pravoslavlje

post-1

Božićni post počinje danas i trajaće sve do najradosnijeg hrišćanskog praznika – Rođenja Hristovog. Za vernike, ovo nije samo vreme uzdržanja od određene hrane, već period dubokog unutrašnjeg preispitivanja, mirnijeg života i duhovnog buđenja.

Post se u crkvi smatra putovanjem ka smirenju: prilikom koga čovek usporava, osluškuje svoje misli, čini dobro, prašta i uči se ljubavi. Upravo zato je Božićni post jedan od najznačajnijih u godini – on priprema srce da dostojno čeka praznik Hristovog rođenja, donoseći u dom tišinu, mir i blagoslov.

Narednih 40 dana pružaju čoveku priliku oslobodi dušu od sebičnosti, pohlepe i srdžbe, kako bi njegovo srce postalo mesto gde može da prebiva Božja blagodat. Zato sveti podvižnici naglašavaju da je duhovni post – molitva, pokajanje, oproštaj i dela ljubavi – jednako važan, a često i važniji, od telesnog uzdržanja.

dobri-samaricanin

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Milostivog, poznatog po radu za siromašne i po stavu „ko tebe kamenom, ti njega hlebom“.

Rođen na Kipru u kneževskoj porodici, Jovan je rano ostao bez žene i dece, što ga je usmerilo ka životu milosrđa i služenja bližnjima. Kao patrijarh Aleksandrijski, predan je bio ideji da se neprijatelju ne treba svetiti, već mu treba uzvratiti dobrotom, u skladu sa novozavetnim učenjem.

Narodni običaj koji prate ovaj dan naglašavaju oproštaj, pomoć onima u nevolji i činjenje dobrih dela. Vernici veruju da će ko pronađe milosrđe u srcu, primiti blagostanje i unutrašnji mir.

Na današnji dan – manje slavljen u zvaničnim ceremonijama, a više u duhu ličnog obraćanja – poziv je jasan: ako neko traži pomoć, budite spremni da je pružite. U vremenu kada brzi život često gubi humanost, Sveti Jovan Milostivi podseća da i jedno dobro delo može biti prekretnica.

sveta-petka

Pravoslavni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik posvećen Svetoj Petki, jednoj od najpoštovanijih svetiteljki na Balkanu.

Rođena je u 10. veku u mestu Epivat, u blizini današnjeg Istanbula, i još kao devojčica odlučila je da svoj život posveti Bogu i pomaganju drugima. Nakon godina provedenih u molitvi i isposničkom životu, proslavila se kao čudotvorka i zaštitnica žena, bolesnih, siromašnih i nemoćnih.

Njene mošti danas se čuvaju u rumunskom gradu Jašiju, dok se u Beogradu, na Kalemegdanu, nalazi kapela podignuta iznad izvora koji se smatra lekovitim i posvećen je upravo Svetoj Petki.

Praznik Petkovdan jedan je od najraširenijih u Srbiji, a brojni običaji i verovanja svedoče o dubokom poštovanju koje narod ima prema ovoj svetiteljki.

U narodu se veruje da se na Petkovdan ne valja baviti teškim poslovima, šiti, prati veš ili mesiti hleb. Smatra se da dan treba provesti u miru i molitvi, jer je, kako kažu stari, najveći greh tog dana zaboraviti na molitvu i zahvalnost. Vernici se Svetoj Petki mole za zdravlje, porodični mir i zaštitu od bolesti, a mnogi tog dana odlaze na izvore i u crkve posvećene njenom imenu da se pomole i zapale sveću.

Praznik Svete Petke podseća da su molitva, vera i dobrota najvažniji darovi koje možemo ponuditi sebi i drugima.

error: Content is protected !!