ozime strnine

zito

U kikindskom ataru ozimi ječam i pšenica su u fazama od nicanja do bokorenja. Vremenske prilike pogoduju ozimim kulturama, a vlage u zemljištu ima dovoljno.

-U zavisnosti od lokaliteta i rokova setve oko 40 odsto zasnovne pšenice je u fazi bokorenja, 30 procenata je u fazi dva do tri lista i ostatak je u fazi nicanja i jednog lista i očekujem da će narednih dana biti popunjeno nicanje s obzirom na to da nema mrazeva i da je relativno toplo vreme. Možemo da budemo zadovoljni sa stanjem ozimih strnina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca PSS.

Na obradivim parcelama, za oko dvadesetak odsto više je hlebnog zrna u odnosu na višegodišnji prosek. Umesto na oko 16.000 hektara žito je zasnovano na više od 19.000 hektara.

-Pšenice je više na uštrb kukuruza, ali je i manje ječma u odnosu na višegodišnji prosek u našem ataru. Ječam ima nižu cenu u odnosu na žito, a rod kukuruza je prošle godine podbacio, pa ne čudi što su se poljoprivrednici odlučili da seju više pšenice – kaže Simić.

Dnevne temperature do pet, šest stepeni u plusu i noći bez jakih mrazeva dobre su za razvoj.

-Prošle godine poljoprivrednici su imali problema sa prinosima, tako da ne čudi što je manje uloženo u jesenju setvu. Uz niže prinose suncokreta i kukuruza, ostalo je i više hraniva u zemljištu, tako da će i manje količine veštačkog đubriva imati pun efekat – dodaje naš sagovornik.

Poljoprivredna stručna služba u drugoj polovini januara uradiće takozvanu N-min metodu koja pokazuje koliko azota ima u zemljištu. Ona će pokazati i koliko će azotnih đubriva biti potrebno obradivim parcelama.

A.Đ.

dan-polja-strnine-(6)

Rod pšenice biće umanjen, a žetva ozimih kultura će biti završena u vreme kada je ranijih godina počinjala, zaključak je tradicionalnog Dana polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Na oglednom polju poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća imali su priliku da vide kako je vremenske (ne) prilike podnela 61 sorta pšenice, od kojih je trećina nova, 14 sorti ječma, četiri sorte tritikalea. Ove godine na oglednom polju uočljiva je jasna razlika koje sorte dobro podnose sušu i nestabilne klimatske uslove.

Iako će prinosi varirati od njive do njive, zaključak je da će za 30 odsto biti niži u odnosu na prošlu godinu. Tako se očekuje da će ječma biti maksimalno do šest tona po hektaru, jer on bolje reaguje na sušu, dok će pšenice biti u proseku tri do četiri tone po hektaru.

-Žetva ječma je počela, a za desetak dana očekuje se da započne ozbiljnije košenje pšenice. Do tada će se žito žnjeti sporadično na parcelama koje su na peskovitom tlu i lošijeg kvaliteta – precizira Zoran Simić, savetodavac PSS.

Pored umanjenog roda, poljoprivrednici se, i ove godine, žale na cenu koja je trenutno od 22 do 23 dinara za kilogram žita ovogodišnjeg roda.

-Još uvek nisam počeo sa žetvom. Očekujem da će prvi otkosi pasti za desetak dana. Pod pšenicom imamo oko 70 jutara i ono što joj je obeležje je da je suva. Kiša je stigla, ali kasno i zrno se nije nalilo. Ne očekujem da prinos bude više od tri tone po jutru, a prošle godine bio je od četiri do pet tona. Cena, o kojoj se trenutno govori je niska. Zbog nižeg prinosa mi smo u gubitku – naveo je poljoprivrednik Kikinde Ivan Jović.

Milan Bogojević iz Novih Kozaraca dodaje da je kiša koja je pala poboljšala stanje na njegovoj parceli.

-I pored toga prinos će biti desetkovan i verovatno će prinos biti do tri po jutru. Cenu još uvek ne znamo, predviđa se da će biti do 23 dinara, a po mojoj proceni minimalna cena koja bi morala biti je 25, 26 dinara za kilogram. Ona bi koliko-toliko pokrila gubitke odnosno ulaganja – saznajemo od Bogojevića.

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđeno je 15, 2 miliona dinara za subvencije, rekao je član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Imamo 18 mera i kod pojedinih su predviđena sredstva skoro utrošena. To pokazuje da je našim poljoprivrednicima značajna podrška grada i novac koji se izdvaja za unapređenje proizvodnje. Cilj je da pomognemo mala i srednja gazdinstva koja će kupiti deo opreme, mehanizacije,plastenike, postaviti sistem za navodnjavanje, osigurati useve i slično. Svake godine sve je više zainteresovanih za konkurs, a mere koje sufinansiramo, donosimo u dogovoru sa proizvođačima – napomenuo je Sredić.

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja. Godina je specifična sa toplotnim „udarima“ tokom proleća, tako da će ostati upamćena po tome da su prvi otkosi pali već u maju i da će biti završena u vreme kada je, ranijih godina počinjala  zaključio je Đuran.

U kikindskom ataru pod pšenicom je oko 16.000 hektara, ječma ima na oko 2.000, dok je uljana repica zastupljena na oko 3.000 hektara, na uštrb hlebnog zrna koje je ranijih godine bilo zasnovano na većim površinama.

A.Đ.

 

 

 

 

psenica-pre-zetvu

Na teritoriji Grada u protekla dva dana palo je između 25 i 70 litara kiše, podaci su Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Najmanje kiše palo je u Bašaidu, a najviše u Mokrinu, kaže savetodavac PSS Zoran Simić.

