Мокрин

mokrin-srpski-jezik-(1)
U Galeriji Doma kulture u Mokrinu organizovano je predavanje profesorke dr Isidore Bjelaković na temu ,,Srpski jezik u Banatu od srednjeg veka do danas”.
Skup na kom je govorila redovni profesor na Odseku za srpski jezik i lingvistiku organizovali su lokalna samouprava i Matica Srpska u saradnji sa Narodnom bibliotekom ,,Jovan Popović ” i udruženjem ,,Raša Popov” iz Mokrina.
Ovom prilikom dr Isidora Bjelaković je predstavila razvoj srpskog jezika od 12. veka do Vukove reforme.
Upoznala je prisutne sa istorijskim događajima, seobama naroda i prilikama koje su uticale na menjanje jezika. Govorila je i velikim stvaraocima iz Banata koji su imali direktan i indirektan uticaj na očuvanje srpskog jezika, kulture i obrazovanja.
sijalica-5

U Mokrinu će, zbog radova na mreži, u petak, 15. novembra, od 7.30 do 14 sati povremeno bez struje ostajati potrošači u ulicama:

– Svetog Save, od Milana Malenčića do Đure Đakovića

– Đure Jakšića, od Svetog Save do Vase Stajića

– Svetog Save, od Milana Malenčića do Đure Jakšića

– Đure Jakšića, od Svetog Save do Markovih

– Svetog Save od Svetozara Miletića do Dositeja Obradovića

– Vase Stajića, od Milana Malenčića do Đure Đakovića

– Đure Jakšića, od Vase Stajića do Rade Trnića

– Vase Stajića, od Ive Lole Ribara do Branka Radičevića

– Branka Radičevića, od Vase Stajića do Svetog Save

– Milana Malenčića, od Nove do kraja sela

– Nike Tešina, od Arsenija Trećeg Čarnojevića do Ive Lole Ribara

– Aleksandra Trećeg Čarnojevića, od Svetog Save do Nike Tešina.

Posete-selima-(8)

Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice, Dejan Pudar, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, članovi gradskog veća Miroslav Dučić i Aleksandar Aćimov, i Vanja Radojkov iz kabineta gradonačelnika, započeli su posetom Mokrinu, obilazak svih devet sela na teritoriji grada.

Sva sela imaće ravnopravan položaj, što je i istaknuto na zajedničkom sastanku u Gradskoj kući. Cilj je da se u svakom selu čuje koje probleme treba rešavati, koji su im planovi za naredni period, sa posebnim osvrtom na sledeću godinu, i koji poslovi su do sada urađeni.

Prilikom posete, razgovarano je i o varoškom trgu sa okolnim sadržajima, adaptaciji zgrade OŠ „Vasa Stajić“, koja će obezbediti kvalitetniji rad učenika i nastavnog kadra, pijaci, unapređenju uslova u vrtiću i mesnoj ambulanti, kao i o biblioteci u Mokrinu, koja je oduvek važila za jedno od važnijih mesta za okupljanje.

mokrin-krstJPG

Na crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Mokrinu u prisustvu meštana, predstavnika grada i sveštenika Srpske pravoslavne crkve postavljen je novi krst. Prošlog avgusta usled nevremena i siline vetra, srušen je stari krst postavljen 2004. godine.

Mitropolit banatski Nikanor osveštao je krst.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ovo je značajan istorijski događaj za crkvu i Mokrin. Krst je simbol naše pobede i silom časnoga krsta Gospod Hristos je pobedio neprijatelje i osnažio ga da se njime rešavaju svi problemi – rekao je mitropolit banatski Nikanor.

Bojan Stajić, parohijski sveštenik u mokrinskoj crkvi dodao je da je zahvalan svima koji su pomogli da  14 meseci posle nevremena hram ponovo dobije krst.

-Angažovali su se i Mokrinčani, ali ljudi koji vode poreklo iz našeg sela. Krst je kruna našeg hrama i ponovo krasi selo. Crkva Svetog Arhangela Mihaila počela je da se gradi 1762. godine i jedna je od najstarijih u Vojvodini – rekao je sveštenik Stajić.

Novi krst izrađen od prohroma, a donirao gaje Pavle Ž. Đorđević iz Rakovice.

