likovni radovi

podvodni-svet-radovi

Više od 600 radova predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca pristiglo je na tradicionalni likovni konkurs posvećen podvodnom svetu, koji, u okviru Festivala podvodnog filma i fotografije, organizuju Ronilački klub „Orka” i Kulturni centar Kikinda.

Raznovrsnost tehnika, motiva i ideja predstavljala je veliki izazov za žiri, koji je nakon pažljivog ocenjivanja nagradio 22 najuspešnija rada.

Dodela nagrada najboljim mladim autorima održana je u subotu u Kulturnom centru, u okviru 17. Festivala podvodnog filma i fotografije. Tom prilikom posetioci su imali priliku da pogledaju i izložbu fotografija postavljenu u Galeriji Kulturnog centra, koja je dodatno osvetlila lepotu i tajanstvenost podvodnog sveta.

Program je upotpunjen prikazivanjem kratkog filma o radu i brojnim aktivnostima Ronilačkog kluba „Orka“.

sanja-brusin-pravilna-ishrana-(1)

Oktobar, mesec pravilne ishrane, usmeren je na edukaciju stanovništva o pravilnoj ishrani, kao jednom od najznačajnijih faktora u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti. Cilj je da se najšira populacija, a posebno deca i mladi informišu, ali i da steknu pravilne navike u ishrani. Dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i Centra za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje navodi da je najvažnija uravnotežena ishrana.

-Optimalan energetski, kao i unos životnih namirnica, sastava i zdravstveno-bezbedna hrana čine pravilnu ishranu. Namirnice se dele u sedam grupa i potrebno je da sve one, u određenoj srazmeri, budu zastupljene. Njihov odnos predstavljen je piramidom zdrave ishrane i u bazi  su žitarice, sledeći nivo su voće i povrće, slede meso, mleko i prerađevine i tek na vrhu piramide su šećeri i ulja – istakla je dr Brusin Beloš.

Centri za sitost i glad u mozgu tačno znaju koliko nam hrane treba. Međutim određene okolnosti poput stresa i navika preuzetih iz porodice mogu da dovedu  do toga da se unosi više ili manje hrane u odnosu na ono što nam je zaista potrebno. Dugoročno tako nastaju gojaznost ili pothranjenost.

-Većina se hrani onako kako su ih naučili roditelji ili se rukovode onim što su negde pročitali. U našem okruženju ishrana je, uglavnom, nepravilna. Zato u Vojvodini ima više od 50 odsto odraslih gojaznih osoba u odnosu na broj stanovnika. Kada pričamo o deci gojazna je četvrtina – dodaje naša sagovornica.

U Vojvodini u ishrani najviše preovlađuju masnoće i šećeri.

-Jede se prilično masna hrana, pogotovo zimi i puno se jede slatkiša, što kupljenih, što onih koje majke i bake naprave. Ova dva faktora najviše doprinose gojaznosti. Na ovu bolest utiče i nepravilna frekvencija uzimanja obroka. Postoje osobe koje ne jedu ništa do poslepodne i onda odjednom unesu 2.000 kalorija što je previše i što uzorkuje usporavanje metabolizma. Takođe kod nas se previše jede meso, a unosi se i puno soli koja je glavni etiološki faktor u nastanku povišenog krvnog pritiska. Neophodno je pet obroka dnevno, tri glavna i dve užine koje su voće i povrće – precizirala je dr Sanja Brusin Beloš.

Pored nepravilne ishrane i manjak fizičke aktivnosti i kod dece i kod odraslih dovodi do gojaznosti. Pri Zavodu za javno zdravlje radi ambulanta za dijetetiku koja se bavi poremećajem ishrane. Od prošle godine Fond PIO preuzeo je finansiranje lečenja onih koji imaju problema bez obzira na to da li su odrasli ili deca. Oni u naznačenu ambulantu dolaze sa uputom.

-Do sada smo imali više od 200 pregleda. Pored gojaznih, kojih je najviše, imamo pothranjene, ali i osobe sa specifičnim poremećajima u ishrani. Lečimo i pacijente sa povišenim masnoćama, sa šećernom bolesti koji nemaju gojaznost, sa gihtom. Prvi pregled je klinički i obave se merenja i razgovor. Tada dajemo uput da se uradi krvna slika i na osnovu nje računamo energetske potrebe i sačinjavamo individualni plan ishrane. Želim da pohvalim naše pacijente jer se većina pridržava onoga što im preporučimo. Gojaznost je bolest, iako smo mi prilično tolerantni prema njoj, a ne bi trebalo da budemo – zaključila je dr Sanja Brusin Beloš.

