кикинда

saobracajna-policija-mup-2-1

Tokom prethodne nedelje na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 564 saobraćajne nezgode, u kojima su dve osobe poginule i povređen je 221 učesnik u saobraćaju. U istom tom periodu na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se četiri saobraćajne nezgode u kojima su tri  lica povređena.

Povećano je učešće pešaka i dece, kako u ranim jutarnjim, tako i u večernjim časovima, pa u Policijskoj upravi apeluju na vozače da smanje brzinu kretanja vozila i povećaju oprez u naselju i u zonama škola i pešačkih prelaza, kako bi zaštitili najmlađe i najranjivije učesnike u saobraćaju.

Takođe, u ranjivu kategoriju učesnika u saobraćaju spadaju i motociklisti, pa u policiji navode da svojim odgovornim ponašanjem ndoprinesu bezbednosti saobraćaja i zaštiti sopstvenog života, imajući u vidu da se sa dolaskom lepog vremena povećava prisustvo moticiklista na
putevima.

Bezbednost u saobraćaju je zajednička odgovornost. Jedan trenutak nepažnje može imati trajne posledice.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(7)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode  u kojima  je nastala ukupna materijalna šteta u iznosu od 150.000 dinara. Saobraćajne nezgoda dogodile su zbog radnje vozilom  i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je sankcionisano 248 učesnika u saobraćaju.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno je 19 vozača, od kojih je devet vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosni imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriven je 21 prekršaj nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 130 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 78 ostalih prekršaja.

guskovi-40-finale-(1)

Gusan Kobra -Svemirac vlasnika Miloša Đukića u finalu 40. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova, posle 17 minuta borbe, u beg je naterao  Tajson Mirka Ristića, i tako osvojio guščarski tron. Miljenik Đukića ima tri godine i tri puta je bio u finalu, dvogodih i jednogodišnjaka, i sva tri puta je izgubio.

-Guščarstvom se bavim već 18 godina. Sa devet godina, 1996. sam izbegao sa porodicom iz Bosne i u Mokrinu zavoleo gusane. Kobra – Svemirac ima tri godine i ovo mu je prva i najvažnija titula.  Ima izuzetnu genetiku i želim da se zahvalim Miodragu i Goranu  Trniću i Goranu Srbljinu. Neophodno je puno nege, ljubavi, strpljenja, rada da bi postao šampion, ali i sportske sreće. Šampionu sledi penzija. Živeće u mom dvorištu kao kralj  do kraja života- istakao je Miloš Đukić.

U kategoriji dvogodaca Miroslav Čeleketić borio se protiv samog sebe. Gusak Profesor bio je bolji od Kapetana Kuke.

-Prvi put su dva moja gusana u finalu. Moja predviđanja da će pobediti Profesor su se i obistinila. Bio je bolji i to se videlo. Čitave godine guskove treba paziti, maziti, trenirati, posvetiti im pažnju, dati im dobru hranu i vodu, omogućiti mu da je sam u dvorištu da bi čuvao svoje ženke. Genetika je takođe važna, a koliko je jaka Profesor će pokazati u takmičenju sledeće godine – naveo je Čeleketić.

Kod mladih su do samog kraja došli gusan Slobodana Krišana i Pegaz Davora Ladičorbića koji je i pobedio u finalu.

Predsednik Udruženja „Belo pero“ Živica Terzić podsetio je na početke:

-Udruženje je na početku osnovalo tadašnjih devet članova, a sada ih imamo 90. Više članova znači i više takmičara, tako da ih u prethodnih nekoliko godina imamo oko 140 u sve tri kategorije nadmetanja. Nadamo se da će se naša manifestacija unaprediti u godinama koje dolaze, iako već jeste svetska. Bilo je pokušaja da se proširi, pa su donosili gusane iz Veternika da učestvuju, međutim nije to ta rasa i već posle tridesetak sekundi nadmetanje se završi – saznajemo od Terzića.

Manifestaciji su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački.

-Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova jedinstvena je manifestacija koju odlikuje tradicija, a takmičenja u proistekla iz prirodnog nagona gusana da se bore za ljubav ženki. Ovu priliku iskoristio sam da razgovaram sa predstavnicima Sveta Mesne zajednice i meštanima i već sada mogu da najavim da će za sedam do deset dana biti postavljen video nadzor na deponiji van sela koja je čišćena krajem godine. Cilj je da sprečimo da se divlje smetlište proširi. Osim toga uskoro će se nastaviti sanacija Omladinskog doma čiju salu koristi veliki broj meštana – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da osvoje guščarski tron.

-Mesna zajednica u saradnji sa lokalnom samoupravom pomaže jednu od najatraktivnijih manifestacija u Mokrinu – kazao je Goran Ristić, predsednik Saveta MZ. -Na svima nama je da zajednički unapređujemo guščarstvo koje je tradicija našeg mesta.

