киша

PSENICA-MART-(1)

Nakon više od mesec dana proteklog vikenda i početkom nedelje pala je preko potrebna kiša. Palo je, u proseku, između 20 i 25 litara po kvadratnom metru, što je nedovoljno da se nadomesti nedostatak.

-Zalihe vlage su i dalje veoma skromne – kaže savetodavac PSS Zoran Simić. – Deo pšenice zasnovane u našem ataru već pokazuje simptome nedostatka vlage. Kiša koja je pala malo će popraviti situaciju i „ugasila je požar“. Potrebno je najmanje između 50 i litara vodenog taloga da bi ozime strnine bile u dobrom stanju.

Ono što sledi je zaštita pšenice. Prihrana azotnim đubrivima je važna agrohemijska mera, a tu je i zaštita useva od korova i bolesti.

-Tretmani treba da se rade u optimalnim vremenskim uslovima, tu pre svega mislim na spoljnu temperaturu, a zavisiće i od pojave patogena i korova na biljkama. Žita i uljane repice ima više u odnosu na višegodišnji prosek. Repica nije dobro podnela nedostatak vlage i ima parcela na kojima je retka. Na nekim njivama je kasno nikla i sada kasni u porastu i sada su te parcele pod znakom pitanja. Prinos na njima neće biti onakav kakav se očekuje jer reaguju na stresne uslove – dodao je Simić.

Ko nije pripremio teren za predstojeću prolećnu setvu, sada je pravo vreme. Najvažniji posao u ovo doba godine takođe zavisi od povoljnih vremenskih uslova.

-Pošto se zemljište prosuši setva može da počne. Ipak, svedoci smo, bar kada je reč o proteklih nekoliko godina, da je sve relativno. Dobro je što ima dovoljno vlage za nicanje i ne preporučujem da se čeka mesec dana i da se setveni sloj potpuno osuši. Neophodno je pratiti dugoročnu vremensku prognozu. Po biologiji biljaka najpre bi mogla da počne setva suncokreta koji je skromniji sa zahtevima, ali opet postoji opasnost od ptica i štetočina. Kukuruz je osetljiviji i njemu trebaju optimalni uslovi – zaključuje naš sagovornik.

Predviđanja su da će i ove godine poljoprivrednici sejati manje „zlatnog“ zrna. Prošle godine kukuruza je bilo manje u odnosu na višegodišnji prosek, a ove će ga još manje.  Naime,  u protekle tri godine rod je bio katastrofalan usled izrazito nepovoljnih uslova. Šećerne repe biće u tragovima, jedva stotinak hektara, ali očekuje se više parcela pod sirkom. Optimalni rok za setvu slatkog korena je 20. marta, ali vremenske (ne) prilike su odložile ovaj posao.

A.Đ.

 

 

pexels-lucaspezeta-3796234

Iz „Puteva Srbije“ apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni jer je danas (subota), u drugom delu dana, moguća pojava ledene kiše i poledice u pojedinim delovima zemlje, dok se sutra, 25. januara, očekuje jak južni i jugoistočni vetar koji će u košavskom području i na planinama imati i olujne udare.

-Apelujemo na vozače da ne kreću na put bez obavezne zimske opreme i lanaca u brdovitim i planinskim terenima, striktno poštuju saobraćajnu signalizaciju i brzinu kretanja prilogode uslovima na putu –  navodi se u saopštenju.

Tractor agricultural machine cultivating field.

Tokom marta na teritoriji grada palo je 75 litara kiše po kvadratnom metru, što je iznad višegodišnjeg proseka. Samo u poslednjoj nedelji prošlog meseca palo 36 litara vodenog taloga što je nadomestilo nedostatak vlage u zemljištu.

-Južniji delovi teritorije grada dobio je manje, a severniji nešto više padavina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. – Zalihe vlage su se popravile tako da je i stanje uljane repice i pšenice u ataru bolje nego pre padavina.

Najveći deo pšenice posejan je u optimalnim agrotehničkim rokovima. Vreme pogoduje pšenici, sada ima dovoljno padavina i rezerve vlage u zemljištu nisu zanemarljive. Sve to pogoduju dobroj vegetaciji.Zaštita useva, od štetnih organizama, biće neophodna kako bi se osigurao visok i stabilan prinos.

-Temperature i padavine pogoduju razvoju patogena kod ozimih strnina i uljane repice, tako da se mora ozbiljno pristupiti problemu sa zaštitom. Savetujem da se ne čekaju prvi simptomi, jer tada, obično, bude kasno. Potrebne su preventivne mere nege jer bez ulaganja nema ni sigurnog roda – podsetio je Simić.

Setva prolećnih kultura, pre svega suncokreta i kukuruza, neće početi pre nego što se zemljište dobro prosuši.

-Očekivanja su da najveći prolećni posao započne do polovine aprila. Temperatura nije limitirajući faktor, a i vlage ima dovoljno, međutim, poljoprivrednici ne mogu da uđu u njive – navodi naš sagovornik.

Poučeni iskustvom iz prethodne četiri sušne godine, poljoprivrednici će voditi računa o setvenoj strukturi.

-Zasigurno će se nastaviti trend smanjenja površina pod kukuruzom. Na teritoriji severnog Banata i prošle i ove godine manje je njiva pod „zlatnim „ zrnom. Sa druge strane povećavaju se površine pod suncokretom i uljanom repicom. Sušna leta i visoke temperature gubi se mogućnost da poljoprivrednici imaju stabilnu i visoku proizvodnju kukuruza. Sve više se odlučuju na alternativne kulture. Pretpostavka je da će kukuruz zameniti sirak, međutim sistem otkupa još uvek nije zaživeo – dodao je Simić.

