Никола Лукач

Melita Gombar

Za članicu Gradskog veća zaduženu za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici na današnjoj sednici gradske skupštine, na predlog gradonačelnika Nikole Lukača, izabrana je Melita Gombar iz Saveza vojvođanskih Mađara. Ona će na toj funkciji naslediti Ramonu Tot, koja je podnela ostavku zbog novog radnog angažmana u izvršnom veću Mađarskog nacionalnog saveta.

Gradonačelnik Nikola Lukač u obraćanju za skupštinskom govornicom čestitao je Ramoni Tot izbor u izvršno veće Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i zahvalio na uspešnom radu, a potom predstavio radnu biografiju nove članice Veća Melite Gombar.

-Mogu da se zahvalim na svemu što smo do sada zajednički uradili. Smatram da smo sektor koji je Ramona Tot vodila unapredili konkretnim merama iz oblasti populacione politike, brige o porodici, rodne ravnopravnosti i nacionalnih manjina. Siguran sam da ćemo sarađivati i u narednom periodu. Drago mi je da će Kikinda imati još jednog predstavnika u višim organima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Nakon glasanja u skupštini, Gombar je pristupila polaganju zakletve, a posle  završene sednice obratila se medijima.

-Ovo je za mene izuzetno emotivan momenat. Zaista sam počastvovana i zahvalna na poverenju koje mi je ukazano kao i na prilici da svoj budući rad usmerim ka promovisanju prava nacionalnih manjina, negovanju multikulturalnosti koja je karakteristična za našu sredinu, po kojoj smo poznati i kojom se ponosimo, takođe i negovanju jezika, običaja, tradicije nacionalnih manjina. Nadam se dobroj saradnji i da će naš zajednički rad u Gradskom veću unaprediti život i rad u gradu- istakla je Gombar u prvoj izjavi medijima.

Melita Gombar je rođena 1983.godine. Po zanimanju je master učitelj. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru 2007. godine, na kom je završila i master studije, a trenutno je na doktorskim studijama. Od 2010. godine radi u više osnovnih škola na teritoriji Grada Kikinde kao profesor razredne nastave ili nastavnik izbornih predmeta.

Kako je navedeno u njenoj radnoj biografiji, nosilac je više nagrada i plaketa: Plaketa Univerziteta u Novom Sadu za najboljeg studenta Pedagoškog fakulteta u Somboru u školskoj 2005/2006 godini, Nagrada Univerziteta u Novom Sadu za postignute uspehe u školskoj 2002/2003. nagrada Rotari kluba za postignut uspeh tokom 2004, Diploma i školarina EFG banke za ostvarene rezultate tokom školovanja 2006. godine. Pored srpksog i mađarskog, govori engleski jezik.

badnjak

Pravoslavni vernici u Srbiji danas obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić.

U Gradsku kuću, badnjak je uneo gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač sa predstavnicima Policijske uprave Kikinda, Kikindskog konjičkog kluba, Vaterpolo kluba ŽAK-a i Rukometnog kluba Kikinda Grindeks, a u prisustvu članova Gradskog veća i zaposlenih u Gradskoj upravi.

Prema verovanju, sa badnjakom,  u kuću se unosi sreća, zdravlje i napredak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića. Badnjak je mlado drvo, obično hrastovo, koje simboliše Hrista i njegov ulazak u svet.

Čestitajući Badnji dan, gradonačelnik Lukač poželeo je zdravlje, sreću, radost i blagostanje.

Svečanu salu Gradske kuće u popodnevnim satima ispuniće korinđaši. Sve je spremno za njihov dolazak.

 

322630338_873764057204246_7528788279077533691_n

Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih? Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Da li je ovogodišnji budžet od bezmalo tri i po milijarde ipak „pretesan“ za sve naše probleme, potrebe i želje? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška pokrajine i republike, a najvažnija ona koja stiže od građana? Kraj jedne i početak nove godine, prilika je da se sumiraju rezultati i definišu planovi za naredni period. Upravo to je i bio povod za novogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem.

