кикинда

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda od 6. do 8. februara nije bilo saobraćajnih nezgoda. Ipak, saobraćajna policija sankcionisala je 215 učesnika u saobraćaju zbog različitih prekršaja.

 

Kako je saopšteno, iz saobraćaja su isključena 22 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. Od tog broja, četiri vozača su zadržana do 12 časova, jer je kod njih utvrđeno više od 1,20 mg/ml alkohola u organizmu, odnosno prisustvo nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci.

 

Tokom kontrole otkriveno je i 39 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 68 prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, kao i još 86 drugih saobraćajnih prekršaja.

 

Iz PU Kikinda podsećaju da je poštovanje saobraćajnih propisa ključno za bezbednost svih učesnika u saobraćaju i najavljuju nastavak pojačanih kontrola.

mora-karolj

Učenici Osnovne škole „Mora Karolj“ iz Sajana ostvarili su zapažen uspeh na književnom konkursu „Najbolji mladi pesnici Srbije 2026 – 300 najboljih dečjih pesama“, plasiravši se među najuspešnije mlade autore u zemlji. Reč je o Aniti Šili, učenici osmog razreda, i Aleksandru Nemi, učeniku četvrtog razreda, čije će pesme biti objavljene u štampanom izdanju zbirke.

 

Ovim plasmanom učenici su stekli pravo na diplomu za izuzetno književno dostignuće, a njihov uspeh dobija dodatnu težinu imajući u vidu da srpski jezik uče kao nematernji.

Mentor u radu bila im je Jelena Knežević, nastavnica srpskog kao nematernjeg jezika, uz čiju podršku su učenici razvijali svoj talenat, kreativnost i ljubav prema pisanoj reči. Kako se navodi, njihov rezultat potvrđuje da je poezija univerzalan jezik koji prevazilazi jezičke i kulturne granice.

Ostvareno priznanje predstavlja i rezultat podsticajnog školskog okruženja u kome se neguju jezik, književnost i umetničko izražavanje.

T. D.

guskovi-poolufinale-zavrseno-feb-2026-(5)

Znaju se finalisti ovogodišnjeg Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova. U nadmetanjima održanim danas (nedelja) stiglo se do šest najboljih od ukupno 134 gusana, koliko se takmičilo u tri kategorije.

-U kategoriji seniora u finalu su gusan Tajson Mirka Ristića, prošlogodišnji pobednik u kategoriji dvogodaca i Kobra -Svemirac vlasnika Miloša Đukića. Kada je reč o dvogocima ove godine Miroslav Čeleketić bori se protiv samog sebe. Oba njegova guska Kapetan Kuka i Profesor pobedila su svoje protivnike u polufinalu. Kod mladih su do samog kraja došli gusan Slobodana Krišana i Pegaz Davora Ladičorbića – saznajemo od Živice Terzića, predsednika udruženja „Belo pero“.

Nadmetanja u polufinalu nisu izneverila mnogobrojne gledaoce i ljubitelje „belih gladijatora“ koji su se vatreno borili za ljubav ženki, što je i prirodni nagon u ovo doba godine. Sva su trajala duže od 10 minuta. Finale je u nedelju, 22. februara.

-Predstoje dogovori na kojoj lokaciji će tačno biti finale. Za sada je zasigurno da će se organizovati u delu sela Breg, a preostaje da se izmeri razdaljina kako bi se odigralo na sredokraći između mesta stanovanja seniorskih finalista– naveo je naš sagovornik.

Finale počinje u 10 časova. Najpre će biti revijalno nadmetanje pa finale mladih, potom sledi još jedna revijalna borba, pa finale dvogodišnjaka, da bi pre glavnog, seniorskog finala usledila još jedno revijalno nadmetanje. Očekivanja su da će finale najstarijih takmičara početi između 12 i 12.30 sati.

-Postoji mogućnost da ove, jubilarne godine, posetioci odgledaju revijalni meč starih šampiona Cezara i Makota Nagana vlasnika Aleksandra i Milan Maluckova odnosno Milana Držića. Cezar je desetogodišnjak i ima titulu šampiona i vicešampiona, dok Makoto Nagano ima 14 godina bio je šampion lige mladih i bio je u finalu seniora.

