незапослени

sajam-zaposlavavvanja

Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje organizovala je Sajam zapošljavanja u Kikindi za nezaposlene, ali i one koji traže novi posao. U Sportskoj hali „Partizan“  26 poslodavaca tražilo je 430 radnika.

 

Aleksandra Zombori (21) traži posao i očekuje da će biti primljena kao trgovkinja u nekoj od prodavnica.

-Završila sam za tehničara za zaštitu životne sredine. Dve godine bila sam zaposlena u kompaniji „Tisa Automotiv“ i trenutno ne radim nigde. Predaću svoju biografiju u više firmi, ali se nadam da ću dobiti posao prodavca – rekla nam je Aleksandra.

I osamnaestogodišnja Nikolina Babić takođe veruje da će na Sajmu zapošljavanja pronaći zaposlenje.

-Završila sam smer operater u prehrambenoj industriji. Konkurisaću na radnim mestima gde se traži moja stručna sprema. Nadam se da će me neko pozvati na razgovor i da ću brzo početi da radim. Ovakav način traženja posla je dobar jer možemo da se predstavimo poslodavcima – napominje Nikolina.

Sajam zapošljavanja je prilika da se, kroz posredovanje u zapošljavanju, povežu poslodavci i  oni koji traže zaposlenje, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović:

-Pozvali smo više od 900 nezaposlenih, a na evidenciji naše službe trenutno ih je 1.933. Mogućnost da posete sajam imaju i oni koji su u radnom odnosu. Poslodavci traže od nekvalifikovanih do visokoobrazovanih radnika. Najveće interesovanje firmi je za sugrađanima koji imaju srednju stručnu spremu. Traženi su radnici u proizvodnji, trgovci, konobari, kuvari, mašinski i građevinski tehničari, knjigovođe, radnici u administraciji, CNC operateri. Pojedine firme tražile su profesore engleskog, srpskog i francuskog jezika, defektologe, tehnologe. Na sajmu je bio i poslodavac koji je tražio nezaposlene sa invaliditetom za posao šivača i sklapanje delova za određene uređaje.

Nezaposlene i poslodavce pozdravio je i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je prisustvovao ovom događaju sa saradnicima, a na sajmu je bila i Verica Vujadinović, direktorica Pokrajinske službe za zapošljavanje.

Najviše radnika tražila je fabrika „Toza Marković“, a pored firmi iz našeg grada bila su i privredna društva iz opština iz Severnobanatskog okruga, pa i „Ling Long“ iz Zrenjanina.

-U planu nam je da uvedemo direktnu prevoznu liniju Kikinda – Zrenjanin. Potrebni su nam operateri u proizvodnji i radnici na održavanju električari i mehaničari – saznali smo od Dunje Ač, ej čar regrutera u fabrici „Ling Long“.

 

Na Sajmu zapošljavanja bili su poslodavci kojima su radnici potrebni odmah i u narednih šest meseci. Da je ova mera uspešna govori činjenica da je na prošlogodišnjem sajmu 567 osoba našlo posao.

A.Đ.

 

 

Metalac-(2)

Ponuda poslova u gradu i okolini preko Omladinske zadruge značajno je smanjena, a istovremeno opada i interesovanje mladih i nezaposlenih za ovakvu vrstu angažmana, kaže Žarko Ćirić, direktor „Metalca“, jedine preostale omladinske zadruge u gradu i u okrugu.

– Od početka godine preko ove zadruge angažovano je samo 45 učenika i 17 nezaposlenih. Najčešće obavljaju poslove u kafićima, prodavnicama, na benzinskim pumpama, kao animatori u igraonicama, u prodaji sladoleda, spremanju prostorija, rade fizičke poslove. Reč je o privremenim i povremenim poslovima, sa ugovorima do 120 radnih dana godišnje – kaže Ćirić.

Iako nema članarine niti dodatnih troškova za radnike, Zadruga trenutno ima tek oko 80 osoba na evidenciji, što je deset puta manje nego pre pet godina, dodaje. Do drastične promene došlo je u toku pandemije, kada su, na ovaj način angažovani radnici, prvi ostajali bez posla i retko su se vraćali.