-Uprkos neplaniranim velikim izazovima koji su posledica globalnih zbivanja,  nastavili smo da realizujemo kapitalne  investicije, da započete nastavimo i privodimo kraju. I u prošloj godini još jednom se pokazala važnost određivanja prioriteta, suočili smo se sa energetskom krizom za koju je drugi deo godine pokazao da se ne stišava, već reflektuje i na našu zemlju i grad. Ispostavilo se da nam, primera radi, za nastavak uređenja parka, treba 30 odsto više novca nego što smo planirali pre godinu i po dana. Međutim, uz sjajan tim saradnika, marljiv rad i zajednički cilj- bolji i lepši život u Kikindi uspevamo da prebrodimo nedaće. Posvećeni smo rešavanju višedecenijskog problema pijaće vode, građevinski radovi teku, kikindska fabrika vode raste uz pomoć KFV banke, republike, pokrajine, kao i sopstvenim sredstvima. Sledeći  korak za dva, tri meseca biće implementacija tehnologije. Plan je da bude u funkciji krajem 2023, početkom 2024. godine. Uz podršku pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže, radi se u fazama. I magistralni vod  takođe se rekonstruiše, vremenske prilike i sada idu na ruku radovima.

Lukač ukazuje da je završena nova industrijska zona „Rasadnik“ kao preduslov za dolazak investitora. Od Ministarstva privrede usmerena su sredstva za infrastrukturno opremanje, trafo stanicu obezbedio je grad sa EPS-om, a Pokrajinska vlada odobrila je sredstva za postavljanje rasvete od kružnog toka do industrijske zone.

-Imamo jednog domaćeg i šest, sedam zainteresovanih stranih investitora. Želimo da to budu plaćeniji i kvalitetniji poslovi, pa i da postoji razvoj unutar samih fabrika. Želimo da mladi ostaju i da se vraćaju u Kikindu. Raduje me da smo stvorili uslove i da se domaće firme proširuju i zapošljavaju nove radnike. U Kikindi će biti izgrađen moderan ritejl park, pregovori su u završnoj fazi i pred potpisivanje ugovora, a još jedan investitor zainteresovan je da izgradi jedan manji ritejl park jer takvi sadržaji nedostaju u okrugu.

-U našim selima, određivanjem prioriteta uspeli smo da uradimo ono što su građani zajedno sa savetima tražili. Posla naravno još ima, a probleme nastavljamo da rešavamo. Za deponiju u Mokrinu, ogroman problem, 11 miliona dinara smo uspeli od tri nivoa vlasti da obezbedimo, da se deo te deponije sanira- ukazuje Lukač.

Gradonačelnik napominje i da je pravovremeno u gradu završena zamena javne rasvete kako bi se ostvarila značajna ušteda električne energije. U protekloj godini nastavljena su ulaganja u škole, vrtiće, sport, mlade, kulturu.

– Obezbedili smo 260 stipendija za studente, besplatne udžbenike i pribor za prvake, buster sedišta za predškolce. Nastavljamo i sa merama pronatalitetne politike- od „bebi kluba“ do pokreta Tri plus. Mladi prepoznaju našu želju i napore da ih slušamo- kaže Lukač. Ambiciozni planovi predviđeni su i za 2023. godinu.

-Rekonstrukcija bolnice ide svojim tokom i nastavlja se za nekoliko meseci. Zahvaljujem se Kancelariji za javna ulaganja koja je finansijer ovog posla. U planu je i projekat novog Doma zdravlja. Takođe, moramo da pomognemo mladim lekarima kako bi ostali u Kikindi. Višestruko je značajan projekat izgradnje brze saobraćajnice Sombor- Kikinda, prvih 22 km krenulo je od Bačkog Brega ka Somboru, a mi završavamo potrebne predradnje da bi krenula izgradnja i od Nakova. Intenzivno radimo i na tome da granični prelaz kod Nakova proradi 24 časa.

Razlozi za zadovoljstvo su i činjenica da Kikinda beleži porast broja turista i da se može pohvaliti raznovrsnim kulturnim sadržajima. Ništa manje nije važna ni odgovorna socijalna politika grada, napominje gradonačelnik.

-Pomažemo preko Centra za socijalni rad i različitim socijalnim davanjima, za lekove, medicinska pomagala, lečenje dece. Ponosan sam na to što moj tim i ja imamo razumevanja i sluha za sugrađane, ali lično sam protiv toga da ističemo kome smo pomogli- jasan je Lukač.