-Moja porodica poklonila je krst težak oko 70 kilograma. Moja majka je rodom iz Mokrina i kada sam čuo da je stari krst stradao nakon nevremena rešio sam da u svojoj gvožđarskoj radnji zajedno sa sinom Milanom, izradim novi i poklonim ga crkvi – naveo je Đorđević.

Postavljanju krsta prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Krst je ponovo na svom mestu na radost svih nas. Neka dugo traje i krasi mokrinsku crkvu koja je i spomenik kulture. Oluja koja nas je zadesila prošlog avgusta uspela je da ujedini Mokrinčane, ali i ljude koji vode poreklo iz ovog mesta i zajedničkim snagama došli smo do krajnjeg cilja. Ujedinjeni možemo sve, što se i pokazalo na ovom primeru – istakao je Bogdan.

Goran Ristić, predsednik MZ Mokrin dodao je da je lokalna samouprava izdvojila 250.000 dinara za poliranje i pozlatu krsta i podsetio je da je crkva Svetog Arhangela Mihaila je spomenik kulture i nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja.

 

Izgradnja crkve u Mokrinu počela je 1762. godine i prvobitno je bila visoka 12 metara. Dogradnjom, 1835. i 1836. godine, hram je dobio novi toranj sa satovima i pošto je izgrađena priprata, crkva je produžena za 15,5 metara, tako da je sadašnja dužina 43, a toranj je visok 42 metra. Na zvoniku se nalaze se tri zvona, od kojih su dva, veliko i malo, po drugi put pretopljena 2008. godine.

U crkvi se nalazi visoka barokna oltarska pregrada, sa drvorezbarskim radom rokajnih motiva, i to  je prvi  slikarski poduhvat Teodora Ilića Češljara po dolasku sa školovanja na bečkoj Akademiji. To je ujedno i jedini u potpunosti sačuvan Češljarov ikonostas, koji kao takav predstavlja značajno svedočanstvo o nastupajućim ikonografskim i likovnim novinama.

A.Đ.

 

 

 

mokrin-stvaralastvo-(2)

Kulturno umetničko društvo „Mokrin“ bilo je domaćin 15. Susreta folklornog stvaralaštva. Manifestacija se organizuje povodom kraja ovogodišnje sezone, istakao je predsednik mokrinskog KUD-a Živko Ugrenović.

-Folklor čuva tradiciju i običaje, a na nama je da znamo ko smo i odakle potičemo. Čitave godine vredno radimo i na kraju ove već pravimo planove za narednu sezonu. Kulturnom umetničko društvo „Mokrin“ ima 200 članova, šest folklornih sekcija i dve pevačke grupe – istakao je Ugrenović.

Konccertu je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Susreti folklornog stvaralaštava imaju kulturnu vrednost da šire tradiciju našeg naroda. Članovi kulturno umetničkih društava svakodnevno vredno rade i čuvaju naše nematerijalno kulturno nasleđe od zaborava – navela je Marijana Mirkov.

Goran Ristić, predsednik MZ Mokrin pohvalio je rad društva i istakao da su folklorne manifestacije među najposećenijama i da su važne za sve meštane.

Pored domaćina učestvovala su i kulturno umetnička društva „Sveti Đorđe“ iz Stančeva  iz Rumunije, „Jandrija Tomić-Ćić“ iz Krajišnika, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela i „Sveti Sava“ iz Kanjiže.

Pokrovitelji događaja su Grad Kikinda i MZ Mokrin.

A.Đ.

 

kud-morkin-n

Kulturno umetničko društvo „Mokrin“ organizuje 15. Susrete folklornog stvaralaštva u subotu, 19. oktobra, u 18.30 u sali Doma kulture u Mokrinu.

Pored domaćina učestvuju kulturno umetnička društva: „Sveti Đorđe“ iz Stančeva  iz Rumunije, „Jandrija Tomić-Ćić“ iz Krajišnika, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela i „Sveti Sava“ iz Kanjiže.

Pokrovitelji događaja su Grad Kikinda i MZ Mokrin.

 

MELIZMI-POJASEVI-(2)

Radionica pod nazivom „Povezujuće niti: izrada pojaseva za narodnu nošnju“ održana je u Etno kući „Đeram“ u Mokrinu. Događaj su organizovale članice Ženske pevačke grupe „Melizmi“.

