Мокрин

mokrin-grebani-asfalt-(4)

U toku je nasipanje grebanim asfaltom obodnih ulica u Mokrinu. Radovi su započeli danas (ponedeljak) i biće gotovi do kraja nedelje, a kako protiču uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i predsednik Saveta Mesne zajednice Goran Ristić.

Stanovnici ovog dela sela godinama unazad traže da im se obezbedi put, saznajemo od Zorice Rajić.

-Živim u ulici Toza Marković u kojoj se nalazio samo zemljani put. Konačno ćemo i mi imati  put koji će biti prohodan. Primera radi kada su mi stigla drva za loženje istovarili su ih na ćošku jer kamion nije smeo da dođe do kuće kako se ne bi zaglavio. Isto tako i kantu za odnošenje smeća ostavljamo na ćošku dokle dođe kamion koji ga odnosi. Sada će biti puno bolje – rekla je Zorica Rajić.

I Paja Udicki pozdravio je uređenje puta.

-Tašta, koja ima 86 godina, živi u ovom delu Mokrina i nemam prilaz do njene kuće. Zahvaljujući gradonačelniku Bogdanu i predsedniku Ristiću dobili smo put kojim ćemo moći bez problem da priđemo kući, a da se ne zaglavimo u živo blato – dodao je Udicki.

Grebani asfalt biće nasut na nekategorisanim putevima, kao što je urađeno u delovima Kikinde, Sajana, Ruskog Sela.

-Osluškujući potrebe Mokrinčana, a u saradnji sa JP „Putevi Srbije, uspeli smo da rešimo dugogodišnji problem  – precizirao je prvi čovek grada. – Obećanje koje smo im dali sada i ispunjavamo. Iako su odbornici opozicije, na sednici Skupštine grada, najavili da će doći da vide kako sve ovo izgleda, nisu se pojavili. Naveli su da treba da nas je sramota zbog toga što posipamo grebani asfalt, aludirajući da sve ovo što radimo nije dobro. Ove tvrdnje pobili su sami meštani koji su nas sačekali i pohvalili ove radove. To je razlika između nas i njih. Nas zanima svaki stanovnik sa teritorije grada, želimo da čujemo sve njihove probleme i sugestije kako da ih rešimo. To je razlog što su imaju poverenja u nas, što su i pokazali na izborima.

 

Grebani asfalt biće posut u produžecima ulica Ive Lole Ribara, Toze Markovića, prilaz vrtiću, na Vašarištu i u delu prilaza Mokrinu iz pravca Kikinde.

-Vrednost radova je 990.000 dinara. Na prilazu vrtiću završeni su radovi vezani za prečistač vode. Ovom prilikom naneta je velika količina blata i sada ćemo naneti grebani asfalt da bi se omogućio lakši prilaz. I u narednoj godini planiramo da se u dvema ulicama putevi urede nasipanjem grebanog asfalta čime ćemo rešiti problem na svim nekategorisanim putevima u selu – zaključio je Goran Ristić.

A.Đ.

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.

mokrin-slava-2025-(5)

Crkvena i varoška slava Sveti Arhangel Mihailo u Mokrinu proslavljena je svečano. U crkvi je održana sveta Liturgija kojoj su prisustvovali meštani, predstavnici Saveta Mesne zajednice, gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Željko Radu i Miroslav Dučić koji je ove godine bio i kum slave.

-Zahvalio bih se na ukazanoj časti da budem kum ove godine i svim Mokrinčanima čestitam slavu. Predstavnici sela i svi mi iz lokalne samouprave imamo zajedničku misiju, da doprinesemo da se Mokrin razvija i zajednički ćemo raditi na tome– rekao je Dučić.

I gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je svim meštanima slavu sela.

