кикинда

3-(7)

Đaci i zaposleni u Osnovnoj školi ,,Mora Karolj“ iz Sajana tradicionalno su obeležili  Poklade – Faršang odnosno dan kada se ,,tera“ se zima i čeka proleće. Manifestacija je okupila učenike, nastavnike i mesnu zajednicu u duhu radosti, kreativnosti i zajedništva.

Prvi deo programa realizovan je u školskom dvorištu gde su učenici spaljivali ceduljice na kojima su napisane negativne i loše misli i na taj način su poslali poruku da kreću u nov početak i pozitivne misli. Drugi deo programa je organizovan u fiskulturnoj sali uz maskenbal i igre spretnosti. Najkreativniji kostim bio je nagrađen, kao i najspretniji učenici.

Svečanu atmosferu upotpunilo je zajedničko druženje uz 250 krofni koje je sa puno ljubavi i truda pripremilo Udruženje penzionera iz Sajana čime je još jednom potrvđen značaj saradnje škole i mesne zajednice.

 

-Ovakve aktivnosti imaju poseban vaspitno -obrazovani značaj, jer doprinose negovanju tradicije, jačanju međusobnih odnosa i razvijanju pozitivne školske klime, što u  školi  prepoznaju i podstiču kroz svoj rad – istaknuto je u sajanskoj školi.

 

bebe-1-(1)

Grad Kikinda raspisao je javni poziv za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju iz budžeta za 2026. godinu za one koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja javnog poziva do utroška sredstava, odnosno najkasnije do 20. decembra.

Cilj je da se sredstva iz  gradskog budžeta usmere ka snažnijoj podršci punoletnim i poslovno sposobnim ženama i muškarcima odnosno parovima, u rađanju potomstva, ostvarivanjem prava na naknadu troškova za vantelesnu oplodnju, radi  podsticaja rađanja i povećanja nataliteta.

 

Pravo na naknadu troškova  imaju parovi ukoliko su državljani Republike Srbije sa prijavljenim prebivalištem najmanje šest meseci na teritoriji grada, koji imaju zdravstvenu zaštitu preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, da je, i pored odgovarajućeg lečenja, konstatovana neplodnost i to kako kod žena koje nisu rađale (primarni sterilitet), tako i kod žena koje su rađale, ali nemaju živo dete, ili imaju jedno i više dece, a nemaju uslova da prirodnim putem ostvare ponovno začeće (sekundarni sterilitet). Prednost će imati parovi koji nemaju dete.

Prethodnih godina, u proseku, dvadesetak parova konkurisalo je za ovaj vid pomoći.

Zahtev sa potrebnom dokumentacijom može se poslati poštom ili predati na pisarnici Gradske uprave na adresu Grad Kikinda – Gradska uprava, Komisija za ostvarivanje prava na naknadu troškova vantelesne oplodnje, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda

Zahtev poslat faksom ili email-om neće biti prihvaćen. Komisija neće vraćati dokumentaciju koja je prilog uz zahtev. Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem broja telefona 0230/410-109.

 

 

 

 

stipendije-ugovori-2025-(8)

Lokalna samouprava raspisala je javni konkurs za dodelu studentskih stipendija i studentskih podsticaja studentima visokoškolskih ustanova sa teritorije grada Kikinde za školsku 2025/2026. godinu. Rok za podnošenje prijava je od 19. februara do 3. marta, a pravo da konkurišu imaju studenti prve godine studija koji se školuju u obrazovnoj ustanovi koji su ostvarili prosečnu ocenu najmanje 4,50, kao studenti druge i viših godina studija prvog i drugog stepena  sa prosečnom ocenom najmanje 8,50 u prethodnoj godini studija. Pravo na stipendiju imaju i studenti prve godine studija sa hendikepom, hroničnim bolestima i pripadnici romske nacionalne manjine  koji su ostvarili prosečnu ocenu najmanje 4,50 u prethodnoj godini školovanja i studenti druge i viših godina studija prvog i drugog stepena sa hendikepom, hroničnim bolestima ili su pripadnici romske nacionalne manjine, sa prosečnom ocenom najmanje 7,00 u prethodnoj godini studija.

Na konkursu za studentski podsticaj imaju mogu da konkurišu studenti prve godine studija koji su ostvarili prosečnu ocenu najmanje 4,00 u prethodnoj godini školovanja i studenti druge i viših godina  koji su ostvarili prosečnu ocenu najmanje 7,50 u prethodnoj godini studija.

Studenti mogu konkurisati za stipendije i podsticaj ukoliko su državljani Republike Srbije, da podnosilac zahteva ima prebivalište na području grada Kikinde, da se školuje u obrazovnim ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija ili u akreditovanoj ustanovi u Republici Srbiji, sa sedištem u Republici Srbiji, da student nije u statusu apsolventa.

