кикинда

gusle-koncert-najava

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, u nedelju u 17 sati, u svečanoj sali Narodnog muzeja organizuje prednovogodišnji akapela koncert pevačkih grupa.

U  koncertu učestvuju ženska pevačka grupa, vokalni i instrumentalni solisti, dueti, a publici će se predstaviti i tru dečije pevačke grupe. Članovi najstarijeg kulturnog srpskog društva predstaviće tradicionalne pesame uz prezentaciju starog i novog načina pevanja. Na sceni će biti pedesetak članova „Gusala“ koji su prošli i prolaze edukaciju u okviru škole pevanja ovog društva.

czsu-konkurs-1

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović” danas su dodeljene nagrade najuspešnijim učesnicima likovnog konkursa za decu uzrasta od tri do šest godina, koji je Centar za stručno usavršavanje organizovao u okviru manifestacije „Sovembar“. Na konkurs je pristiglo više od 200 radova, a žiri je, zbog izuzetne kreativnosti najmlađih, imao težak zadatak da izabere najbolje.

Petoro mališana osvojilo je pojedinačne nagrade, dok je grupna nagrada pripala deci iz vrtića „Kolibri“.

Petra Pejić i Mila Simić podelile su grupnu nagradu sa svojim drugarima iz vrtića „Kolibri”.

-Mnogo volimo da crtamo sove. Znamo da one spavaju na drvetu i imaju uši – rekle su Petra i Mila.

Trogodišnja Petra Aćimov iz vrtića „Plavi čuperak“ dobitnica je pojedinačne nagrade.

-Moja sova je ljubičasta jer mi je to omiljena boja. Nacrtala sam ovu sovu sama u vrtiću. Brojaću sove na trgu sutra – podelila je sa nama Petra.

Dvogodišnji Aleksa Savić iz vrtića „Kolibri“ nosilac je i grupne i pojedinačne nagrade.

-Brat mi je pomogao da nacrtam ovu sovu. Koristio sam razne boje jer volim da crtam – ponosno je objasnio Aleksa.

Nagrade su uručile Mirjana Stepanov, direktorka Centra za stručno usavršavanje, i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Kao i svake godine, Sovembar je u toku, a sutra nas očekuje glavni i završni dan. Naša manifestacija se razlikuje od ostalih jer je bazirana na edukaciji – kako dočekati i zaštititi sove na Trgu, koje su odlučile da budu nemi posmatrači našeg grada. U program su uključene sve ustanove kulture, osnovne i srednje škole, ali i naši najmlađi,“ istakla je Mirkov i dodala da su radovi dece ove godine prevazišli očekivanja.

Kroz manifestaciju „Sovembar“, deca najmlađeg uzrasta uče o značaju očuvanja prirode, posebno o zaštiti ove jedinstvene ptice koja svake zime bira Kikindu kao svoj dom.

Mileva-1

U Kulturnom centru Kikinda, u sredu uveče, održano je predavanje profesora fizike Petra Vuce povodom 150 godina od rođenja Mileve Marić, jedne od najznačajnijih, ali dugo potcenjenih žena u istoriji nauke. Predavač je posebno istakao koliko je Milevin životni put bio izuzetan za vreme u kom je živela – kao hroma devojčica koja se, uprkos brojnim preprekama, izborila za školovanje u oblastima rezervisanim isključivo za muškarce.

Mileva je već u detinjstvu pokazala izuzetnu darovitost za matematiku i fiziku, a njeni učitelji su je dovodili pred profesore da rešava složene zadatke. U Zagrebu je, zahvaljujući sopstvenoj upornosti, dobila dozvolu da pohađa nastavu iz fizike zajedno sa muškim učenicima, iako to devojkama tada nije bilo dozvoljeno. Kasnije je u Cirihu postala peta žena u istoriji koja je upisala fiziku na Politehnici, gde je upoznala Alberta Ajnštajna.

Uprkos ličnim tragedijama i životnim teškoćama, Mileva je ostala simbol upornosti, inteligencije i borbe za obrazovanje. Predavanje je podsetilo da je njen pravi doprinos nauci možda tiši nego što zaslužuje, ali njena hrabrost i put koji je otvorila generacijama žena ostaju neprocenjivi.

Poster-v4-50x70cm-sajt

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ zvanično je počela juče, 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i trajaće do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.  Obeležava se u 1.700 organizacija u preko 100 država sveta

Ovaj period svake godine podseća na razmere i ozbiljnost nasilja nad ženama, ali i na hitnu potrebu za sistemskim delovanjem. Od početka 2025. godine u porodičnom nasilju ubijeno je 15 žena, što znači da na svakih 20 dana u Srbiji bude ubijena jedna žena.

Povodom kampanje MUP Srbije skreće pažnju da postoji izlaz iz nasilja u porodici i da svako prijavljeno nasilje može spasiti život.

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

struja-radovi

Zbog radova na elektro mreži (danas) četvrtak od 9 do 10.30 sati bez struje će biti ulica Nikole Tesle prema Teremijskom drumu i od 11 do 13 časova ulica Braće Sredojev prema Vašarištu.

Sutra, 28. novembra, bez električne energije od 9.30 do 10 i od 11 do 12 časova biće ulica Braće Sredojev od Mihajla Pupina ka Partizanskoj, početak ulice, a od 11 do 13 sati u ulici Sutjeska od Uroša Predića do Krfske.