– Najviše interesovanja pokazuju srednjoškolci tokom letnjeg raspusta, koji ne biraju posao, uključujući i maloletnike od 15 godina koji mogu da rade uz saglasnost roditelja i najkasnije do 22 časa. Ipak, zbog ograničene ponude, tek dvadesetak do tridesetoro njih može da bude i angažovano. S druge strane, nezaposleni uglavnom traže stabilnije, duže i bolje plaćene poslove, pa se malo njih odlučuje za angažman preko zadruge. Satnice se kreću od 308 do 400 dinara, što je prihvatljivo za učenike i studente, ali ne i za starije kandidate – napominje direktor Zadruge i dodaje da veliki problem predstavlja i smanjeno interesovanje poslodavaca, posebno većih kompanija.

– Imam utisak da kompanije sa kojima smo nekada sarađivali više ne prepoznaju ovaj,  fleksibilan način zapošljavanja. To nije slučaj u okolnim opštinama koje imaju proizvodne programe i zapošljavaju učenike koji su radili praksu kod njih. Oni u toku leta nastavljaju da rade na sličnim, pomoćnim poslovima, a zatim, mnogi od njih,  dobijaju i stalan posao. Žao mi je što i u Kikindi nije tako – lokalne kompanije nisu zainteresovane za privremene i povremene poslove. Kada rade učenici i studenti dva puta su manji porezi i doprinosi nego kada se zasniva radni odnos. Službe za ljudske resurse to slabo prepoznaju, više traže iskusnije radnike i sa njima zaključuju dugoročne ugovore, a mi takve i nemamo na evidenciji.

S druge strane, velike trgovinske kompanije mlade angažuju preko zadruga u većim gradovima, u kojima im je i sedište, kao što su Beograd i Novi Sad i koje „pokrivaju“ teritoriju cele Republike.

Rad u poljoprivredi, za koje je uvek, u toku leta, postojalo interesovanje, preko zadruge je gotovo nestao.

– Donošenjem Zakona o sezonskim poslovima, poslodavci u ovoj oblasti sada mogu sami da angažuju radnike ili da to učine preko specijalizovanih agencija, što im je znatno jednostavnije i jeftinije. Zato smo i ovde izgubili mnogo poslova. Veliki broj omladinskih zadruga je zatvoren u gotovo svim gradovima.

Ćirić podseća da je Zadruga osnovana 1990. godine, a da je i pre toga osam godina delovala kao Društvo učenika i studenata.

– Svi zainteresovani mogu da se prijave. Važno je da ih imamo u evidenciji kako bismo mogli da ih ponudimo poslodavcima kada zatraže radnike. Za nezaposlene je posebno značajno što im se rad preko zadruge, ako rade najmanje tri sata dnevno, računa u radni staž – ističe Ćirić.

„Metalac“ trenutno sarađuje sa dvadesetak firmi, uglavnom u oblasti ugostiteljstva i trgovine. Ovde se i dalje pruža mogućnost rada sa redovnim isplatama do 15. u mesecu. Ipak, bez novih prijava i veće podrške lokalnih poslodavaca, opstanak ovog sistema zapošljavanja je pod znakom pitanja.

S. V. O.

 

nsz

U Kikindi i okolini trenutno postoji potražnja za diplomiranim inženjerima informacionih sistema, mašinstva, elektro i građevinske struke, kao i za lekarima, diplomiranim veterinarima i inženjerima poljoprivrede. S druge strane, određene struke su u suficitu, što znači da na tržištu rada ima više radnika nego otvorenih radnih mesta. U tu grupu spadaju automehaničari, bravari, mašinski i prehrambeni tehničari, kao i ekonomski tehničari.

Prema rečima Natalije Milošev Stanimirov, savetnika za planiranje karijere u kikindskoj filijali Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), u protekloj godini poslodavci su najčešće iskazivali potrebu za operaterima u proizvodnji, trgovcima, kuvarima i konobarima.