-Imamo sekciju za očuvanje banatske nošnje i običaja, a naš projekat čiji je cilj da naučimo kako se izrađuje srpski pojas, podržao je kabinet ministra bez portfelja Đorđa Milićevića kroz jačanje odnosa dijaspore i matične države. Ručno tkanje je najstariji zanat i na seminaru smo ugostili više od dvadesetak učesnica iz Makedonije, Rumunije, Mađarske, sa Pala i naše zemlje koje su bile zainteresovane da nauče i od zaborava sačuvaju tkanje – istakla je Biljana Mandić, osnivač grupe „Melizmi“.

Skupu su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

-Očuvanje tradicije i negovanje starih zanata nam je važno. Spoj mladosti i iskustva pravi je put da tkanje ostane sačuvano i da se prenese na mlađe generacije ne samo iz naše, nego i iz drugih država – naveo je gradonačelnik Lukač.

Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin istakao je da mu je drago što je Mokrin deo ovog događaja i dodao da je važno očuvati tradiciju i narodne nošnje kojih je sve manje.

A.Đ.

mokrin-nis-2

Stanovnici ulice Zlatne grede u Mokrinu imaju velikih problema s obzirom na to da im kuće svakodnevno propadaju. Bez obzira na to koje godine su stambeni objekti izgrađeni i od kakvog materijala zidovi i temelji na njima su popucali i sležu se. Grupa meštana smatra da je uzrok svakodnevnim promenama na kućama remont bušotine Naftne industrije Srbije, te su ovoj kompaniji uputili tužbu. Bušotina se nalazi na stotinak metara od kuća, a remont je rađen jula i trajao je mesec dana, nakon čega je na kućama došlo do oštećenja.

Dragan Popov živi u ulici Zlatne grede 54 i malo je reći da je ogorčen šta mu se dešava sa kućom od letos.

-Kuća je uništena. Ne postoji prostorija  u kojoj su zidovi celi. Prošle godine potpuno sam renovirao kupatilo: nove pločice, cevi, sanitarija. Uložio sam, za mene značajan novac. Sada su pločice popucale i otpadaju. Zajedno sa mnom još osmoro mojih komšija imalo je hrabrosti da presavije tabak, angažuje advokata i tuži NIS. Po našim saznanjima još je minimalno dvadesetak kuća koje su popucala poput naših i u isto vreme. Mi tražimo vansudsko poravnanje. Neka dođu procenitelji koje NIS odredi, nemamo ništa protiv toga. Želimo da dobijemo nadoknadu za štetu na kućama kako bismo uradili neophodne popravke i spremno dočekali zimu – precizira Popov i napominje da je kuća u kojoj živi počela da se razilazi na pola.

I kuća Živojina Dražića puca i sleže se. On je istakao da su se slične stvari dešavale i 2003. godine.

-Te godine NIS je radio ispitivanje tla u potrazi za naftom. I ta godina je bila sušna kao i ova, a naftaši kada izvlače naftu iz onoga što izvuku 10 odsto je nafta, a 90 procenata je isplaka koja se vraća nazad u zemlju. Od isplake koja se vraća u zemlju 30 odsto ispari i to dovodi do toga da Mokrin tone. Ranije smo na svakom ćošku u selu imali arterski bunar, a protekle tri decenije nema nijedan jer je od silnog izvlačenja nafte nivo vode spušten – rekao je Dražić  i napomenuo da je promene na kući primetio još u julu dok je trajao remont.

-Pucaju zidovi, temelj i ploča. Praktično svakog dana pukotine postaju sve veće. Nema veze da li je kuća nova ili stara, u svima su isti problemi – potvrđuje Dražić.

Goran Stojkov saglasan je sa svojim komšijama:

-Mi to sami ne možemo da saniramo. Oštećenja su velika i zahtevaju ulaganja. Remont je rađen teškom mehanizacijom i svi imali imali smo utisak da nam avioni poleću u komšiluku – otkrio nam je Stojkov.

U tužbi koja je upućena NIS-u traži se vansudsko poravnanje i da se nadoknadi šteta nastala usled remonta bušotine. Oštećeni traže da procenitelji izađu na teren i utvrde stvarno stanje u kućama i na osnovu toga da im se isplati šteta koja će pokriti sanaciju i adaptaciju kuća.

-Ukoliko NIS ne prihvati naš predlog pokrenućemo sudski postupak. Nećemo odustati od naše namere da nam se nadoknadi šteta. Problem je što će kišni period i zima brzo stići, a naše kuće prokišnjavaju i kroz njih duva vetar  – kaže Popov.