-Pohvalio bih angažovanje Saveta Mesne zajednice na tome što su agilni i rade za svoje selo. Ova godina bila je puna izazova, više nego bilo koja. Iako su pojedini pokušali, nisu uspeli da nas zaustave da radimo i gradimo, nisu u tome uspeli. Još jače i bolje potrudićemo se da razvijamo naš grad i sela, da Mokrin ima lepši Varoški trg i Omladinski dom, mesto okupljanja budućnosti sela. Svi kojima je razvoj sela na prvom mestu su tu, a na lokalnoj vlasti je da pažljivo osluškuje zahteve meštana i da se zajedno sa njima potrudimo da radom i odgovornim ponašanjem te zahteve i realizujemo – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Ovo je bila prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu. Sve se radi u cilju unapređenja života meštana, a poseban fokus bio je na udruženjima koja okupljaju veliki broj dece, rekao je predsednik Goran Ristić.

-Ove godine asfaltiran je deo ulice Branka Radičevića. Radove je sa četiri miliona dinara finansirala kompanija NIS Naftagas. U toku je ugradnja prečistača pijaće vode kao i deo zamene azbestnih cevi kroz selo i u narednih par godina očekujemo da će se završiti zamena na kompletnom vodovodu. Ovih dana biće završena kompletna dokumentacija sa dozvolama i projektom za rekonstrukciju novog čeličnog krova na sali Omladinskog doma. Lokalna samouprava finansira ih sa 2,7 miliona dinara, nakon čega će započeti uređenje enterijera koju finansira Mesna zajednica sa 1,6 miliona dinara. Za sledeću godinu u ovom prostoru u planu je zamena pločica u sali, uređenje fasade i parking mesta ispred same zgrade – naveo je Ristić.

Ovom prilikom istaknuto je i da je godinama unazad najveći problem divlja deponija koja je svake godine sve veća. Mesna zajednica je opredelila 200.000 dinara za uređenje, a do kraja godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijate za zaštitu životne sredine i grada uložiće se 12 miliona dinara za rekultivaciju dela deponije. Sledeće nedelje počinje i nasipanje  nekategorizovanih puteva. Oko 350 kubika čvrstog materijala biće nasuto na nekoliko lokacija u selu kao i na prilazu vrtiću, za šta će se utrošiti 990.000 dinara.

-U narednoj godini planiramo da saniramo i deo pešačkih staza i da izgradimo nove. Naša želja je i da izradimo projekte za zamenu krova na Domu kulture, za teren za mali fudbal i rukomet i za novu pijacu. Cilj je i da naše selo dobije amfiteatar i fontanu na  Varoškom trgu i da proširimo vrtić. Trudićemo se i da Vašarište postane lepše- zaključio je Ristić.

Predsednik Saveta MZ Mokrin posebno se zahvalio DVD -u i KUD-u „Mokrin“. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva ove godine učestvovali su na državnom prvenstvu  sa tri ekipe i osvojili dva treća i jedno drugo mesto. Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 80 dece i 40 odraslih i jedno je od najmasovnijih u Mokrinu.

Kulturno umetničko društvo i tokom ove godine imalo je značajan broj nastupa. Na zahtev gradonačelnika Mladena Bogdana, u najboljem svetlu predstavili su svoju državu, grad i selo gostovanjem u bratskom gradu Silistra u Bugarskoj.

A.Đ.

 

mokrin-krst-3PG

Crkvena i Varoška slava Sveti Arhangel Mihailo biće obeležena sutra, 21. novembra, u Mokrinu.  U 9 sati u crkvi je sveta Liturgija, nakon koje će u Galeriji Doma kulture biti rezanje slavskog kolača u prisustvu kuma slave Marka Rakina, predstavnika sela, grada i meštana.

Ove godine, kako ističe predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić, zahvalnice će dobiti predstavnici DVD-a i KUD-a „Mokrin“. Slava će biti prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu, kao i da se najave planovi za narednu.

Podsetimo i da je crkva Svetog Arhangela Mihaila je spomenik kulture u nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja. U njoj  se nalazi visoka barokna oltarska pregrada, sa drvorezbarskim radom rokajnih motiva, i to  je prvi  slikarski poduhvat Teodora Ilića Češljara po dolasku sa školovanja na bečkoj Akademiji. To je ujedno i jedini u potpunosti sačuvan Češljarov ikonostas.