Da će, pored stanovnika Kikinde, i meštani sela dobiti higijenski ispravnu vodu za piće, sada je sasvim izvesno. Među najznačajnijim investicijama u 2023. je izgradnja četiri mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima.

-Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u 2023. godini četiri sela će dobiti čistu pijaću vodu. Za izgradnju postrojenja potrebno je oko 2 miliona evra, a grad je izdvojio 80 miliona iz budžeta. Plan je da se u 2024. godini mini prečistači urade i u preostalim selima. Rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu nastavićemo sanacijom od vrtića „Plavi čuperak“ do trga, a nakon završetka radova, uslediće parterno uređenje trga kod pijace. Rekonstruisan je deo puta ka Ruskom Selu, u dogovoru sa državom i Putevima Srbije, a insistiraćemo i da se uradi put Kikinda-Mokrin. Radi se projekat za izgradnju kanalizacije za Železnički novi red i Strelište kako bi konačno deo radova otpočeo u ovoj godini-ukazuje Lukač.

Prekogranična saradnja sa kolegama iz Rumunije biće nastavljena, kao i uređenje škola, vrtića, Starog jezera, Sportskog centra „Jezero“,  pošumljavanje.

-Planiramo i uređenje Velikog parka, gledaćemo gde da apliciramo sa tim projektom. Pomenuću samo neke od planiranih ulaganja u selima: bivši motel u Novim Kozarcima treba da se sredi, u Banatskom Velikom Selu započet stadion, u Ruskom Selu sledi nastavak uređenja parka, u Mokrinu deponija koju sam pomenuo, ali tu su i razni predlozi od igrališta i terena za fudbal do delova ulica. Nadam se da će nam prilivi u budžetu omogućiti i da nešto dodatno uradimo. Na potezu Starog jezera, tražimo investitora koji bi u tom delu grada izgradio nove sadržaje. Mikronaselju su potrebna parking mesta, uređenje trotoara, prostora oko škole, klupa, kao i još sadržaja za decu- kaže Lukač.

U planu je i da se u narednoj godini izgradi kružni tok u Bašaidu, kao i da počne izgradnja novog Centra za socijalni rad. Grad će nastojati da sa Domom zdravlja obezbedi funkcionalan prostor za Dispanzer za žene. Projekat stadiona je urađen i ima naznaka da bi krajem godine mogli početi pripremni radovi za njegovu izgradnju, ukazuje gradonačelnik i ističe da ima sjajan tim i posvećene saradnike koji vole svoj grad.

-Hvala na razumevanju sugrađanima i kada nas kritikuju i upućuju nam sugestije. Kada me pitate za novogodišnju poruku, ona bi glasila da ujedinjeni bodrimo i poštujemo jedni druge i da samo tako možemo da učinimo da Kikinda bude bolje mesto za život i rad. Svima želim dobrog zdravlja, porodične sreće i mnogo osmeha u 2023. godini i da zajednički kreiramo bolju budućnost u našoj Kikindi. Srećna Nova godina i božićni praznici.

 

IMG_2424 (Large)

U toku je zamena magistralnog voda u dužini od 470 metara, od fabrike vode do ulice Marka Miljanova. Cevovod koji od vodozahvata Šumice vodom snabdeva grad star je više od 40 godina.

Radove finansiraju Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sa 36 miliona i Grad sa 18 miliona dinara. Gradilište su danas obišli gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Miroslav Dučić zajedno sa Čedom Gverom, v.d. direktora JP Kikinda.

Gradonačelnik Lukač istakao je važnost podrške republike i pokrajine kako bi Grad Kikinda rešio višedecenijski problem pijaće vode. Očekivanja su da početkom 2024. godine fabrika vode bude kompletno u funkciji, rekao je gradonačelnik i istakao da u 2023. kreće izgradnja mini postrojenja u četiri sela, a nakon toga i u ostalim mesnim zajednicama.

U JP Kikinda navode da će rekonstrukcija magistralnog voda biti završena i pre roka od 270 dana.

IMG_1800 (Large)

Odbornici skupštine Grada usvojili su na današnjoj sednici budžet za 2023. godinu sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu, koji je planiran  u visini od 3,47 milijardi dinara. Za novu investiciju- postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima planirano je kreditno zaduženje od 95 miliona dinara.