Naši sagovornici navode i da svake godine ulažu u svoje kuće. Ove niko nije ništa renovirao, krečio, farbao jer čekaju dolazak procenitelja i ishod tužbe.

NIS DA BUDE DRUŠTVENO ODGOVORAN

Stanovnici Zlatne grede i predstavnike Saveta mesne zajednice upoznali su sa svojim mukama.

-Mokrin više od dve decenije ima problem sa štetama koje su nastale od NIS-ove mehanizacije, mašina i radova. Osim na kućama, tu su i oštećenja na putevima. Kuće koje su oštećene u ulici Zlatna greda stare su 40, 50 godina, a pojedine nisu ni završene, još uvek su u izgradnji, a stradale su. Kako su me moji moji meštani obavestili rešeni su da budu uporni do kraja. Pozivam kompaniju NIS da bude društveno odgovorna, da se sastane sa ovom grupom građana i da zajednički dođu do rešenja – kazao je Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

NEGIRAJU NAVODE GRUPE MOKRINČANA

Povodom slučaja stanovnika u ulici Zlatna greda kontaktirali smo kompaniju NIS čiji odgovor prenosimo u celosti:

„Kompanija NIS posluje u skladu sa propisima Republike Srbije i poseduje sve dozvole i saglasnosti  nadležnih organa za izvođenje radova. Tokom svojih aktivnosti, NIS koristi savremenu opremu, poštuje sve bezbednosne procedure i nastoji da u što manjoj meri remeti svakodnevni život i rad meštana. Kao rezultat, u dosadašnjoj praksi NIS-a ne postoje slučajevi da je došlo do oštećenja građevinskih objekata na zemljinoj površini usled remonta u bušotini kakvi su vršeni i na lokaciji u Mokrinu. Isto tako, kompanija NIS ne vrši transport radnih mašina i opreme na deonicama ulice Zlatna greda u Mokrinu na koje se odnosi upit. Kao društveno-odgovorna kompanija, NIS je spreman za konstruktivnu saradnju sa lokalnim zajednicama u obostranom interesu“.

A.Đ.

Mokrinska-boginja

Izuzetan entuzijazam, ljubav prema svom mestu i mnogo, mnogo rada neophodno je da bi se, na jednom mestu, u muzeju, u ovom slučaju mokrinskom, sakupila tako obimna građa – dokumenti, fotografije, slike, knjige, skulpture, sve što svedoči o ovoj varoši od najranije prošlosti do danas.

Ovog poduhvata prihvatio se, pre četiri i po decenije, Dragoljub Bata Badrljica, profesor u penziji, koji svojim Mokrinčanima čini, istorijski i kulturološki, najveću moguću uslugu – čuva ih od zaborava zahvaljujući darodavcima, a ima ih više od 500 iz čitavog sveta. Ljude, napominje, oni su važni, tačnije njihova dostignuća, o kojima je prikupljao dokaze.

Mokrinska Venera

Možda najpoznatiji i, svakako, najstariji eksponat je skulptura nazvana „Mokrinska lepotica“, vinčanska figurina (Vinča B sloja, kako ju je odredio arheolog Milorad Girić), reprezent izuzetnih umetničkih dometa ove kulture.

– To je mala skulptura u terakoti koja predstavlja torzo žene i stručnjaci su procenili da je stara između šest hiljada i sedam hiljada godina. Pronađena je na području Mokrina i poklonjena je kikindskom Narodnom muzeju u čijoj je stalnoj postavci – kaže profesor Badrljica.

Mokrinska pomorska bitka i Atilino blago

Mokrin ima i pomorsku bitku, tvrdi profesor, zato što se u Muzeju čuva fotokopija gravure pomorske bitke između ruske i turske flote iz 1788. godine.

– Priča o Atilinom blagu ima osnova – tvrdi profesor. – To sam čuo od Luke Nadlačkog. Nemci su vršili vojno gađanje od Kinđe ka zapadnom delu mokrinskog atara. Onda su uzeli detektore i na jednom mestu pronašli otisak koji je daleko veći od neeksplodirane artiljerijske granate. U toku noći su se vratili sa oficirima i iskopali oko šest tona nečega i to su odneli. Težina je procenjena po količini zemlje koja je ostala. O tome je bio obavešten i Gestapo u Berlinu sa dr Rajsvicom, arheologom. Smatra se da je u pitanju bilo blago nekog pljačkaškog naroda.