A.Đ.

 

misari-mrtvi-2

U okolini Bašaida 13. februara pronađeno pet mrtvih mišara koji je strogo zaštićena vrsta ptica grabljivica, stoji u saopštenju Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. Od toga, tri su pronađena u blizini leša psa, a još dva na oko dvesto metara dalje. Pronađeni su i leševi svraka  i gačaca.

-Svi mišari imali su neprirodno zgrčena tela na način koji ukazuju na moguće trovanje. Pas je takođe imao simptome trovanja, a na ovaj uzrok ukazuje i masovnost ugibanja. Prijavu je poslalo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije – navode u pomenutom Zavodu.

I u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, sumnjaju na namerno ili nenamerno trovanje, koje preti da ugrozi i najređe vrste u našoj zemlji.

 

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Na uviđaju koji je urađen pre desetak dana, bili su prisutni predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine, nadležna veterinarska inspekcija i jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala Policijske uprave Kikinda.

Ono što stručnjake posebno brine jeste lokacija ovog incidenta jer se svega pet kilometara od  dalje nalazi se aktivno gnezdo orla krstaša. Ova vrsta je u Srbiji kritično ugrožena i svaki gubitak jedinke mogao bi biti fatalan za opstanak cele populacije u našoj zemlji.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Svi leševi životinja uklonjeni su sa terena kako bi se sprečilo dalje širenje otrova kroz lanac ishrane i zaštitile preostale životinje.

ivica-i-marica

Na repertoaru  pozorišta „Lane“ je komad „Ivica i Marica“. Popularna bajka, kako ističu u jedinom dečijem teatru, je predstava namenjena i deci i odraslima.

Početak je u 17 sati, a informacije o rezervaciji kkarata mogu se dobiti na broj telefona 064/158-9314 i 060/024-7048.

fenseraj-(5)

Na Gradskoj pijaci, organizovan je „Fenseraj ukusa“ koji je prevazišao očekivanja. Od samog otvaranja, gastronomska, turistička i prodajna manifestacija, izazvala je interesovanje velikog broja sugrađana, ali i gostiju iz drugih mesta, pa i susedne Rumunije.

Među 80 izlagača bila je i Svetlana Bartole iz Zrenjanina koja se bavi izradom fokače.

-Fokača je staro jelo i mi smo ga modernizovali. Osnova je ista, pita od fermentisanog testa, a ukusi su razni i slatki i slani. Pravimo ih sa povrćem, sirom, mesom, voćem. Prvi put smo u Kikindi kao izlagači i moram da istaknem da je organizacija odlična, a posećenost izvanredna – navela je Bartole.

Aleksandra Avdić iz Žablja u okviru poljoprivrednog gazdinstva koje se nalaz na Staroj planini priprema zimnicu, pekmeze, slatko, rakiju, aromatične soli.

-Sve je sa Stare planine i sa najzdravijom izvorskom vodom. Imamo kolače im medenjake. Bili smo učesnici „Fenseraja ukusa“ u Novom Sadu, ali u Kikindi nam se više sviđa – dodala je Avdić.

Prijatelji iz susedne Rumunije uvek se rado odazovu svim manifestacijama u Kikindi, a tako je bilo i ovoga puta. Željko Adžić, vlasnik radija „Banat link“ iz Temišvara prijatno je iznenađen ponudom.

-Sledeći put dovešćemo i Temišvarce da izlažu. Ovo je način da se ljudi vide, ali i da se upoznaju sa malim proizvođačima. Pored tržnišh centara, ljudi sve manje idu na pijacu i treba im vratiti tu naviku – kazao je Adžić.

Manifestaciju koja je prvi put organizuje u našem gradu i otvorili su je Milica Brljak ispred „Fenseraja ukusa” i Mladen Bogdan, gradonačelnik.

-Naša želja da se proširimo na druge sredine vrlo uspešno je realizovana u Kikindi. Ovde je veliki broj izlagača i svi imaju svoje malo preduzeće u kojem se trude da budu unikatni i da izrađuju domaće i tradicionalne proizvode – napomenula je Brljak.

Prvi čovek grada precizirao je da je ovakva i slične manifestacije pravi način da se prostor Gradske pijace još više približi sugrađanima i gostima.

-Raznovrsnost ponude je izuzetan i verujem da su svi sugrađani pronašli ono što ih interesuje. Prostor pijace dobio je potpuno novi izgled sa ovom manifestacijom i na nama je da ga i u budućnosti koristimo i za druge sadržaje, a ne samo za zelenu pijacu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao i značajan broj lokalnih proizvođača koji kroz svoje proizvode promovišu Kikindu – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Jelena Pantelić iz JP „Kikinda” konstatovala je pokazao opredeljenje JP „Kikinda“ da Gradske pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja.