A.Đ.

gusle-150-(3)

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ u nedelju, 15. februara, u 17 sati u KSC „Jezero“, svečanim Sretenjskim koncertom obeležiće svoju slavu i veliki jubilej 150 godina postojanja i rada. Pripreme za proslavu počele su, kako navodi umetnički rukovodilac Igor Popov, pre godinu dana, a intenzivirane su u proteklim mesecima.

Pozivu Popova, od milošte zvanog trenera, odazvala se velika većina igrača koji su uspeli da se usklade sa obavezama i da dolaze na probe.

-Predstojeći koncert najveći je koji ikada društvo organizovalo. Učestvovaće 500 igrača i članova orkestra, a program će biti takav da pokaže šta je sve sa godinama rađeno i koliko je truda uloženo da se očuva nematerijalno kulturno nasleđe koje imamo. Posebno ističem činjenicu da su svi učesnici Kikinđani, bez ijednog gosta sa strane, koji su najlepše godine proveli u „Guslama“. Svoje igračko umeće pokazaće  dečije folklorne grupe, od najmlađih do najstarijih, izvođački ansambl, pevačke grupe, hor kao i igrači koji su raspoređeni po generacijama. Na sceni će biti donedavni članovi, sadašnji studenti, igrači koji u proseku imaju 30, 40 i 50 godina koji će biti i najstariji izvođači. Nismo zaboravili ni starije članove koji će biti naši počasni gosti. I u orkestru će biti instrumentalisti koji su svoje prve note odsvirali u „Guslama“. Javili su nam se članovi koji više ne žive u Srbiji, dali nam svoju podršku i obećali da će se potruditi da za Sretenje budu sa nama – saznajemo od Popova.

Oduvek su članovi ovog društva bili velika porodica.Igrati, svirati ili pevati u društvu prenosi se sa generacije na generaciju. Da je tako potvrđuju i supružnici Milana i Boban Isakov. Njih dvoje nastupaće sa najstarijim izvođačima i rekreativnim ansamblom. Na sceni će biti i njihovi sinovi Nikola i Nemanja, njihov kum Dragoslav Tanackov, a igraće i Bobanova rođena sestra Kristina i sestra od strica Ivana, kao i Milanine sestre od strica Dragana, Miroslava i Ljiljana. Još je puno primera porodičnih i kumovskih veza koje su nastale zahvaljujući „Guslama“.

-Drago nam je što ćemo svi zajedno dati doprinos značajnoj godišnjici društva – napominju Milana i Boban. –  Puno je lepih uspomena, zajedničkih momenata i životnih trenutaka vezanih za „Gusle“. Ponosni smo na to što ćemo igrati svi iz porodice i doprineti svečarskoj atmosferi.

Na samom početku koncerta biće obredno rezanje slavskog kolača, a kum slave je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana.

Koncert, kog nećemo nazvati spektaklom, nego svečarskim zasigurno će biti gala u svakom smislu te reči.

-Ni u jednom momentu za vek i po postojanja „Gusle“ nikada nisu izgubile vezu sa žiteljima i duhom našeg grada – istakao je direktor Zoran Popović. – Od kada je društva broj sekcija i članova iz godine u godinu raste. Mi smo društvo koje radi na dobrovoljnoj bazi. Naša misija je da decu i mlade ljude naučimo šta je tradicija i kako je sačuvati.

Petrović dodaje i da „Gusle“ u budućnosti vidi kao jedan od centara za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa naše zemlje, što je i započeto upisom „Malog kola“ u Registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Njegovo Visokopreosveštenstvo arhiepiskop vršački i mitropolit banatski  Nikanor na dan koncerta, 15. februara, služiće Svetu arhijerejsku Liturgiju povodom 150 godina ADZNM „Gusle“. Služba počinje u 9 sati u crkvi Svetog Nikole.

Uz Maticu srpsku i Srpsku pravoslavni crkvu „Gusle“ su najstarije društvo u Srba koje radi pod istim nazivom i nikada nije prekidalo sa radom. Na inicijativu Jovana Pačua 1873. godine formiran je muški hor, a tri godine kasnije utemeljeno je pevačko društvo. Dve godine trajala je „borba“ sa Austrougarskim vlastima da „Gusle“ ne izgube nacionalni identitet.

