померање сата

sat-zdravlje

Prelazak na letnje računanje vremena, koje je nastupilo u noći između subote i nedelje, donosi duže dane, ali i potencijalne rizike po zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da čak i jedan sat manje sna može poremetiti organizam i povećati rizik od srčanih i drugih zdravstvenih problema.

Iako nam donosi više dnevne svetlosti i duže večeri, pomeranje sata nije bez posledica. Ova promena direktno utiče na biološki, odnosno cirkadijalni ritam – unutrašnji sat koji reguliše san, budnost, hormone i brojne funkcije u organizmu.

Kada se taj ritam naglo poremeti, organizam reaguje stresom. Najčešće posledice su umor, razdražljivost, problemi sa koncentracijom i nesanica.

Međutim, ono što najviše zabrinjava jesu kardiovaskularni rizici. Prema istraživanjima, u danima nakon pomeranja sata beleži se porast broja srčanih udara, posebno prvog ponedeljka nakon promene vremena.

Stručnjaci navode da se taj porast kreće od 5 do 10 odsto, dok neke studije ukazuju i na veće skokove rizika u određenim uslovima.

Razlog za to leži u nedostatku sna i hormonskim promenama koje utiču na srce i krvni pritisak. Organizam, naviknut na ustaljen ritam, doživljava ovu promenu kao šok, što može dovesti do ubrzanog rada srca, povišenog pritiska i većeg opterećenja kardiovaskularnog sistema.

Pored srca, posledice se mogu odraziti i na mentalno zdravlje. Poremećaj sna utiče na raspoloženje, a neispavanost može povećati i rizik od grešaka i nezgoda, uključujući saobraćajne.

Kako se lakše prilagoditi?

Iako se većina ljudi prilagodi novom ritmu u roku od nekoliko dana, stručnjaci savetuju da se organizam pripremi na sledeći način:

  • odlazak na spavanje 15–20 minuta ranije nekoliko dana pre promene
  • izlaganje dnevnom svetlu ujutru
  • izbegavanje teške hrane i ekrana pred spavanje
  • održavanje redovnog ritma sna

Iako pomeranje sata deluje kao sitnica, sve je više argumenata da ova praksa ima merljiv uticaj na zdravlje. Dok se u Evropi i dalje raspravlja o njenom ukidanju, građanima ostaje da se na vreme pripreme – jer, kako pokazuju istraživanja, i jedan sat može napraviti razliku.

Izvor: Dnevnik

sat-pomeranje

U nedelju, 30. marta počinje letnje računanje vremena, sat se u dva časa posle ponoći pomera na tri, saopštila je Direkcija za mere i dragocene metale Ministarstva privrededanas da letnje računanje vremena.

Prema zakonu o letnjem računanju vremena, vreme će se računati tako što se pomera za jedan sat unapred, što znači da se sa dva pomera na tri časa.

sat

U noći između 28. i 29. oktobra (subote i nedelje), u tri sata ujutro, kazaljke sata ćemo pomeriti jedan sat unazad, to jest na dva sata ujutro.

Zimsko računanje vremena počinje svakog poslednjeg vikenda u oktobru. Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet, ovo pomeranje časovnika se često završava automatski.

Iako je Evropska unija još pre nekoliko godina najavljivala da će ukinuti letnje i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, to se još nije dogodilo.

Prelazak na letnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabeleženo 1916. godine u zemljama na severu Evrope radi uštede energije.

U Srbiji je letnje računanje vremena prvi put primenjeno 27. marta 1983. Od 1995. godine satovi su se vraćali u poslednjoj sedmici septembra i to na osnovu odluka koje je donosila Vlada, a kasnije je donet zakon kojim je letnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.

Na letnje računanje vremena preći ćemo za vikend u noći između 30. i 31. marta 2024. godine.

error: Content is protected !!