Povodom meseca pravilne ishrane i Svetskog dana hrane, koji je 16. oktobra, Zavod je raspisao likovni konkurs na temu zdrave hrane. Pristigao je veliki broj radova iz vrtića i osnovnih škola iz Severnobanatskog okruga, a žiri koji su činili Aleksandra Vukosavljev i Katarina Tubin odabrao je najbolje. Po tri nagrade dodeljene su deci predškolskog uzrasta i isto toliko za učenike osnovnih škola, kao i jedna specijalna nagrada.

A.Đ.

 

 

 

 

festival-predskolaca-(20)

Eko festival Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, šesti po redu, obeležile su ekološke poruke dece iz vrtića. Pesmom, plesom, kvizom, ali i likovnim radovima mališani su  skrenuli pažnju koliko je važno negovati i čuvati planetu Zemlju.

-Eko tim naše ustanove, u koji su uključeni vaspitači, obeležava 15 godina. Od 2009. godine on okuplja vaspitače koji svojim idejama, entuzijazmom i kreativnošću osmišljavaju i organizuju ekološke aktivnosti. Tokom školske godine organizujemo više akcija i obeležavamo sve značajne ekološke datume. Festival je kruna svega što se dešava tokom godine i naša želja je da i sugrađanima pokažemo šta radimo i šta su naši mališani naučili. Želja nam je da promovišemo ekologiju , širimo ekološku svest i stvaramo ekološke navike uz igru i druženje – istakla je vaspitačica i koordinator Eko tima Radmila Homanov.

Festivalu je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Izuzetno je važno da se kod najmlađih razvija svest o očuvanju životne sredine. Danas 15. maja, slavimo i Međunarodni dan porodice i upravo sve prave vrednosti dolaze iz porodice – dodala je Marijana Mirkov.

U dvorištu Kulturnog centra najpre su organizovane ekološke radionice, dok su decu koja su nastupala na bini imala podršku mama i tata, baka i deka koji su ih  pozdravili aplauzima.

I ove, kao i prethodnih godina, organizovan je likovni konkurs pod nazivom „Sve što raste htelo bi da raste“. Pod tema je ove godine bila „Drvo“. Iz svih 18 vrtića stigao je veliki broj radova, a ovom prilikom nagrađeni su najboljih devet radova u tri kategorije.

Deca uče o ekologiji na pristupačan i njima razumljiv način. Cilj je da zavole prirodu i da nauče da je poštuju i cene.

A.Đ.

baskrs-nagradjeni-(1)

U OŠ „Vasa Stajić“, u okviru Vaskršnjih svečanosti u Mokrinu, otvorena je izložba dečijih radova i oslikanih jaja na temu Vaskrsa. Više od 30 godina organizuje se likovni konkurs kom se, pored osnovaca, priključe i mališani iz vrtića „Neven“. Najbolji crteži su nagrađeni, a ove godine prvu nagradu u kategoriji predškolaca osvojila Dragana Golić (6), drugu Iva Srbljin (4) i treću Nika Blažić (5).

U kategoriji osnovaca nižih razreda najlepši je bio crtež Slaviše Detki iz IV1, druga je bila Alisa Halilović, učenica I1, a nagrađen je i Miloš Sremčev iz III1 razreda.

U kategoriji od petog do osmog razreda Vaskrs su najlepše dočarali Milica Veskov, učenica V1 razreda, Aleksandar Obadić iz VII1 i  Radmila Ristić iz V1.

Dodeljena su i priznanja za najlepše oslikana jaja i to Anđeli Linkin, učenici I2, Milici Tot, učenici III1 i Sari Konculić, učenici VI1 razreda.

Najlepše crteže odabrale su učiteljice škole i nastavnik likovnog vaspitanja koji nisu imali lak zadatak da odaberu najbolje u konkurenciji oko 300 likovnih dela.

 

 

 

 

error: Content is protected !!