мобилни

telefon-skola

U Srbiji je pokrenuta inicijativa za uvođenje zakonskog ograničenja korišćenja mobilnih telefona u školama, a iskustva iz prakse već postoje u Kikindi. O mogućim rešenjima i dosadašnjim efektima govore direktori škola koje su samostalno uredile ovu oblast.

U OŠ „Jovan Popović“ mobilni telefoni se ne koriste tokom boravka učenika u prostorijama škole već treću godinu zaredom. Prema rečima direktorice Jelene Krvopić, učenici po dolasku u školu predaju telefone u kutije za odlaganje koje ima svaki razred, a uređaji im se vraćaju nakon završetka nastave.

-Motiv nam je bio to što smo primetili da je savremena tehnologija, iako neophodna, decu u velikoj meri otuđila jedne od drugih. Želeli smo da ih vratimo međusobnoj komunikaciji, da se tokom odmora čuje žamor u školi i školskom dvorištu – ističe Krvopić.

Ona navodi da je odluci prethodila detaljna procedura – roditeljski sastanci, Savet roditelja i Školski odbor – i da nije bilo značajnijeg otpora.

-Učenici su pravilo vrlo brzo prihvatili. Danas je to sastavni deo njihovog školskog života, do te mere da sami podsećaju nastavnike ako se dogodi da telefoni ne budu prikupljeni – kaže direktorica.

Prema njenim rečima, bezbednost učenika nije bila dovedena u pitanje. Roditelji su potpisali pisanu saglasnost, a u slučaju potrebe kontakt sa porodicom ostvaruju odeljenske starešine ili drugi nastavnici. Izuzetak od pravila odnosi se na pametne satove kod učenika prvog i drugog razreda, dok u višim razredima ni ta vrsta uređaja nije dozvoljena.

Sa druge strane, u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ primenjuje se delimično ograničenje. Direktorica Milanka Halilović ističe da učenicima srednjih škola ne treba u potpunosti zabraniti nošenje mobilnih telefona, jer se oni ponekad koriste u nastavne svrhe, kao i zbog činjenice da veliki broj učenika putuje iz okolnih mesta.

-Kod nas već dve godine postoji pravilo da učenici pre ulaska u učionicu odlože sve lične stvari u torbu, uključujući i mobilne telefone i pametne satove. Telefon mogu da koriste samo ako nastavnik to izričito dozvoli – navodi Halilović.

Iskustva škola u Kikindi pokazuju da različiti modeli regulisanja upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama već funkcionišu u praksi. Upravo takvi primeri mogli bi da posluže kao osnov za dalju raspravu o zakonskim rešenjima koja se najavljuju na republičkom nivou.

T. D.

saobracajna-policija-1

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u periodu od 6. do 12. oktobra sprovodiće međunarodnu akciju Fokus na putu, usmerenu na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja nepropisnog korišćenja mobilnog telefona od strane vozača, kao i nepropisnog korišćenja mobilnog telefona i slušalica od strane pešaka prilikom prelaska kolovoza.

Akcija će istovremeno biti sprovedena u 34 evropske države članice organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), saopštio je MUP.

Korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje povećava rizik od saobraćajne nezgode za četiri do čak dvadeset puta, što čini ovaj prekršaj jednim od trenutno najvećih problema bezbednosti saobraćaja na putevima.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, oko pet odsto pešaka nepropisno koristi mobilni telefon ili slušalice prilikom prelaska kolovoza, dok se procenat vozača koji nepropisno koriste mobilni telefon za vreme vožnje kreće od četiri do osam odsto, u zavisnosti od vrste vozila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da u cilju očuvanja svoje i bezbednosti drugih lica ne koriste mobilni telefon, slušalice ili druge uređaje koje utiču na ometanje pažnje.

Na osnovu redovnog godišnjeg istraživanja, Republički zavod za statistiku objavio je da u Srbiji mobilni telefon poseduje 95 odsto domaćinstava, 98,5 odsto ima televizor, dok se računar koristi u 77 odsto domaćinstava.

Računar poseduje 0,3 odsto više domaćinstava nego 2021, odnosno 2,7 odsto više nego 2020. godine. Ipak, zastupljenost računara u domaćinstvima je neujednačena: u Vojvodini je 73,5 odsto, u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 70,8, i u Južnoj i Istočnoj Srbiji – 69,9 procenata. U Beogradu računar ima 93,7 odsto  domaćinstava.

Istraživanje je pokazalo da internet priključak ima 83,2 odsto domaćinstava. Evropski prosek veći je za devet odsto, objavio je Eurostat.

U poslednja tri meseca, 47,8 odsto korisnika interneta u Srbiji kupovalo je onlajn, najviše odeću i sportske proizvode, čiji je udeo u naručivanju čak 71,5 odsto. Prosek u Evropi je 67 odsto onlajn kupaca.

Da internet koristi više puta u toku dana izjavilo je 92 odsto ispitanika, dok više od 81 odsto internet populacije ima nalog na društvenim mrežama, na  Fejsbuku ili Tviteru, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo 2.800 domaćinstava i isto toliko pojedinaca.

error: Content is protected !!