A.Đ.

 

legalizacija-feb-2026-(1)

Još danas (nedelja) mogu da se podnesu prijave za upis bespravnih objekata po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, Svoj na svome. U Gradskoj kući kancelarija broj 51, ulaz iz zlice Braće Tatić, biće otvorena do 15 časova.

Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda do sada je stiglo oko 2,3 miliona prijava građana. Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je ranije da će građani koji iz opravdanih razloga ne stignu da prijave bespravne objekte moći to da urade do 24. oktobra.
-Zakon građanima donosi pravnu sigurnost, pravnu vidljivost i ono što uvek volimo da kažemo – da konačno budu svoji na svome. Međutim, i država od toga ima koristi jer dobija jedan uređeni sistem, jednu preciznu evidenciju šta je sve izgrađeno na teritoriji Republike i ko su vlasnici tih objekata. Privreda takođe ima koristi, jer zakon doprinosi jednoj boljoj poslovnoj klimi i uređenom tržištu nekretnina – rekla je ministarka.

Rok za podnošenje prijava je bio 5. februar, ali je zbog velikog interesovanja građana i naglog povećanja broja korisnika u sistemu produžen za još tri dana odnosno do 8. februara u ponoć.

poklade-(8)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ organizovalo je poklade. Običaj teranja zime organizuje se u periodu od Sveta tri kralja, 6. januara pa sve do Pepelne srede odnosno do početka velikog, četrdesetodnevnog, posta uoči Uskrsa.

-Ovo je događaj kojem se najviše raduju deca  i prvenstveno njima je namenjen – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“. – U okviru poklada običaj je da se deca maskiraju i u tome im puno pomažu mame i bake, vaspitačice i učiteljice. Veliku pomoć imali smo i od članova udruženja „Kekend“ koji su sa mališanima igrali narodne igre, kao i dečije igre koje su bile popularne u vreme kada su naše majke i bake bile male.

Tradicija poklada datira još iz paganskog perioda. Prema verovanjima, u poslednjim danima zime, kada su dani sve kraći, verovalo se da Sunce slabi i da tada oživljavaju zli duhovi koji su terani želeli  igrom, povorkama i maskiranjem.

-Tradicija je i da se pali lutka „Kise“ i tada deca pevaju staru narodnu pesmu. Simbolično, na ovaj način teramo zimu i sve loše, a sa radošću dočekujemo proleće. Na dan poklada jedu se pokladske krofne koje su pripremile najstarije članice „Eđšega“ – pojasnila je Ramona Tot.

U pokladama su učestvovali učenici škole „Feješ Klara“ , mališani iz vrtića „Naša radost“, kao i đaci iz kikindskih škola kojima je mađarski izborni predmet.

-Učestvovalo 35 dece i ovakvi događaji koji su, za njih, zabavni, najbolji je način da deci približimo tradiciju i da ih naučimo kako su nekada živeli naši preci. Svi učesnici bili su maštoviti i kreativni – dodala Vivien Fazekaš iz udruženja „Kekend“.

Poklade su prvi put organizovane u Mađarskoj u 15. veku. Prema tradiciji, vreme poklada je bio period izbora partnera i venčanja, jer je bilo zabranjeno održavati venčanja i svadbe tokom velikog posta koji je dolazio nakon poklada. Poklade su se završavale utorkom pre Pepelne srede kada se održavala pokladna sahrana uz zvuke kontrabasa. Kontrabas se pre ponoći postavljao na najveći sto u krčmi, pokriven belom plahtom, a zatim su se oko njega zapalile sveće. U prisustvu sveštenika i ožalošćenih zvanica su pevali oproštajne note do ponoći.

A.Đ.

2c26413c-d298-4ead-a5ce-bc8579e450b2

 

Pokrajinska manifestacija „Dani vina“, u subotu,  14. februara, biće organizovana 26. put. U  Udruženju vinogradara i vinara „Šasla“ iz Iđoša  saznajemo da stigao rekordan broj uzoraka vina – 210, koji su ocenjeni u četiri kategorije: belo, roze,„šiler“ i crveno vino.