– Krajem decembra 2024. godine, na području grada registrovano je 1.859 aktivnih nezaposlenih, što je za 235 manje nego u istom periodu prethodne godine. Najveći broj nezaposlenih je u starosnoj grupi od 55 do 59 godina, dok ih najmanje ima u grupi od 15 do 19 godina. Prema nivou stručne spreme, najviše je osoba sa prvim stepenom obrazovanja (850), a najmanje sa završenim višim i visokim obrazovanjem (186) – ističe Milošev Stanimirov.

Mere podrške za teže zapošljive kategorije

NSZ sprovodi više programa namenjenih osobama kojima je teže da pronađu posao. U toku je Javni poziv poslodavcima za dodelu subvencije za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina. Prednost imaju žene, posebno one iz manje razvijenih i devastiranih područja. Visina subvencije iznosi 230 000 dinara, odnosno 276 000 dinara za osobe sa invaliditetom i  osobe koje su na evidenciji nezaposlenih duže od 24 meseca.

Takođe, NSZ podstiče prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, kako bi nezaposleni stekli nova znanja i veštine koje se traže na tržištu rada.

– U ponudi su onlajn obuke za vođenje poslovnih knjiga i digitalni marketing, obuke za poznatog poslodavca u skladu sa uslovima javnog poziva, program sticanja praktičnih znanja, kao i funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih. Planiramo i obuke za pomoćnog kuvara i veb-dizajn, namenjene osobama sa invaliditetom – objašnjava naša sagovornica.

Samozapošljavanje kao alternativa

Za one koji žele da započnu sopstveni biznis, NSZ dodeljuje subvencije za samozapošljavanje. Javni poziv je u toku, a rok za podnošenje zahteva je 14. april. Iznosi subvencija su 380.000 dinara, odnosno 420.000 dinara za osobe sa invaliditetom.

– Budući preduzetnici mogu da pohađaju obuku za razvoj preduzetništva, koja se može polagati i onlajn. Takođe, dostupna je radionica „Psihološki izazovi preduzetništva“, usmerena na razvijanje kompetencija potrebnih za vođenje malog biznisa – dodaje Natalija Milošev Stanimirov.

Trendovi na tržištu rada

Analize pokazuju da se u Kikindi lakše zapošljavaju osobe sa srednjom stručnom spremom u odnosu na one sa visokim obrazovanjem. Najveće šanse za posao imaju radnici sa III i IV stepenom stručne spreme, dok je zapošljavanje onih sa VII stepenom složenije.

Najviše nezaposlenih u odnosu na dužinu čekanja je u kategoriji onih koji su na evidenciji NSZ manje od tri meseca (369), a najmanje je osoba koje posao traže duže od 10 godina – 183 .

Kako je broj nezaposlenih koji više godina čekaju na posao i dalje veliki, aktivne mere podrške od ključnog su značaja za smanjenje nezaposlenosti u gradu.

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda poziva poslodavce i nezaposlene na Sajam zapošljavanja koji će se održati 11. aprila ne od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Prijava poslodavaca za učešće na sajmu je u toku i vrši se lično u Filijali Kikinda ili pozivom na broj telefona 0230/411-732 ili e-mail Snezana.Stepanovic@nsz.gov.rs.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Zainteresovana nezaposlena lica treba da se jave svom savetniku za zapošljavanje
radi evidentiranja učešća i informisanja o pripremi za sajam. NSZ savetuje nezaposlene da
pre dolaska na sajam pohađaju Obuku za aktivno traženje posla koja je dostupna i na online
platformi za učenje Nacionalne službe za zapošljavanje, kako bi što bolje sastavili svoj CV
i pripremili se za razgovor za posao.

1712226791914

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizovala je devetnaesti sajam zapošljavanja. Radnike, oko 400,  tražilo je 28 firmi, a nezaposleni su bili u prilici da uspostave direktan kontakt sa poslodavcima, predstave im se i predaju svoju radnu biografiju.