SKUPLJA SETVA

Setva kukuruza će biti skuplja prvenstveno zbog stalnog poskupljenja mineralnih đubriva i, kako se približavaju rokovi setve, cene đubriva idu nagore. Seme kukuruza nije poskupelo, ali su cene hemijskih sredstava različite, nekima se cena nije menjala, a drugima je viša za oko 20 odsto.
Sa druge strane za seme suncokreta biće potrebno 9.000 dinara po jutru, đubrivo 11.000 dinara, naftu 12.000 i hemiju 6.000 dinara. U ove cene nisu uračunati sopstveni rad, kao ni usluge mehanizacije ni ostali troškovi.
Poljoprivrednici očekuju da će najviše novca trebati za setvu kukuruza oko 100.000 po hektaru, a za suncokret oko 66.000 dinara ne računajući arendu, usluge, amortizaciju, sopstveni rad

A.Đ.

rusko-selo-nevereme

Juče (subota) oko 18 sati u delu Ruskog Sela, koje meštani zovu Novo Selo, naišao je oblak iz kog se sručila se velika količina padavina. Oko pedesetak litara kiše palo je odjednom. U tri navrata, kako saznajemo od predsednika Saveta Mesne zajednice Dušana Marjanovića, pao je led od najsitnijeg do veličine jajeta.

Najviše štete naneto je voću  i povrtarskim kulturama. Plastenici i staklenici u pomenutom delu sela pretrpeli su veliku štetu  od toga da je najlon izbušen i pokidan do toga da su stakla polupana na staklenicima. Na sreću, nije evidentirano da je nevreme oštetilo crepove na kućama i same stambene objekte. Pretpostavljamo i da ima štete na poljoprivrednim kulturama u delu atara od Ruskog sela prema Banatskoj Topoli, odnosno Banatu. Ovaj deo atara je i dalje pod vodom. Već je sinoć bilo poziva naših meštana i sve što možemo da uradimo da saniramo i pomognemo da se uvlaži nastala šteta mi ćemo i učiniti.  Reagovala je i protivgradna odbrana, ispaljene su rakete međutim nevreme je odjednom došlo, bez ikakve najave, te pretpostavljam da je oblak bio velik i da rakete nisu mogle da ga razbiju na vreme – kaže Marjanović.

Kako saznajemo u Meteorološkoj službi od maja pa do kasno u jesen nije neobično da se pojave gradonosni oblaci lokalnog karaktera koji donose veliku količinu padavina na mestu gde se zadrže. Oni su praćeni grmljavinom, gradom i olujnim vetrom.

Screenshot-2024-04-20-080817

Na teritoriji Grada u proteklih nekoliko dana palo je u proseku 12 litara kiše po metru kvadratnom. Iako su ratari željno čekali padavine, one nisu dovoljne da nadoknade nedostatak vlage u zemljištu.

-Kiša je pomogla da se poboljša setveni sloj zemljišta, međutim za pšenicu je nedovoljna. Od Nove godine nije bilo ozbiljnijih padavina i deficit vlage je evidentan – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca PSS.

Zahlađenje je prijalo ozimim strninama koje su pored nedostatka vlage pretrpele i temperaturni šok.

-Neuobičajeno visoke temperature dovele su do toga da je pšenica već klasala. To znači da ćemo imati žetvu već krajem maja, početkom juna. Očekujem da će prinos biti prepolovljen, a rod će zavisti od daljeg razvoja vremenskih prilika – napominje Simić.

Na sreću, nije bilo uslova za bolesti, ali su glodari napravili nenadoknadivu štetu tokom jeseni i zime na usevima, naročito na parcelama na kojima nisu rađeni tretmani protiv njih.

 

Setva kukuruza završena je na oko 80 odsto planiranih parcela, dok je setva suncokreta na samom početku. Padavine će pomoći pri nicanju s obzirom na to da je „zlatno“ zrno posejano u suvoj zemlji.

-Kiša je spas u zadnji čas, bar što se nicanja tiče jer će usloviti da se prolećne kulture izjednače – zaključio je Simić.

 

 

vreme

Prema prognozi, danas se očekuje osetno svežije vreme, sa najvišom temperaturom oko 23 stepena. Još uvek su mogući kiša i pljuskovi, ali, kako se navodi, nema opasnosti od nevremena. Prošle noći na području Kikinde palo je 49 litara kiše po kvadratnom metru.

Olujno nevreme obaralo je drveće i oštetilo objekte. Reagovala je Vatrogasna jedinica, a šteta je prijavljivana i Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, odakle poručuju da su ekipe na terenu i da će stići do svih koji su se javili da imaju oštećenja izazvanih nevremenom.

Meteorolozi i za naredne dane najavljuju temperature slične današnjim, a nekoliko stepeni toplije biće krajem sedmice.

kiša odvod

Od sinoć do jutros u sedam sati, u Kikindi je palo 34 litra kiše po kvadratnom metru, saznajemo u kikindskoj Meteorološkoj stanici.

Kol-centar JP „Kikinda“ nije primio nijednu prijavu građana o zagušenju amosferske kanalizacije. Ipak, ovog jutra interventna ekipa je na terenu u Mikronaselju, gde je ostala voda na prilaznom putu pijaci iz Svetosavske ulice.

– Događa se da, sa kišom, u odvode uđe i zemlja, granje i lišće i onda je neophodno da intervenišu naše ekipe sa mehanizacijom i odguše odvod – kaže Ivana Petrović PR ovog javnog preduzeća.

Ukoliko postoji potreba za intervencijom, građani to mogu da prijave na broj 0230 422 760 do 15 sati, ili dežurnoj službi na brojeve 062 884 48 91 i 062 884 48 88.