Gradonačelnik Nikola Lukač rekao je da je budžet domaćinski i skrojen u skladu sa realnim mogućnostima.

-Kikinda ide napred, u dobrom pravcu, i bolje je mesto za život i rad nego pre deset godina. Kvalitet života u Kikindi se popravio i treba da bude još na višem nivou. Pomenuću neke od projekata koje radimo: fabrika vode, investicija od 11 miliona evra, ide svojim tokom, biće do kraja iduće godine, početkom 2024. treba da se završi. Krenućemo da radimo četiri postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u četiri sela, početkom 2024.godine na red stižu i ostale mesne zajednice. U toku je rekonstrukcija magistralnog voda, plato ispred pijace će se raditi posle sanacije vodovodne mreže. Za industrijsku zonu Rasadnik 70 miliona smo dobili iz republike, nastavak je izgradnja rasvete za šta nam je pokrajina opredelila 54 miliona.  Pregovaramo sa šest ili sedam potencijalnih investitora da dođu i otvore od 100 do 500 novih radnih mesta.

 -Sređujemo Staro jezero i kanalsku mrežu. U narednoj godini očekujemo početak izgradnje novog Centra  za socijalni rad. Brza saobraćajnica Sombor-Kikinda ide svojim tokom, sve činimo da krenu radovi i od Nakova,  kao i da granični prelaz proradi 24 časa. Kanalizaciju u ŽNR i na Strelištu smo preprojektovali kako bi se zadovoljili novi standardi. U završnoj smo fazi za ritejl park, upotpunjujemo sadržaje za mlade sugrađane, i to su nam nova radna mesta. Imamo projekat za Dispanzer za žene, međutim Dom zdravlja poseduje svoj prostor koji ćemo u narednom periodu adaptirati. Radi se i projekat novog Doma zdravlja. Uskoro, u februaru, nastavljaju se radovi u bolnici, završava se prva faza. Radićemo dečja igrališta u selima i gradu. Za kružni tok u Bašaidu smo izdvojili 20 miliona- istakao je gradonačelnik Lukač i zahvalio se pokrajinskoj i republičkoj administraciji na podršci.

Za tekuću potrošnju u budžetu je opredeljeno 2,77 milijardi dinara, dok je 698 miliona dinara što je 20 odsto budžeta, namenjeno investicionim ulaganjima, obrazložila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

– Subvencije su smanjene za 27 miliona u odnosu na 2022, jer nema subvencije za Toplanu i pijacu. Subvencija za JP Kikinda iznosi 146 miliona-od čega je najviše sredstava za putnu infrastrukturu, a 22 miliona dobija Autoprevoz- 20 miliona za pokriće tekućih rashoda (energente i rezervne delove), a 2 miliona za nabavku autobusa. Sve ono što je započeto treba da se nastavi- logika je kojom smo se rukovodili prilikom planiranja investicija. Za rekonstrukciju vodovodne infrastrukture planirano je više od 245 miliona dinara, 19 miliona za kanalizacionu, preko 160 miliona za putnu infrastrukturu, preko 30 miliona za škole. Rekonstrukcija sistema za prečišćavanje pijaće vode u selima je nova investicija. Investicija je vredna, po proceni, 240 miliona, od čega je naše učešće 80 miliona plus 15 miliona za preprojektovanje postojeće dokumentacije. To je tih 95 miliona koji će biti pokriveni iz kredita. Mesne zajednice koje će prve biti deo ove investicije su Iđoš, Mokrin, Banatsko Veliko Selo, Nakovo. Svugde imamo sređenu projektno-tehničku dokumentaciju i pitanja legalizacije, osim u Bašaidu- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Bogdan: Uravnotežen budžet

Predsednik skupštine grada Mladen Bogdan istakao je da je budžet za 2023. godinu uravnotežen i dobro planiran.

-Razgovarali smo sa sugrađanima i došli do toga šta su prioriteti. U budžetu se posvećuje pažnja razvojnim projektima i infrastrukturi, a sa druge strane nismo zanemarili socijalno odgovornu komponentu jer nastavljamo sa dosadašnjim merama i programima, a uvodimo i nove. Obraćamo pažnju na sve, ovaj budžet je ne samo odraz odgovorne politike i brige o građanima, već i slika politike rasta i razvoja grada- rekao je Bogdan.