Prijava i ostala konkursna dokumentacija, odnosno zahtevi studenata za dodelu stipendije i podsticaja za školsku 2025/26. godinu podnose se u navedenom roku Komisiji za dodelu stipendija/podsticaja Grada Kikinde i predaju se kovertirane, na pisarnici Uslužnog centra Grada Kikinda, na šalteru broj 2, ili poštompreporučeno na adresu: Grad Kikinda (sa naznakom: Javni konkurs za dodelustudentskih stipendija i studentskog podsticaja studentimavisokoškolskihustanova sa teritorije Grada Kikinde za školsku 2024/25. godinu), Trg srpskihdobrovoljaca 12, 23 300 Kikinda.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Sve informacije nalaze na sajtu grada.

 

 

policija-5

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda i prazničnih dana, od 13. do 17. februara, dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe povređene.

Jedna saobraćajna nezgoda rezultirala je materijalnom štetom a dve povređenim licima. U njima su dve osobe zadobile lake telesne povrede, dok je jedna osoba zadobila teške telesne povrede. Materijalna šteta procenjena je na oko 140.000 dinara.

Prema podacima Policijske uprave u Kikindi, nezgode su se dogodile zbog neustupanja prvenstva prolaza i nepropisnih radnji vozača.

Zbog saobraćajnih prekršaja sankcionisano je ukupno 411 učesnika u saobraćaju. Iz saobraćaja je isključeno 25 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, od kojih je osam zadržano do 12 časova jer su imali više od 1,20 mg/ml alkohola u organizmu ili nedozvoljene supstance.

Kontrolom saobraćaja otkriveno je 50 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 160 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, kao i 176 drugih prekršaja.

Policija apeluje na vozače da poštuju saobraćajne propise, prilagode brzinu uslovima na putu i izbegavaju upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, kako bi se povećala bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

kozarci-motel-radovi-(6)

Rekonstrukcija Motela u centru sela je na samom kraju, u šta su se, prilikom posete Novim Kozarcima, uverili i gradonačelnik Mladen Bogdan i Bojan Mikalački, član Gradskog veća. Objekat, izgrađen osamdesetih godina prošlog veka, bio je mesto stecišta meštana, ali i svih koji bi dolazili u ovo mesto. Krajem 20. veka, u popularnoj „Kotarci“, izbio je manji požar, nakon čega je minimalno uređena. Upravo su meštani ti koji su potencirali da sala ponovo bude u funkciji, istakao je ovom prilikom Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

 

-Lokalna samouprava je uvek tu da nam pomogne da realizujemo investicije važne za našeg mesta. Nedostatak mesta za okupljanje je dugogodišnji problem u Novim Kozarcima i siguran sam da će svi biti više nego zadovoljni onim što je urađeno. Ovo nije ulaganje samo u objekat nego i u kvalitet života. Prošle godine u Novim Kozarcima imali smo značajna ulaganja, koja smo nastavili i u ovoj. Ono što sledi je uređenje parkinga ispred trgovinskih objekata i adaptacija Doma kulture – naveo je Čavka.

Prošle godine na Motelu je  zamenjen je krov koji je prokišnjavao i umesto crepa postavljen je lim, što je bio preduslov za unutrašnje uređenje, podsetio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-U razgovoru sa Kozarčanima istaknut je nedostatak prostora za proslave, okupljanja i druge događaje, tako da smo u gradskom budžetu opredelili sredstva kako bi potpuno uredili unutrašnjost popularne „Kotarke“.  Za radove je izdvojeno 8,8 miliona dinara i ono što predstoji je da se obezbedi novac za kupovinu nameštaja o čemu smo već razgovarali sa predstavnicima Mesne zajednice.

Prvi čovek grada najavio je još jednu investiciju.

-Čim vreme dozvoli počinje i izgradnja dečijeg igrališta u centru sela. Ovaj projekat realizovaćemo u saradnji sa kompanijom NIS. Izvesno je da će do kraja godini biti adaptirana i prostorija nekadašnjeg Udruženja vozača. Ovu salu, prvenstveno, će koristiti udruženja žena jer je neophodno da imaju svoj prostor u kojem će se okupljati – dodao je gradonačelnik Bogdan

A.Đ.

dobrovoljni-davaoci
Crveni krst Kikinda u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi Vojvodine sutra, 17. februara, od 8.30 do 13 sati organizuje akciju dobrovoljnog davalaštva krvi.
Ovo je četvrta akcija darivanja dragocene tečnosti od početka godine, a naredna je najavljena za 1. mart.
pravoslavlje-2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 17. februara, molitveno se sećaju prepodobnih svetitelja Isidora Pelusiota i Nikolaja Studita, duhovnih podvižnika čiji su život i delo ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva.

Sveti Isidor Pelusiot – učitelj vrlinskog života i zaštitnik pisane reči

Sveti Isidor Pelusiot bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Rođen u bogatoj aleksandrijskoj porodici u Egiptu, napustio je svetovni život i posvetio se molitvi, podvižništvu i duhovnom poučavanju.

Poznat je po obimnoj prepisci – istorijski izvori navode da je napisao više hiljada pisama, u kojima je savetovao, tešio, ukorevao i duhovno poučavao savremenike. Njegove poruke naglašavale su da je važnije živeti vrlinski nego samo govoriti o vrlinama.