Sveti Arhangel Mihailo smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv jeresi.

KUD-MOKRIN-(1)

Mokrin je proteklog vikenda bio domaćin 16. Međunarodni susreti folklornog stvaralaštva protekla je u znaku tradicije i umetničkog stvaralaštva. Izvođački ansambli iz Srbije i Rumunije predstavili su tradiciju iz krajeva iz kojih dolaze, a publika je imala priliku da uživa u nastupima kulturno-umetničkih društava „Mokrin“, „Jana“ iz Beograda, „Đido“ iz Bečeja, Doma kulture Sivac i „Kruna“ iz Srpskog Semartona iz Rumunije.

-Program je obuhvatio srpske igre iz Bačke, Vlaške igre, igre iz Banata, igre iz Niša, okoline Beograda, Šumadije, Šopskog kraja, Bosilegradskog krajišta i Leskovc – istakao je predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović. – Ansambli su svojim nastupima doprineli očuvanju i promociji kulturnog nasleđa, a svaka izvedba bila je dokaz tehničke veštine i dubokog poštovanja prema tradiciji.

KUD „Mokrin“, jedno od najvećih seoskih društava sa više od 200 aktivnih članova, nedavno je dobio nove članove uprave, što je donelo novu energiju i podstrek za dalji razvoj programa i aktivnosti.

Susreti folkloraša su održani pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, kao i Mesne zajednice Mokrin, potvrđujući značaj manifestacije za očuvanje kulturnog identiteta regiona.

A.Đ.

dropljee

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ i ove godine bogatiji je za jednu veliku droplju. Radi se o mladoj ptici, za koju se veruje da je mužjak. Ukoliko se obistine predviđanja to će biti drugi mužjak na pašnjaku jer se i pretprošle, nakon osam godina, u delu ataru Vaverka u Mokrinu, pojavio mužjak. Lovci udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro bore se za opstanak ove veličanstvene ptice te lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i stanju ptica, kaže predsednik udruženja Bogica Božin.

-Dostigli smo dvocifreni broj velikih droplji i u rezervatu ih je sada deset. Imamo osam ženki i, nadamo se, dva mužjaka. To bi značilo da bi u budućnosti mogli da imamo mlade. Pre tri godine u okviru IPA projekta sa Mađarskom ogradili smo 115 hektara površine na kojima se velike droplje šepure i sada imamo rezultate  – saznajemo od Božina.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje  su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno od retkih u Evropi i svetu.

-U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine svake godine na ovom prostoru sejemo biljne kulture koje su potrebne za hranjenje i gnežđenje velikih droplji. Teren redovno održavamo i kosimo i trudimo se da sve prilagodimo ovoj ugroženoj vrsti – istakao je naš sagovornik.

U rezervatu je izgrađen vizitorski centar čiji je cilj da se omogući da posetioci mogu da borave u ovom delu rezervata, kao i da se organizuju stručni skupovi na kojima će biti omogućeno da  se putem projektora prikazuje sve što je vezano za temu.  Eko salaš „Jaroš“ izgrađen je u blizini severne granice  rezervata nedaleko od Mokrina. Sadrži dve zatvorene  potpuno opremljene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi između 30 i 50 posetilaca.

-Ove godine opremili smo vizitorski centar sa solarnim panelima tako da sada ima struje. Imamo i učionice na otvorenom. Za sledeću godinu planiramo da izbušimo takozvana vlažna staništa odnosno bunare koji će takođe biti na solarni pogon. Cilj nam je da pokušamo da vratimo vlažna staništa, koja su nekada postojala, u prvobitno stanje. U ovome imamo pomoć od nadležnih pokrajinskih i republičkih organa – naveo je Božin.