 

 

sove

„Sovembar“ već godinama okuplja hiljade posetilaca i ljubitelja prirode. Manifestacija ima edukativni, ekološki i turistički značaj, spajajući znanje, prirodu i zajedništvo u duhu ovog jedinstvenog simbola našeg grada. Ove godine, aktivnosti su počele 3. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Centralni i najdinamičniji dan manifestacije biće petak, 28. novembar. Posetioci svih uzrasta moći će da uživaju u bogatom programu koji objedinjuje edukaciju, takmičenja, izložbe i zabavne sadržaje posvećene zaštiti i očuvanju naših čuvenih kikindskih sova utina.

Jutro otvara izložba „Moja vizura – sova utina“ u sali „Partizana“ gde će osnovci i srednjoškolci prikazati svoj doživljaj zaštitnog simbola grada. Ovaj izložbeni prostor biće otvoren za posetioce od 10 do 14 časova.

Tokom prepodneva, posetioci će na gradskom trgu moći da uživaju u novembarskom bazaru, a u periodu između 10.30 i 12 časova, održavaće se tradicionalna „Sova patrola – putem staništa sova ušara“. Brojanje sova će predvoditi Milan Ružić u saradnji sa članovima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Od 12 časova, u sali „Partizana“ biće održano finale popularnog školskog kviza znanja. Ekipe koje su ušle u završnicu nadmetaće se u poznavanju sveta sova, njihove zaštite, načina života i značaja koji imaju za Kikindu.

Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje su učenici osnovnih i srednjih škola kreirali svoju školsku maskotu sove. U 13 časova u sali „Partizana“ biće organizovan izbor najlepše školske sove.

U 17 časova, biblioteka „Jovan Popović“ prirediće sovembarski čitanjac – interaktivnu radionicu za mališane predškolskog uzrasta. Kao i prethodnih dana, Narodni muzej će održati radionicu „Sovine supermoći“ i aktivnosti „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“, čime će i zaokružiti ovogodišnju manifestaciju.

maskenbal-step-up

Članovi plesnog kluba „Step Up“ okupili su se u subotu 2. novembra na druženje pod maskama. Roditelji, nastavnice i prolaznici uživali su u pesmi i igri uz ambijent i zakusku koju su priredile mame razigranih mališana. Pipi Duga Čarapa, Mini Maus, bubamara, bakica, mafin, Elza, Zvončica, lisica i ostali poznati likovi tog dana su na kratko oživeli uz muziku i ples.

Iz kluba su pohvalili kreativnost i trud roditelja koji je uložen u pravljenje kostima i pripremu sale kao i zajedništvo koje se osetilo tokom organizacije i realizacije ove aktivnosti.

-Naše plesne igre koje smo toga dana plesale, bile su u vezi sa maskenbalom. Reči pesme uz koju smo najviše plesale opisuju našu Step Up porodicu: „Pevam i plešem svakoga dana, u pesmu i ples sam zaljubljena. Pesma i ples snaže nas. Mene, tebe i sve vas.“

Predstavnice kluba najavile su još tematskih časova, te su pozvale sve zainteresovane da se pridruže i postanu članovi velike Step Up porodice.

dragana-karanovic-luka-2

Kao uvertira pred promociju zbornika nagrađenih radova sa književnog konkursa “Banatsko pero”, Kikinđanka Dragana  Karanović Luka imala je u ponedeljak 24. novembra izložbu svojih slika u Žitištu.

Tradicionalni konkurs literata, koji već 25 godina zaredom organizuje tamošnja biblioteka, bio je prilika da se Žitištani i njihovi gosti iz cele Srbije upoznaju i s Draganinim likovnim stvaralaštvom. Ovdašnjoj javnosti Dragana Karanović Luka poznata je najpre kao vrstan rukometni trener, a kad je u pitanju likovno izražavanje, otkriva da je ovom umetnošću počela da se bavi tek nedavno- pre četiri godine.

-Ovaj događaj u Žitištu ću posebno pamtiti, jer mi je to bila prva samostalna izložba i imam samo reči hvale za domaćine – kaže Dragana Karanović i dodaje: -Slikam akril na platnu, a kad je u pitanju likovni pravac, jedan moj kolega, nastavnik likovnog, kaže da ga podseća na pro-impresionizam. Dakle, impresionizam, ali sa elementima realizma. Od motiva na mojim slikama, prisutni su kako urbani, tako i prirodni motivi, a često slikam i cveće.

Što se tiče kolorita, navodi da uglavnom bira tople, svetle tonove, jer one zrače, šire pozitivnu energiju, predstavljaju svežinu i radost.

-Ljubav prema slikanju postoji još iz detinjstva. Nisam do nedavno imala priliku da se posvetim slikarstvu, jer sam se intenzivno bavila sportom. Iako su te sportske aktivnosti i dalje prisutne u mom životu, nalazim vremena i za ovaj, kod mene relativno novi slikarski hobi. Veoma mi je drago što je publika u Žitištu pozitivno reagovala na moje radove – navodi naša sagovornica.

Možda kao kuriozitet i ujedno najveća pohvala za jednog umetnika jeste da je Dragana pred ovu izložbu morala da potražuje svoje slike iz privatnih zbirki, jer nema “na legeru” svoja platna, s obzirom da joj stalno poručuju, a ona sama ne stiže da naslika onoliko radova koliko bi poštovaoci njenog opusa želeli da imaju u svojoj kolekciji.

N. Savić