Zbog svog duhovnog i književnog nasleđa, smatra se zaštitnikom pisaca i svih koji se bave pisanom rečju, a njegove pouke i danas predstavljaju putokaz za duhovni razvoj i moralni život.

Sveti Nikolaj Studit – iguman, podvižnik i čudotvorac

Sveti Nikolaj Studit rođen je 793. godine na Kritu. Već u detinjstvu izučavao je Sveto pismo, a kasnije je stupio u čuveni Studitski manastir u Carigradu, gde je primio monaški čin i sveštenstvo.

Crkveno predanje beleži da je svojim molitvama isceljivao bolesne i pomagao siromašnima, ostavljajući primer milosrđa i duhovne predanosti. Upokojio se u 75. godini života, ostavivši za sobom svedočanstvo pobožnosti, mudrosti i nesebične službe Bogu i bližnjima.

Duhovna poruka praznika

Spomen ova dva svetitelja podseća vernike na značaj molitve, obrazovanja, duhovne mudrosti i dela milosrđa. Njihovi životi svedoče da vera nije samo reč, već život ispunjen ljubavlju, vrlinom i služenjem drugima.

U pravoslavnoj tradiciji, ovakvi praznici pozivaju na duhovno preispitivanje i podsećaju da su istinske vrednosti neprolazne – baš kao i nasleđe svetitelja koji su svojim podvigom osvetlili put generacijama vernih.

 

basaid-atarski-putevi

Privrednim društvima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu od januara do kraja novembra 2025. izvoz je bio 180,4, a uvoz 120,6 miliona evra, podaci su Regionalne privredne komore u Kikindi. Spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je u plusu za 142 miliona evra.

-Kikinda je i dalje nosilac. Spoljnotrgovinsko poslovanje u našem gradu bilo je 236 miliona evra. Izvoz je bio 172,2 miliona evra, a uvoz 112, 9 miliona evra. Naš grad je u suficitu, odnosno plusu 53,9 miliona evra i pored toga što je izvoz blago opao – istakao je Tibor Horvat, direktor Regionalne privredne komore.

Firma „Banini Jafa“ je dobro poslovala, u prošloj godini povećala je broj radnika za desetak odsto, a u planu im je da to urade i u ovoj godini. I dalje su dominanti izvoznici oni koji se bave metalskom industrijom poput „Mekafora“, „Le Beliera“, „Livnice“, „Zopasa“.

-Najznačajnije tržište privrednicima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu je Evropska unija. Od  prvih deset  država, sedam je iz Evropske unije, a preostale tri su Bosna i Hercegovina, Turska i Kina gde je izvoz porastao za 75,4 procenta. Najviše izvozimo u Mađarsku gde je za 11 meseci izvezeno dobara u iznosu od 51,7 miliona evra što je 30 odsto ukupnog izvoza. Najviše se izvoze delovi za automobilsku industriju – precizira naš sagovornik.

I kada je reč o uvozu privredna društva okrenuta su ka Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji, Kini.

U Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu radi i posluje 1.267 privrednih društava, a 2024. bilo ih je osam više. U Kikindi je najviše – 450.

-Nekoliko godina unazad raste broj preduzetnika i svake godine imamo ih pet odsto više u odnosu na prethodnu. U Kikindi je trenutno 1.703 preduzetničke radnje, a zajedno sa Čokom i Novim Kneževcem ima ih 3.764. Najvećim delom one su orijentisane na usluge – zaključio je Horvat.

Najuspešnije su poslovale firme koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, posebno one koje su fokusirane na obnovljive izvore energije, solarne panele i biogas, kao i one koje su uložile sredstva na sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje.

U čitavom okrugu 31. decembra 2025. bilo 4.768, od kojih je u Kikindi 1.858 što je slično u odnosu  na 2024. Najviše je nekvalifikovane radne snage. Čak 45 odsto ljudi bez posla u našem gradu je bez ili samo sa osnovnom školom. U okrugu ih je 63 procenta.

-Zaposlenost je u blagom opadanju. U Severnobanatskom okrugu prošlu godinu završili smo sa 37.144 zaposlena, od kojih je najveći broj u Kikindi 17.394. Zaposlenih u privrednim društvima ima najviše – saznajemo od Tibora Horvata.

Zarade u Severnobanatskom okrugu za 11 meseci 2025, veće su u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Regionalne privredne komore. U okrugu je za pomenuti period ona iznosila u 93.471, a  u Kikindi su plate bile 90.555. U Senti su primanja bila 92.259, dok je u Čoki sa 85.620 dinara i dalje najniža zarada.

-U Severnobanatskom okrugu zarada je od januara do kraja novembra prošle, u odnosu na isti period pretprošle godine,veća za 11,5, a u Kikindi za 11, 6 procenata. Prosečna zarada u Kikindi veća je 3.200 dinara u odnosu na Sombor, ali je za isti iznos manja u odnosu na Suboticu i Sremsku Mitrovicu  – napominje Horvat.

A.Đ.

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.