-Ovo je dobra prilika da pronađem zaposlenje. Radila sam u „Kalcedoniji“ i konkurisaću opet. Predaću radnu biografiju i za „Mekafor“, ali i u budućim prodavnicama „Jisk“ i „Forma ideale“. Završila sam ekonomsku školu, ali nikada nisam radila u struci, međutim imam iskustva na mnogim poslovima – istakla je trenutno nezaposlena Ljiljana Tomić.

Ivana Krstić diplomirani je ekonomista i želja joj je da radi u struci.

-Bila sam zaposlena godinu dana i od decembra ne radim. Imam iskustva i nadam se da ću dobiti posao. Sajam zapošljavanja je dobra prilika da se predstavim – dodala je Ivana Kostić.

Za konobara i radnika u proizvodnji konkurisao je Aleksandar Živko iz Mokrina.

-Završio sam za hemijsko-tehnološkog tehničara i radio sam u „Japan Tobaku“ i „Tisi Automotiv“. Ponuda je dobra i uveren sam da ću naći zaposlenje – saznali smo od Aleksandra Živka.

Sajam zapošljavanja otvorio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao sa svojim saradnicima članovima Gradskog veća.

-Kikinda je odlična sredina za poslovanje i preduzetništvo što dokazuje i Sajam zapošljavanja. Moji sugrađani su vredni i sposobni i to kompanije znaju. Na lokalnoj samoupravi je da i u narednom periodu stvara uslove za još bolji ekonomski i privredni razvoj i dobar ambijent za nove investitore, ali i za one koji već posluju u našoj sredini. Uveren sa da će mnogi pronaći zaposlenje na sajmu, te da će broj nezaposlenih biti ispod dve hiljade. Podsetiću i da smo pre samo desetak godina na teritoriji grada imali oko 10.000 nezaposlenih – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Osim poslodavaca koji odmah imaju potrebu za radnicima, bili su i oni koji će tokom predstojećih šest meseci imati potrebu za zapošljavanje, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović.

-Kandidati sa visokom stručnom spremom moli su da konkurišu za radna mesta mašinskog inženjera i inženjera elektrotehnike. Sugrađani sa srednjom stručnom imali si priliku da konkurišu za poslove: prodavca, vozača, šivača, komunalnog radnika, konditora, livca-kalupara, CNC operatera, agenata osiguranja, konobara, kuvara, pekara, magacionera, mesara, administrativnog radnika i drugih poslova. Najviše su se tražile osobe sa trećim  četvrtim stepenom stručne spreme, ali su i nekvalifikovani radnici mogli da predaju svoju radnu biografiju budući da ima potrebe za proizvodnim radnicima. Tu su nam i kompanije koje će tek početi da rade i čiji poslovni prostori su u izgradnji  – kazala je Jelena Mitrović.

U 2023. godini, kada je bio poslednji sajam u Kikindi, efekti zapošljavanja šest meseci nakon održanog sajma na nivou Filijale Kikinda su 21,81 odsto tačnije od 2.388 osoba koje su učestvovale na sajmu zaposlilo se 521.

Zaključno sa 29. februarom na evidenciji Filijale NSZ bilo je 2.117 nezaposlenih, među kojima je najviše nekvalifikovanih.

A.Đ.

RAZNOLIKA PONUDA

Među novim firmama koje su tražile radnike, pored pomenutog „Jiska“ i „Forma ideale“, bila je i „Tehnomedija“ koja će lokal otvoriti u budućem ritejl parku. Za zaposlenje u proizvodnim pogonima više zaposlenih traži se u fabrikama „Tisa Automotiv“, „Kalcedonija“, „Jafa“, „Grindeks“, „Livnica“, „Toza Marković“.

I SREDNJOŠKOLCI NA SAJMU

Najviše potražnje bilo je za prodavcima. Stoga je iz Filijale NSZ upućen poziv završnom odeljenju trgovaca u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

-Većina njih, nakon što maturiraju, tražiće posao. Želeli smo da izađemo u susret mladim sugrađanima, ali i poslodavcima. Budući trgovci moći će u bliskoj budućnosti, možda i uz pomoć naše finansijske podrške, da pronađu zaposlenje – navela je Mitrovićeva.