Tešin (SPS): Razvojni budžet

Đorđe Tešin, šef odborničke grupe SPS istakao je da je iz godine u godinu prisutan pozitivan trend rasta udela investicionih ulaganja u gradskom budžetu.

-Ovo je umereno razvojni budžet ako ćemo da budemo baš konzervativni, a ako ćemo da budemo optimistični, mogu da kažem da imamo razvojni budžet. Treba uzeti u obzir i društveno-ekonomske faktore koji nas okružuju, a nisu povoljni za planiranje i investicije. U budžetu početno stanje od 100 miliona pokriva kreditno zaduženje, prihodovna strana je utemeljena u praksi. SPS će podržati predlog budžeta – jasan je bio socijalista Tešin.

Odbornik LSV Miroslav Grujić je stava da je trebalo više novca opredeliti za investicije i pohvalio to što je selima usmereno više sredstava.

Načelo opreza i načelo prioriteta dominiraju pri planiranju i opredeljivanju budžetskih sredstava, tako se ponašaju odgovorni ljudi koji znaju šta hoće, a svakom dinaru u budžetu zna se put, rekla je Milica Tripinović Popov, odbornica SNS.

 

 

Paketići

Divna vest za sve mališane u Kikindi i okolini koji su pismo Deda Mrazu ubacili u Kutiju želja! Deda Mraz i Snežna Kraljica počeli su da donose paketiće! Među prvima poklone su dobili Stefan, Anđela i Dunja. Stefanu je ispunjena želja da dobije koku i petla, a Anđela i Dunja u paketićima su dobile lutke. Sa Deda Mrazom je danas bio i gradonačelnik, Nikola Lukač koji je rekao da će poklone do 31. decembra dobiti sva deca koja su pisala Deda Mrazu.

Nikola Lukač škole

Jasno opredeljenje Grada je da se stvore što bolji uslovi u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. I u godini na izmaku, značajna sredstva u gradskom budžetu opredeljena su za ulaganja u objekte predškolske ustanove, kao i u škole u Kikindi i mesnim zajednicama.

– Znanje je najvrednija imovina, a Grad će uvek nastojati da investira u znanje i obrazovanje jer je to budućnost našeg grada- ističe gradonačelnik Nikola Lukač.

„Jezero” domaćin bokserima. „Kikindska zlatna rukavica” 44. put

Dvorana „Jezero” ugostila je danas 80 boksera i bokserki iz 35 domaćih klubova u okviru 10. kola Lige Srbije svih uzrasta, a istovremeno to je i tradicionalna „Kikindska zlatna rukavica”. Manifestaciju je svečano otvorio gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Nastavljamo tradiciju bokserskog sporta u Kikindi, a zahvaljujem kikindskom klubu i Bokserskom savezu što nam je to omogućio. Siguran sam da ćete uživati u našem gradu i da će momci i devojke dati sve od sebe da plemenitu veštinu predstave u lepom svetlu i u duhu ferpleja – rekao je Lukač i podelio prve trofeje na turniru.

Milan Škapik predsednik kikindskog Bokserskog kluba Odred KI 1945, napomenuo je:

– Hvala Gradu Kikindi koji je sponzor ove manifestacije, hvala i Bokserskom savezu Srbije koji nam je dodelio organizaciju 10. kola Lige Srbije. Imamo 130 klubova i dobiti organizaciju kola Lige, velika je čast i obaveza. Imamo trojicu boksera na ovom nadmetanju, a jedan od njih je i Nikola Šibul, treostruki vicešampion države u svojoj kategoriji i uzrastu i on je dobitnik klupskog trofeja „Vujketova zlatna rukavica” koji Odred dodeljuje svom najstaknutijem članu u godini za nama.

Gradski većnik Dragan Pecarski istakao je:

– Boks u Kikindi ima izuzetno dugu tradiciju, a dokaz je i ova manifestacija koja se održava od 1975. i nije u minulom periodu održana samo dvaput 1999. i 2020. godine zbog poznatih događaja i okolnosti. Zato je nama iz gradske uprave velika čast da podržimo ovakvu manifestaciju koju treba negovati, unaprediti i omasoviti.