-Enolozi iz Temerina, Čoke, Novog Sada, Taraša i Mužlje odlučili su koja su vina najbolja. Šarlota Silag iz Temerina sa belim vinom, italijanski rizling, srednje ocene 19,7 poneće titulu generalnog pobednika manifestacije. Takođe sa belim vinom, od sorte sila, gradski pobednik je Tijana Tintar iz Kikinde, članica „Šasle“ sa srednjom ocenom 19,62. Sa crvenim vinom, probus,  mesni pobednik je vinarija „Kepul“ iz Iđoša, sa srednjom ocenom 19,52– saznajemo od Branislava Brojčina, člana „Šasle“.

Ocenjeno je 93 uzoraka belih, 61 uzorak crnih, 43 roze i 13 je bilo „šiler“ vina.

-Konstatacija je svih 17 ocenjivača da je su vina izuzetna, a posedno dobra su bela vina, koja su se pokazala bolja od ostalih na ocenjivanju – istakao je Brojčin.

Dodeljena je 71 zlatna medalja, 67 srebrnih i 50 bronzanih odličja. Centralnog dana manifestacije, u subotu, u 12 sati, u Domu kulture biće osvećena vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće vinograd Ivana Đorđeva, prošlogodišnjeg mesnog pobednika i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture biće dodeljena priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. Program „Dani vina“ se organizuje pod pokroviteljstvom Grada i Pokrajine.

A.Đ.

 

csu-tolerancija-i-empatija-(3)

Centar za stručno usavršavanje domaćin je seminaru pod nazivom „Tolerancija i empatija – vrednosti za budućnost“. Predavači su Neda Bogojević Preković, nastavnica biologije i dr Nenad Mladenović, profesor engleskog jezika. Seminar je namenjen zaposlenima u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.

-Tema je uvek aktuelna, ne samo u svetlu nedavnih događanja – saznajemo od Bogojević Preković. – Rad na empatiji i toleranciji se konstantno uči kroz vaspitanje i život. I mi, predavači, treba da, s vremena na vreme, razmislimo da li smo dovoljno empatični i tolerantni ove osobine ne možemo razvijati kod učenika ukoliko ih i sami nemamo. Naš cilj je da putem seminara razmenimo iskustva, da vidimo koje su dobre, a koje su slabe strane i da na njima radimo.

Predavači su prisutnima preneli nove metode, ali i iskustva sa kojima se susreću.

-Iskustva su šarenolika – dodaje naša sagovornica. – Deca često ni sama nisu  sigurna šta su empatija i tolerancija i da se dešava da nesvesno budu netolerantni i to ne iz loše namere nego iz neznanja. Ovo je učenje je proces i važno je da na njemu konstantno radimo.

U Šumadijskom okrugu postoje podaci o tome koliko su učenici tolerantni i empatični, naveo je dr Nenad Mladenović.

-Na osnovu njih osmišljeni su akcioni planovi na koji način unaprediti nastavu u tom smeru. Najvažnije da ih integrišemo u redovan život škole. Prostora za unapređivanje ima u svim školskim predmetima i na nama je da pomognemo nastavnicima da samostalno kreiraju aktivnosti kojima promovišu različite aspekte tolerancije i empatije u školi, čime doprinose izgradnji boljeg  školskog okruženja.

Seminar je akreditovan od strane Ministarstva prosvete za naredne tri godine.

A.Đ.

gradska-kuca

Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za ovu godinu, za poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara. Poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.

Novim rešenjem za porez organa jedinice lokalne samouprave koji poreskim obveznicima treba da bude dostavljen, ukoliko se utvrdi veći iznos obaveze nego što je plaćena akontacija, razliku je potrebno uplatiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.

Prema Zakonu o porezima na imovinu, porez na imovinu se plaća tromesečno, u roku od 45 dana od početka tromesečja. Prva rata se uplaćuje do 14. februara, druga do 15. maja, treća do 14. avgusta, a četvrta do 14. novembra.

Kamata za kašnjenje je 16,5 odsto, a osim zatezne kamate, poreski obveznici mogu da budu i prekršajno kažnjeni za neplaćanje svojih obaveza i sankcija za taj prekršaj iznosi 5.000 dinara za fizička lica. Rok uplata prve rate poreza na imovinu za 2026. je pomeren zbog obeležavanja Dana državnosti Srbije, 15, 16. i 17. februara, državnog praznika Sretenje.