 

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.

 

 

NSZ Kikinda

Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je 13 javnih poziva/konkursa, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno 21.205 osoba, od kojih 2.285 sa invaliditetom.

Kao i prethodnih godina, u fokusu će biti teže zapošljive kategorije: mladi do 30 godina, bez završenog srednjeg obrazovanja, stariji od 50 godina, Romi, osobe sa invaliditetom, dugoročno nezaposleni, korisnici novčane socijalne pomoći i osobe u statusu viška zaposlenih.

Većina javnih poziva/konkursa biće otvorena do 30. novembra 2023. godine.

Rok za podnošenje zahteva za mere namenjene osobama sa invaliditetom je do kraja godine.

Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 10. aprila.

Potencijalni izvođači javnih radova prijave mogu da podnesu do 27. marta.

Javni poziv za učešće u finansiranju mere obuka za potrebe poslodavca za zaposlenog, na raspolaganju do 31. oktobra.

 

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada nezaposlenog ili sedištu poslodavca, neposredno, poštom ili elektronskim putem.

Za ove namene planirano je 6,3 milijardi dinara i, kao i prethodnih godina, 550 miliona dinara za osobe sa invaliditetom. Dodatna sredstva biće obezbeđena iz budžeta Autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave za učešće u realizaciji mera aktivne politike zapošljavanja, predviđenih lokalnim planskim dokumentima.

Sve informacije za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja, podrška, i podnošenje zahteva prema aktuelnim javnim pozivima biće dostupne na sajtu www. nsz.gov.rs i na zvaničnoj stranici na društvenoj mreži LinkedIn.

NSZ Kikinda

Trend smanjenja broja nezaposlenih u Kikindi i selima se nastavlja, pokazuju najnoviji podaci Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ). Na evidenciji je, krajem novembra, bilo 2.219 osoba, što je 527 manje u odnosu na početak godine. Proverili smo koji su razlozi smanjenja nezaposlenosti, koliko je onih koji su, u istom periodu, zasnovali radni odnos.

Detaljnija statistika Nacionalne službe otkriva sledeće: od januara do decembra zaposleno je dva puta više osoba od broja koji pokazuje umanjenje nezaposlenosti.

Radni odnos, u tom periodu, zasnovalo je 1.086 ljudi, a gotovo isti broj (1.002) izbrisan je iz evidencije zbog nedolaska na razgovor ili nejavljanja. Vrlo malo nezaposlenih (34) steklo je pravo na starosnu penziju, a dva puta više njih (73) samovoljno se odjavilo sa evidencije.

Međutim, ova umanjenja nadoknađena su novoprijavljenima. Najviše ih je starosti od 15 do 24 godine, 511, a najmanje starijih od 60 godina.

U NSZ nemaju podatke o tome koliko osoba se vratilo na evidenciju posle zasnivanja radnog odnosa, niti o razlozima zbog kojih je neko prestane da dolazi na javljanja i razgovore.

Među onima koji traže posao, gotovo polovina je bez kvalifikacije (46 odsto), slede osobe sa završenim IV i  III stepenom stručne spreme.

Ukupno gledano, trend opadanja broja nezaposlenih na evidenciji NSZ od 2020. je konstantan i na godišnjem nivou, u proseku je oko 830.

Kada su u pitanju potrebe poslodavaca, najtraženiji su radnici u proizvodnji, prodavci i pomoćni kuvari, a poslodavci, u zavisnosti od vrste posla, često ne primaju starije radnike.

Shodno tome, na spiskovima je najviše ljudi starosti od 50 do 54 godine, odmah zatim onih koji imaju između 40 i 50 godina života.

Aktuelnu ponudu slobodnih radnih mesta možete pratiti na našem sajtu, u sekciji Info, poslovi.

error: Content is protected !!