kvalitet

kikinda-trg-crkva

Preliminarni rezultati istraživanja percepcije građana pokazali su da su Sombor, Šabac i Pirot gradovi u kojima su najkvalitetniji uslovi za život u Srbiji, a na visokom devetom mestu našla se Kikinda- piše magazin Forbes Srbija.

Na listi prvih 10 našlo se ukupno šest vojvođanskih gradova- Sombor, Vršac, Subotica, Sremska Mitrovica, Kikinda i Novi Sad. Na začelju liste su Vranje, Novi Pazar i Zaječar.

Primera radi, Beograd se našao na 14. mestu, Zrenjanin na 16, a Užice na 19. mestu.

Građani su gradove ocenjivali kroz 10 dimenzija/kategorija odnosno 54 indikatora. Sombor je bio prvoplasirani u osam kategorija: bezbednost i zdravstvo, obrazovanje i ljudski kapital, mobilnost i pristupačnost, stanovanje, socijalna inkluzija i jednakost, ekonomija i tržište rada, životna sredina i klima, te javne usluge i uprava.

Zanimljivo je da je u kategoriji digotalna spremnost Kikinda prva, a Sombor drugi, dok je u kategoriji kultura i razonoda, Sombor na drugom mestu posle prvoplasiranog Pirota.

– Kako su građani obuhvaćeni ispitivanjem ocenjivali samo svoje prebivalište, može se zaključiti da su Somborci najponosniji na svoju zajednicu i u njoj vide bolje šanse za napredak nego Zaječarci – navodi Forbes Srbija.

Da su rezultati istraživanja vrlo zanimljivi, ocenjuje i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Biti na 9. mestu od 28 gradova pokazuje da ipak ovi ovde ljudi rade nešto. Posebno kada vidite da je istraživanje radio „Forbs Srbija”, u saradnji sa medijima, koji blago rečeno, nisu naklonjeni vlasti. Apropo svih kritika, manje osnovanih, više onih neutemeljenih, iznošenja neistina, obmanjivanja javnosti i negiranja rezultata, ono što ne možete da sakrijete je ono se golim okom vidi. Mnogo toga je urađeno u poslednjih 10 godina, posebno u privredi i komunalnoj infrastrukturi. Da li je dovoljno? Nije. Važno je da znate potrebe i probleme naroda u svakom kraju grada i sela. Ljudi vide da se jedno po jedno rešava. Pokrenuli smo dosta važnih i krupnih stvari ove godine i očekuje nas još puno toga da uradimo- ocenjuje Bogdan.

U ovom istraživanju građani su birali između unapred definisanih izjava o svom gradu, broj ispitanika je odabran proporcionalno veličini svakog grada, a ispitanici su bili unapred upoznati s kojim ciljem se sprovodi istraživanje.

Rezultati istraživanja percepcije građana biće upotrebljeni za izradu Indeksa najboljih gradova Srbije (Best City Index). Na izradi ovog rangiranja radi Ekonomski fakultet u Nišu, uz podršku projekta UR Wise koji finansira Evropska unija.

prodavnica

Uoči novogodišnjih i božićnih praznika, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvodi pojačane inspekcije kontrole hrane u Srbiji. Inspektori će proveravati sve faze poslovanja – od proizvodnje i skladištenja do maloprodaje – sa ciljem da se spreči plasiranje nebezbednih namirnica na tržište i zaštiti zdravlje potrošača.

Veterinarska i tržišna inspekcija obavljaće pojačan nadzor nad mesnim proizvodima, mlečnim proizvodima, ribom, jajima i mešovitim prehrambenim artiklima. Kontrole uključuju proveru ispravnosti deklaracija, rokova trajanja, porekla sirovina, kao i uslova čuvanja i eksponiranja proizvoda u maloprodajnim objektima.

Ministarstvo ističe da su ove mere usmerene na otkrivanje i sankcionisanje proizvoda koji ne  ispunjavaju zakonske standarde, kao i na sprečavanje zabluda potrošača povodom porekla i kvaliteta hrane. Potrošačima se preporučuje da nabavku obavljaju u registrovanim i kontrolisanim objektima.

Vlasti su obećale da će inspekcijske aktivnosti biti nastvaljene i nakon praznika, kako bi se održao visok nivo zaštite građana i poverenja u kvalitet prehrambenih proizvoda u tržištu.

 

Izvor: RTV

zetva-psenice

Žetva pšenice završena je oko 85 odsto od ukupnih površina pod ovom kulturom. Ratari su zadovoljni prinosima, za razliku od ranijih godina. Republička direkcija za robne rezerve saopštila je da od ponedeljka, 7. jula, počeo otkup pšenice po 23 dinara bez PDV, posredovanjem Produktne berze. Žito se otkupljuje od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava.  Minimalna količina merkantilne pšenice koja će se kupovati od jednog gazdinstva je deset, a maksimalna 100 tona.

Zoran Simić, savetodavac PSS ističe da ima manjih oscilacija u prinosu.

-Rod je od 4,5 do sedam tona po hektaru. Prosek je od 5,5 do šest tona što je blagi pomak u odnosu na prošlu godinu. Kvalitet je solidan – naveo je naš sagovornik.

Pod ozimim strninama ove godine je za 20 do 25 odsto više njiva u odnosu na prošlu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta. U kikindskom ataru pod pšenicom pšenica je zauzimala 17.000 hektara, dok je ječma bilo na oko 3.000.

Ono što brine ratare je kukuruz kod kog je šteta i ove godine velika.

-I ako bude kiše u narednih nekoliko dana kukuruzu, na pojedinim parcelama nema spasa. I kod suncokreta će biti nekih prinosa, međutim još uvek je rano da se bilo šta prognozira. Poslednja veća količina padavina bila 24. maja, što je dug period bez kiše, pogotovo za prolećne useve – zaključio je Simić.

Vrlo mali procenat zemljišta na teritoriji grada je pod zalivnim sistemima. Ima ih u Banatskoj Topoli, Banatskom Velikom Selu i u Kikindi.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!