osobe sa invaliditetom

Predrag-Bubalo

Poslodavci u Srbiji koji imaju više od 20 zaposlenih, a nemaju zaposlenu osobu sa invaliditetom, u obavezi su da mesečno uplaćuju sredstva u Budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Srbiji iznosi 160.067 dinara, što znači da ova obaveza trenutno iznosi 80.033,50 dinara mesečno, odnosno gotovo milion dinara godišnje za svako nepopunjeno radno mesto namenjeno osobi sa invaliditetom.

Ova obaveza zasniva se na Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, usvojenom 2009. godine. Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje jednu osobu sa invaliditetom, onaj sa više od 50 zaposlenih najmanje dve, a na svakih narednih 50 zaposlenih još po jednu.

Međutim, kako ističu iz preduzeća SDPS iz Beograda, mnogi poslodavci nisu dovoljno informisani da ovu obavezu mogu ispuniti i na drugi način — saradnjom sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

-Mnogi poslodavci plaćaju ove takozvane penale državi, zato što iz različitih razloga ne mogu da zaposle osobu ili osobe sa invaliditetom. Dobar primer za to su građevinske firme, koje ne mogu da obezbede uslove za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Veliki broj takvih poslodavaca nije informisan da se može osloboditi ovih plaćanja ukoliko uspostavi poslovnu saradnju sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom – kaže Predrag Bubalo, direktor preduzeća SDPS iz Beograda.

On objašnjava da poslodavci, potpisivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, kupovini proizvoda ili realizaciji usluga sa preduzećem iz ove kategorije, u vrednosti od 20 prosečnih zarada, što trenutno iznosi oko 3,2 miliona dinara, mogu biti oslobođeni obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom za narednih 12 meseci.

-Sredstva koja na taj način štede mogu da usmere na investicije i unapređenje poslovanja, a da istovremeno podrže i inkluzivnost, jer doprinose uspešnijem poslovanju preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom – dodaje Bubalo.

U preduzeću SDPS, kako se navodi, 80 odsto zaposlenih čine osobe sa invaliditetom. Kao i ostala preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Srbiji, ova firma posluje po tržišnim uslovima i nudi proizvode i usluge potrebne brojnim kompanijama — od termo rolni, etiketa i industrijskih folija, do uniformi, zaštitne opreme, kancelarijskog i reklamnog materijala, brendiranja i štampe.

Na taj način, zakonska obaveza za poslodavce može postati prilika da sredstva, umesto u obavezne uplate, usmere ka konkretnoj saradnji, unapređenju poslovanja i podršci zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

rpk-invalidi-(2)

U organizaciji  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga održana je radionica o „Zapošljavanju osoba sa invaliditetom i prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju“.

O navedenim temama prisutne predstavnike privrednih društava: „MSK“, Livnica „Kikinda – automobilaska industrija“, „Lira“, „Mecafor“, „Tisza Automotive“, „Grindex“ i „Le Belier“ upoznale su Mirjana Pantelić, direktorica „Udruženja preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Republike Srbije“ ( UIPS ), Marija Ignjatović direktorica preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom  „Novitas Consult“ iz Šapca, kao i Jelena Mitrović, direktorica Filijale NSZ u Kikindi. Privrednici su informisani o zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI), zakonskim obavezama, prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju, te o skrivenim efektima uštede iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.

Na evidenciji Filijale NSZ u Severnobanatskom upravnom okrugu ima 455 nezaposlenih osoba sa prvim i drugim stepenom invaliditeta, od čega je samo u Kikindi njih 337. Najviše ih je radno u angažovano najvećem u kikindskoj „Liri“, njih oko 70, a potom u pogonu firme „Tisza Automotive“, 42 osobe.

U Srbiji postoji 60 preduzeća za profesionalnu orijentaciju rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja angažuju oko 1.500 radnika, od kojih su 1.000  sa nekim od stepena tako verifikovanog statusa. Poslodavci u Srbiji najčešće u svojim redovima imaju osobe sa invaliditetom iz sopstvenih redova. Privredna društva koja imaju od 20 do 49 zaposlenih  imaju zakonsku obavezu da angažuju minimum jednu osoba sa invaliditetom, one sa od 50 do 99 dve, a potom na svakih 50 radnika još po jednog takvog dodatnog radnika. Alternativa tome je plaćanje u budžetski fond Republike Srbije, što je za ovu godinu oko 812.000 dinara po nezaposlenom licu i to je visina učešća u finansiranju zarada osoba sa invaliditetom. Drugi model ispunjavanja, ne samo zakonske, već društveno odgovorne obaveze, je kupovina proizvoda (FER proizvod) ili korišćenje usluga preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Time privredna društva i institucije stiču mogućnost da uštede i do 36 odsto vrednosti ugovorenog posla, ako sa takvim preduzećima zaključe ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i ispune određeni finasijski okvir. Šarolika je ponuda mogućnosti koje te firme nude, a „Lira“ iz Kikinde pruža usluge održavanje higijene i zelenih površina, šivenje radne odeća i odela, hemijskog čišćenja garderobe, ali i proizvodnju mehanizama za nameštaj.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom smatra se napretkom u međuljudskim odnosima, kao vid razvoja empatije prema osobama koje nemaju potpunu radnu sposobnost, ali imaju želju da daju doprinos društvu u kome žive. Inkluzija i težnja za socijalnom integracijom nemoguća je bez njihovog radnog angažovanja. Sem ekonomskih prednosti, koje se tiču omogućavanja finansijske samostalnosti, osobama sa invaliditetom na ovaj način se dodatno razvija doživljaj lične vrednosti i pripadanja društvu.

sc jezero

Odlukom direktora Sportskog centra „Jezero“ Dejana Pudara koju je usvojio Upravni odbor, nastavljene su aktivnosti radi poboljšanja uslova korišćenja kapaciteta ove ustanove za osobe sa invaliditetom.