Kako bi Specijalni rezervat bio što dostupniji posetiocima neophodno je uraditi i pristupni put. Od asfaltnog puta do vizitorskog centra ima dva kilometara neasfaltiranog i lošeg atarskog prilaza. Ukoliko bi se posuo, barem tucanik, značajno bi se povećao broj onih koji bi posetili i izučavali ovo stanište.

Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do početka, odnosno, kraja maja i u „Perjanci“ veruju da bi već naredne godine mogli da imaju i prinove.

-Praksa je pokazala da kada vrsta padne ispod 20 jedinki, ne može da se oporavi. Mi smo dokazali suprotno. Pre nekoliko godina imali smo osam droplji i one se oporavljaju. Specijalni rezervat jedinstven je u Evropi jer 10.000 godina nije došlo do erozije zemljišta. Prema mišljenju stručnjaka to je razlog što je velika droplja i dalje na ovom terenu – saznajemo od Bogice Božina.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

A.Đ.

 

aleksa-popov

Penzioner Aleksa Popov (82) iz Mokrina nestao je nakon je što je juče u popodnevnim satima otišao u atar traktorom.

Ćerka Olivera Popov nestanak je prijavila policiji, a u potragu su se uključili i lovci.

Naime, Popov je krenuo da pogleda jednu njivu u delu atara prema Rumuniji, a kako se nije vratio kad je pao mrak, Oliverin suprug je pošao da ga traži. Potraga tokom noći nije dala rezultate.

Mole se svi koji imaju bilo kakve informacije o nestalom Aleksi Popovu da se jave na broj telefona 061 625 9112. 

Mokrinčani su pozvani da, radi pomoći u potrazi za Aleksom Popovim, ko je u mogućnosti, dođe u 15 sati na Varoški trg i ponese baterijske lampe.

 

saobracajka-konj

Teretni kombi usmrtio je kobilu na putu Kikinda -Mokrin. Kako saznajemo u Policijskoj upravi jutros oko 7 časova prijavljen je događaj i na lice mesta izašli su saobraćajni policajci.

Prema dostupnim informacijama na kobilu je naleteo „fijat dukato“, a životinja je, kako tvrde očevici, trčala je iz pravca Kikinde prema Mokrinu.

Vlasnik kobile u blizini mesta nezgode ima salaš i protiv njega će biti podneta odgovarajuću prekršajna prijava.

 

kikinda-protiv-blokada-

Ispred Gradske kuće u Kikindi, u subotu, 11. oktobra, od 17 časova, biće održan skup građana „Kikinda protiv nasilja i blokada“.

U isto vreme, okupljanje građana zakazano je i u Mokrinu, ispred Varoške kuće – „Mokrin protiv nasilja i blokada”.

Podsećamo, skupovi se organizuju kako bi građani iskazali želju za povratkom normalnom životu i rekli stop blokadama i nasilju od strane blokadera.

Kako je rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u subotu, 11. oktobra, biće organizovani skupovi u najviše mesta u zemlji, ne samo protiv blokada i nasilja već i za podršku Srbima na KiM.

 

saobracajna-policija-1

Dva dečaka od 12 i 13 godina teško su povređena u saobraćajnoj nesreći u Mokrinu. Sudar se dogodio između mopeda na električni pogon i automobila marke „opel“ rumunskih registarskih tablica.

Nezgoda se dogodila u 15 sati i 30 minuta u ulici Svetoga Save, a povređeni maloletnici bili su na mopedu, potvrđeno nam je u Policijskoj upravi Kikinda.

Usled udara dečaci su povređeni i prebačeni u Opštu bolnicu. Pošto su im konstatovane teške telesne povrede, višestruki prelomi ekstremiteta, preveženi su, u svesnom stanju, na dalje lečenje u Klinički centar Vojvodine.

Dalja istraga utvrdiće uzrok ove nesreće, a za slučaj je nadležno Više javno tužilaštvo u Zrenjaninu koje je obavešteno o nemilom događaju.

error: Content is protected !!