Jovan Panić, tehnički delegat Bokserskog saveza Srbije zaključio je:

– Imamo takmičare od Vranja pa do Subotice, a sve što vredi u srpskom  boksu u svim uzrastima od pionira pa naviše, ovde je u Kikindi danas okupljeno. Veliku zahvalnost dugujemo Gradu Kikindi, na čelu s gospodinom gradonačelnikom Lukačem, koja mnogo pomaže boks u vašem gradu, a inače je naš sport dolaskom Nenada Borovčanina na čelo Saveza, u poslednjim godinama mnogo napredovao pa uzimamo medalje na svim značajnim međunarodnim nadmetanjima. Očekujemo da ovaj kikindski turnir već od naredne godine preraste u međunarodni, a i ovako smo ga već podigli na visok nivo.    

Nikola Lukač

U Crvenom krstu Kikinda održana je redovna akcija dobrovoljnog davanja krvi. Odazvalo se 52 sugrađana, od kojih je pedesetoro dalo dragocenu tečnost dok su dve osobe odbijene zbog medicinskih razloga. Među davaocima je bilo 17 žena.

Današnjoj akciji dobrovoljnog davalaštva pridružio se i gradonačelnik Nikola Lukač koji je svojim primerom ujedno i apelovao na sugrađane da postanu deo velike humane zajednice dobrovoljnih davalaca. Podsetimo da je naredna akcija u kikindskom Crvenom krstu zakazana za 22. decembar.

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

Davanje krvi je korisno osim za one koji primaju transfuziju i za same davaoce krvi jer daje osećaj zadovoljstva da je spasen ili poboljšan kvalitet života najmanje jednoj osobi, a najčešće bar tri i više, jer se iz date jedinice krvi pripreme (odvoje) i eritrociti, plazma i trombociti koji se mogu primeniti onima kojima su potrebni.

Kikinda i na ovom planu humanosti ima čime da se podiči jer ima bezmalo 1.900 davalaca krvi.

 

Banka hrane Vojvodine

Banka hrane Vojvodine donirala je 240 pakovanja supe u kockama i slane grickalice Crvenom krstu Kikinda za potrebe korisnika Narodne kuhinje. Prvi put priključila se i tradicionalnoj akciji grada „Kutija želja“ kako bi se pripremili novogodišnji paketići za decu. Humanitarna organizacija koja se bavi prikupljanjem viškova hrane i i njenom distribucijom socijalno ugroženima nekoliko meseci ranije, donirala je pakete hrane Narodnoj kuhinji i „Našoj kući“.

-Sarađujemo sa brojnim kompanijama i nismo prvi put u Kikindi. Za narednu godinu planiramo više akcija- rekao je Srđan Budimčić, direktor Banke hrane Vojvodine.

Donacija kikindskom Crvenom krstu namenjena je za 220 porodica korisnika Narodne kuhinje. Sredstva za funkcinisanje Narodne kuhinje obezbeđuju se u gradskom budžetu.

-Izdvajamo značajna sredstva za program Narodne kuhinje. Imamo odličnu saradnju sa Bankom hrane Vojvodine kao i sa Crvenim krstom kako bismo zajednički pomogli socijalno ugroženim građanima. „Kutija želja“ obradovaće mališane evo već deseti put, priključuju nam se brojne kompanije i udruženja, a druge lokalne samouprave uzimaju ovo kao model. Prvi put nam se priključuje i Banka hrane Vojvodine istakao je gradonačelnik Lukač.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac navodi da dopunske artikle hrane za pripremu kuvanih jela za Narodnu kuhinju obezbeđuju Crveni krst Srbije i Vojvodine.

-Od velikog značaja su nam i donacije kompanija i pojedinaca kako bi se program odvijao nesmetano- ukazala je Bjeljac.

Međunarodni dan volontera

Peti decembar obeležava se kao Međunarodni dan volontera. Crveni krst je najveća i najstarija volonterska organizacija u zemlji. U Kikindi okuplja 60 starijih i više od stotinu mladih volontera. Čestitke povodom ovog datuma, uputili su volonterima gradonačelnik Nikola Lukač i sekretarka CK Kikinda Danijela Bjeljac.