić, istoričar Istorijskog arhiva pisao je o istoriji Velikokikindskog distrikta povezujući činjenice koje su se odvijale u Evropi, a napisao je i priču o putu zrna ovsa iz poreske knjige.

-Uz artefakte koji mogu da se pogledaju u Galeriji „Nova“ u okviru izložbe „Okrug zlatnog lava“, posetioci mogu više da saznaju i u istoimenoj knjizi. Moj cilj je bio da prvi put prikažem svetska i evropska dešavanja u to vreme i da prikažem kako je Evropa videla događaje kod nas i kako smo mi gledali te iste događaje. Potrudio sam se da približim život običnog čoveka jer sam obradio i običaje naroda koji je tada naseljavao ovaj prostor – naveo je Beleslić.

Istorija ratovanja naših predaka i povelje bile su teme o kojima je pisao Vladimir Dudić iz Istorijskog arhiva.

-Imali smo šest povelja od kojih su četiri bile vezane za Distrikt, a dve za grad Veliku Kikindu i one su manje poznate javnosti, tako da sam i o njima pisao u knjizi. Ideja vodilja mi je bila da čitaoce bolje upoznam sa tim ko su bili ljudi koji su naselili Distrikt. To su bili vojnici graničari, nekadašnje potisko-pomoriške vojne granice i pošto je Banat oslobođen od turske vlasti, naselili su ove krajeve – istakao je Dudić.

Štampanje publikacije su sufinansirali Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose s verskim zajednicama.

A.Đ.

dani-tikve-4

Na 11. „Danima tikve“ održanim u Istočnom Sarajevu zapažen štand imala je i Turistička organizacija grada, a proizvode su predstavili udruženje žene Iđoš i poljoprivredna gazdinstva Krnić i Gavrančić. Ova manifestacija organizuje se po uzoru na „Dane ludaje“, a inicijativu za održavanje „Dana tikve“ pokrenula je predsednica udruženja Roksanda Mičić, predsednica udruženja „Probudi se“.  Na manifestaciji se nagrađuju najteža, najduža i najlepša tikva, za koju je nagradu ove godine dobio naš sugrađanin Nikola Krnić.

Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije napomenula je da je Kikinda mentor Istočnom Sarajevu kako bi njihova manifestacija svake godine bila sve bolja i sadržajnija.

-Od prošle godine osim turističkih organizacija na „Danima tikve“ predstavljaju se i proizvođači proizvoda od bundeve. Ove godine učestvovali su i karving majstori koji su pokazali rezbarenje na ludaji. U Istočnoj Bosni tikva se u znatno manjoj meri koristi u  ljudskoj ishrani tako da je ova manifestaciju tu i da to podstakne – rekla je Jasmina Milankov.

Najteža ludaja na „Danima tikve“ ove godine imala 63,5 kilograma.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!