S. V. O.

Deo priče o Mokrinskom muzeju, objavljene u 67. broju „Komune“.

tot-dokic-(15)

Osmočlana porodica Tot-Dokić iz Mokrina dobila je svoju kuću iz snova. Na vratima novog doma u ulici Žarka Zrenjanina broj 37 dočekao nas je petogodišnji Marko.

-Došli ste da vidite moju novu kuću?. Moram da vam pokažem sobu koju delimo bata i ja. Prelepa je. Imamo svoje krevete, sto, ali i lejzi beg. Ko će da sedi u njemu dogovaramo se jer ne možemo obojica u isto vreme. I seke su srećne – sa oduševljenjem nam je ispričao Marko.

I njegov brat, tri godine stariji Miloš, ne prestaje da hvali novu kuću u kojoj živi sa mamom, tatom, braćom i sestrama.

-Imamo novu loptu i novi krevet koji je samo moj. Imamo i kompjuter. On je kod devojčica u sobi, ali nas prime da se igramo sa njim. Nećete verovati imam samo svoju sobu u kojoj sam sam. Sve što sam želeo to se i ostvarilo. Sada ću moći da pozovem i drugare da dođu i da se igraju u mom dvorištu, ali i u mojoj novoj kući – oduševljen je Miloš.

I sestre šestogodišnja Andrijana, sedmogodišnja Snežana i četvorogodišnja Dunja presrećne su što imaju svoj kutak. Sve su u jednoj sobi okrečenoj u roze, svaka ima svoj krevet i svoju policu u zajedničkom ormaru.  Radosti porodice pridružio se i dvoipogodišnjak godišnji Mihajlo.

Vesna Dokić (23) majka zadovoljnih mališana koja živi zajedno sa suprugom Nenadom Totom (36) nije krila svoje zadovoljstvo što konačno imaju krov nad glavom koji će njenoj porodici omogućiti da živi u normalnim uslovima.

-Preselili smo se u novu kuću koja ima sve. Sva deca imaju svoju sobu, konačno imamo kupatilo, veliku kuhinju, trpezariju u kojoj svi zajedno ručamo. U okviru kuće je i veliko dvorište, okućnica, ali i pomoćne prostorije. Mnogo nam znači i znatno nam je lakše Ova kuća je san iz snova i sve naše želje su ispunjene – ističe Vesna Dokić.

Da ostvare svoje snove pomogla im je humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“. Marija Moravić, pi ar ove organizacije navela je da je porodica Tot Dokić zaslužila novi prostor za život. Za kuću sa okućnicom izdvojeno 4.685.840 dinara.

-Deca su dobra i lepo vaspitana što je zasluga Vesne i Nenada. Koliko su divni i skromni vidi se iz njihovog ponašanja. Rado smo im pomogli da dobiju kuću na 20 ari placa. Postoje dva objekta, jedan od 115, drugi od 90 kvadrata i u oba može da se živi. Deo nameštaja je bio u kući, a deo je naknadno obezbeđen uz pomoć donatora. Tu su i pomoćni objekti za uzgoj životinja koji su ovoj porodici potrebni, ali i veliko dvorište u kom se mališani igraju.  U martu smo započeli prikupljanje sredstava i evo već u julu oni su se uselili. Nije bilo lako naći adekvatnu kuću, ali uspeli smo i u tome – rekla je Marija Moravić.

Do sada je ova porodica živela u omanjoj kući koja je imala vrlo malu kuhinju i jednu sobu u kojoj je živelo njih osmoro. Kupatila nije bilo.

-Pribojavala sam se da će u staroj kući vlaga uništiti zdravlje moje dece. Mlada sam se udala i posvetila se majčinstvu. Iako sam napustila školu, decu učim da je obrazovanje jako važno. Trudim se, zajedno sa suprugom Nenadom, da ih lepo vaspitamo i da od njih postanu vredni i časni ljudi – dodaje Vesna.

Porodica Tot-Dokić živi od prodaje mleka. Imaju devet krava o kojima se brinu, a Nenad se prihvata svakog posla koji u selu postoji i vrlo često radi za nadnicu. Kako imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo nemaju prava na socijalnu pomoć i dečiji dodatak.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!