-Od petka, 5. aprla ulazak na otvorene i zatvorene bazene Sportskog centra „Jezero“ neće se naplaćivati osobama sa invalditetom. Osobe koje smatraju da ostvaruju pravo na ovu pogodnost treba da dođu u upravnu zgradu i prilože potvrdu doktora ili rešenje o stepenu invalidnosti – rekao je Pudar.

 

Doneta je odluka o prodaji sezonskih ulaznica, a na molbu sugrađana. Prodaja za letnju sezonu počeće 1. juna, a  moguću ih je iskoristiti tokom cele godine, a najkasnije do 1. juna naredne godine.

-Ovo samo dokazuje ono što uvek ističemo, da Sportski centar „Jezero“aktivno osluškuje potrebe, molbe kao i sugestije naših sugrađana i trudimo se da uradimo sve kako bi naši korisnici bili što zadovoljniji – zaključio je Pudar.

A.Đ.

 

 

IMG-c41c5393e008fafa514d0f3310586fea-V-(2)

Osobama sa invaliditetom, zahvaljujući nabavci pokretne stolice, biće olakšan boravak na bazenima SC „Jezero“. Pomenuta stolica služi za spuštanje osoba sa invaliditetom u vodu. Od danas je dostupna za korišćenje na zatvorenim bazenima, saznajemo od direktora Dejana Pudara.

-Stolica  će omogućiti korišćenje svih bazenskih kapaciteta našim sugrađanima sa invaliditetom koji su naši korisnici. Ovo  je početak jer nam je želja da se potrudimo da svim korisnicima našeg objekta  omogućimo jednake uslove. Napravili smo iskorak u kvalitetu, sa posebnim osvrtom na sugrađane, koji, na žalost, nisu u mogućnosti da samostalno hodaju – rekao je Pudar.

Nabavka lifta sprovedena iz budžeta SC „Jezero“, faktički, iz budžeta Grada Kikinda, što samo dokazuje da lokalna samouprava, razume potrebe, kako SC „Jezero“, tako i svih stanovnika Grada Kikinde.

-Tokom ove godine planiramo još novina koje će poboljšati uslove boravka na bazenima invalidnim osobama – naveo je Pudar.

Brankica Miškov, predsednica Udruženja multipla skleroza kaže da se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

-Svaki dan je borba i mnogi se povlače iz društva što zbog predrasuda i diskriminacije, tako i zbog arhitektonskih barijera koje su ogroman problem u svim društvenim zajednicama. Neretko je prisutan osećaj odbačenosti i neprihvatanja, a neretko su tu iskorišćavanje i odbacivanje. Udruženje multipla skleroza prethodnih godina pokušava da podigne svest sugrađana o ravnopravnosti i potrebama osoba sa invaliditetom. U našoj misiji imamo nesebičnu pomoć Dejana Pudara, jednog od retkih Kikinđana koji nas razume i trudi se da nam omogući što bolje uslove za korišćenje bazena – rekla je Brankica Miškov i zaključila da lift stolica za invalide vraća dostojanstvo i dodaje da se raduje novim pomagalima za osobe sa invaliditetom.

A.Đ.

403611494_1347976472745696_848771569141876454_n

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, a pozivu da se u SC „Jezero“ druže, na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 10 invalidnih udruženja.

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija,  podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. I ovo je jedan od načina da ukažemo na naše potrebe i činjenicu da smo ravnopravni članovi društva. Koliko nas građani ne razumeju, toliko ima nerazumevanja između nas i na nama je da to promenimo – istakla je Brankica Miškov.

I organizacija invalida rada Kikinde prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice Dušanke Stanišić.

-Potrebe penzionera invalida rada su višestruke i uglavnom su osobe sa invaliditetom na margini društva. Svakodnevno imamo problem pristupa pojedinim objektima, sa parkiranjem, zapošljavanjem. Imamo više od hiljadu članova, ali mnogi su neaktivni i mi želimo to da promenimo. Organizujemo umetničke i kreativne radionice, predavanja, edukativne sastanke kako bi sve one koji su kod kuća podstakli da se aktivno uključe u društvene tokove. U tome nam pomaže Grad Kikinda, ali i nadležno Ministarstvo – kazala je Dušanka Stanišić.

Korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite rado su se odazvali sportskim aktivnostima, a Nikoleta Pavlov, v.d. direktorka napominje da je ova ustanova tu da zagovara prava osoba sa invaliditetom.

-Tu smo da se izborima za njihova prava, ali i da pokažemo šta sve naši korisnici mogu. Ponosni smo što smo deo ove manifestacije i nadam se da će ovakav skup postati tradicija. Na ovaj način pokazujemo da smo ravnopravni članovi društva i da invalidnost nije nešto što sprečava i ometa. U okviru usluge Dnevni boravak imamo 26 korisnika, a osim toga pružamo i uslugu lični pratilac gde imamo 41 dete, dok ih je osam uključeno u Rehabilitacioni centar – napomenula je Nikoleta Pavlov.

Sportske igre otvorio je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom.

-Na nama je da im pomognemo da imaju sve što im je potrebno. Želimo da im omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Osobe sa invaliditetom susreću se svakodnevno sa problemima i njihove potrebu su drugačije. Svakodnevno nam se obraćaju, a nekada im je samo važno da ih saslušamo. Na nama je da se potrudimo da omogućimo da udruženja koja ih okupljaju funkcionišu i da imaju što bolji život. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Bogdan.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

error: Content is protected !!