-Kiša je više nego dobro došla. Od početka godine ovo su prve ozbiljne padavine i puno će značiti, pre svega, prolećnim kulturama. Za dobar deo parcela pod ječmom i pšenicom kiša je zakasnila, ali ima i njiva gde je žito još zeleno i pomoći će da se nalije zrno i ubalaže štete od suše – napominje naš sagovornik.

 

Žetva ječma već je počela, a vrlo brzo će se u ataru kositi i pšenica.

-Očekujem da će prvi otkosi pasti već krajem maja, početkom juna. Prvo će se raditi na parcelama koje su na peskovitom tlu jer tu je pšenica uglavnom već žuta i kod ovog useva kiša koja je pala neće puno pomoći – dodao je Simić.

Do sledećih padavina trebalo bi sačuvati svaki procenat vlage a koliko je suša nakon ekstremno blage zime, gotovo bez snega ugrozila rast i razvoj ne samo pšenice veći i u proleće prve posejane šećerne repe, govori činjenica da su sistemi za navodnjavanje aktivirani već početkom aprilu.

A.Đ.

1711267666744

Ozime strnine u u solidnom stanju. I pored toga što kiše nije bilo u proteklih 60 dana, dobro se drže , saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivedne stručne službe.

-Ima nešto zaliha zimske vlage koju biljke još uvek crpe. Međutim, bojim se da će je brzo potrošiti. Najveći deo poljoprivrednika koji su zasnovali ozime strnine, pre svega pšenicu, završili su sa prihranom. Efekat prihrane je izostao jer nije bilo padavina da se azot spusti u zemljište – kaže naš sagovornik.

Počele su i grube pripreme za setvu prolećnih kultura. U kikindskom ataru tradicionalno će se sejati kukuruz i suncokret.

-Završeno je zatvaranje zimske brazde kako bi se koliko, toliko, sačuvala vlaga. Krajem meseca moguće je da počne setva šećerne repe, koja je u manjoj zemlji zastupljena na našim površinama. Mao ko će se odlučiti za martovsku setvu tako da očekujem da će ona početi početkom aprila. Sve će zavisiti od temperature zemljišta – navodi Zoran Simić.

U udruženju „Žita Srbije” očekuju da će ovog proleća kukuruza i soje biti više posejano nego prošle godine i da će kukuruz najmanje zauzeti  od 920.000 do 930.000 hektara. Jesenas  je pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, uključujući i površine pod jarom pšenicom i ječmom, zasejano 12 odsto površina manje u odnosu na godinu ranije. Očekuje da će se ove površine pojaviti kao povećanje u ovogodišnjoj prolećnoj setvi.

Prolećna setva ove godine biće neznatno skuplja nego godinu dana ranije, ali nipošto kao što je bila setva 2022. godine. Semenska roba jeste skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Dizel gorivo je takođe poskupelo u odnosu na lane, ali s povraćajem akcize na gorivo ono je za poljoprivrednike ove godine jeftinije nego godinu dana ranije, dok su cene usluga u poljoprivrednoj proizvodnji minimalno poskupele, a cene mineralnih đubriva su sada znatno niže.

 

A.Đ.

6375e863-2803-432d-a345-8034e1e71ffb

Sneg koji je pokrio polja povoljno utiče na useve. Nakon izuzetno visokih temperatura u decembru i početkom godine, zahlađenje sa snegom doneo je dugo očekivani scenario za ozime kulture koje su u stanju mirovanja, kaže Aleksandar Pap, savetodavac Poljoprivredne stručne službe.

-Pored toga što nam će sneg pomoći da se poboljša vlaga u zemljištu, zaštititi mlade biljke od mraza i obogatiti zemljište atmosferskim azotom, sprečiće i prekomerno razmnožavanje glodara. Najezda miševa prati ratare tokom cele jeseni i sa dolaskom prave zime očekujemo da će se njihov broj svesti na prihvatljiv nivo. Savetujem proizvođače da obiđu useve. Ukoliko primete više aktivnih rupa nego što je uobičajeno, potrebno je da intervenišu tako što će  postaviti mamke  direktno u rupu, kako bi se izbeglo trovanje divljači i ptica – napominje naš sagovornik.

Pošto se postavi mamak za glodare, rupu je neophodno zatrpati. Usevi koji su bili znatno oštećeni od glodara tokom jeseni polako se oporavljaju.

-Bilo je njiva u ataru gde su upotpunosti popaseni ozimi usevi od strane glodara i oni se oporavljaju. Sa druge strane ima i parcele na kojima se nalazi rupa do rupe i koja je praktično preorana, tu spasa nema. Na takvim oranicima potrebno je što ranije, s proleća, ili nešto usejati ili je ostaviti u stanju kakvom jeste – dodaje Pap.

Sa prihranom pšenice ne treba žuriti. Treba sačekati i videti kakvo će vreme biti u narednom periodu .

-Sa prvom prihranom treba početi u drugoj polovini februara, ne pre. Poljoprivredna stručna služba počeće uzorkovanje zemljišta radi N min metode koja će pokazati kakvo je stanje sa azotom u zemljištu. Očekujemo da će sadržaj azota biti prilično visok jer smo imali povoljne uslove mineralizacije zemljišta tokom jeseni uz dovoljno vlage i toplote – pojašnjava Aleksandar Pap.

Ova analiza određuje tačne količine mineralnog đubriva koje je potrebno primeniti u prihrani. Tokom jeseni poljoprivrednici su zasnovali nešto više pšenice,  oko 17.000 hektara, na uštrb kukuruza.

error: Content is protected !!