-Drago nam je što imamo veliki broj izlagača i još veći broj posetilaca. Objekat koji je otvoren pre četiri godine jedan od najlepših pijaca u Vojvodini i na nama je da ga maksimalno iskoristimo i za druge sadržaje. Cilj je da ono postane mesto susreta, druženja, interakcije, mesto gde će lokalni privrednici moći da pokažu šta imaju i znaju – napomenula je Pantelić.

Manifestaciju su pratili tamburaši, dok je za decu bio organizovan interaktivni kutak.

A.Đ.

 

 

gajski-knjiga-(4)

Knjiga „Crkva Svetog Nikolaja u Kikindi“ profesora istorije Tihomira Gajskog predstavljena je u Narodnom muzeju. Pored autora, o prvom pisanom delu o najstarijoj zgradi u našoj sredini, govorili su i đakon Nebojša Marković, jerej Miroslav Bubalo i Jovica Trkulja u svojstvu urednika.

Knjiga je nastala povodom obeležavanja 250 godina crkve Svetog Nikole i kako Gajski navodi da je bio pravo vreme da se na jednom mestu nađu svi podaci o hramu.

-Opisao sam hram i kroz prizmu arhitektonske građevine, ali i crkvu kao versku zajednicu verujućih ljudi. Veliki trud i puno vremena uloženo je u iznalaženju podataka jer su zapisi vezani za crkvu Svetog Nikole rasuti na mnogo strana. Moja želja bila je da sve što je dostupno priredim u pitku priču. I pored svega bilo je zadovoljstvo istraživati i raditi na ovoj knjizi – istakao je Tihomir Gajski.

Sva literatura o hramu nalazi se u arhivi, te je bilo važno objediniti sve podatke o crkvi Svetog Nikole koja nije samo verski objekat, nego je i kulturno znamenje i svedok svih godina koje su prošle od osnivanja Kikinde, podsetio je jerej Miroslav Bubalo:

-Prva crkva bila je od trske i blata, a pošto su odlučili da ostanu ovde, rešili su da je izgrade od čvrstog materijala. Hram je mesto sabranja Božijeg naroda u kome se slavi Vaznesenje Hristovo, služi se sveta služba i narod se ujedinjuje u sjedinjuje.

Đakon Nebojša Marković dodao je da je najvažnija duhovna dimenzija hrama.

-Ova knjiga govorio i o tome gde smo, ko smo i šta smo u crkvi, a šta van nje. Crkva je zajednica, koja je od momenta kada je od Gospoda utemeljena, nepromenljiva i nepokolebljiva kako tada, tako danas, tako i u vekove vekova – zaključio je đakon Marković.

U pripremi je i monografija o pomenutom hramu koja će obuhvatiti petnaestak stručnih saradnika.

-U knjizi se nalazi više od 70 bogatih, kolornih, fotografija na kojima je prikazano 250 godina istorije crkve Svetog Nikolaja. Ne nisu samo puka ilustracija nego su u direktnoj funkciji ličnosti koje se pominju u knjizi. Obuhvatila je nastanak Kikinde, pravoslavne hramove pre ove crkve, a posebno težište je na izgradnji samog hrama. Posebno su obrađeni ikonostas i zidno slikarstvo po kojima je naša crkva veoma poznata. Sadržaj je bogat i svaka stranica govori o istoriji i nastanku. Sažetak u knjizi preveden je na ruski, mađarski i engleski jezik – predočio je profesor Jovica Trkulja.

U programu su učestvovali crkveni horovi, kao i Tihon Gajski koji je odsvirao numere na gitari.

A.Đ.

rct-drzavno-(1)

Apstrakti istraživačkih radova pet polaznica RCT „Dušan Vasiljev“, na osnovu odluke komisije, direktno su se plasirali u finale Državne smotre istraživačkih radova, koje će biti održano 1. marta 2026. godine u Beogradu. Komisija je njihove radove ocenila kao izuzetno kvalitetne, prepoznajući visok nivo naučnog pristupa, originalnosti i istraživačke zrelosti.

U oblasti fizike u finale su prošle Dorotea Borenović „Potreba Srbije za nuklearnom elektranom – tehnički, ekonomski i sigurnosni aspekti“ i Mina Radivojša „Optički efekti u gradijentnim sredinama: model miraža peskom i rastvorom saharoze“, dok su u oblasti matematike plasman ostvarile Ana Vojvodić „Matematičke osnove i fundamentalna svojstva heš funkcija“, Lena Davidović „Interakcija vizuelne percepcije i matematičkih struktura u stvaranju iluzija“ i Milica Boberić „Hiperbolička geometrija kao model optimalnih puteva signala“.

radionica-staro-sajmiste-4

U okviru izložbe „Umetnička kolonija na Starom sajmištu: umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“, u Narodnom muzeju tokom prethodne tri nedelje realizovano je 16 radionica za učenike osnovnih škola. Kroz interaktivan program, 291 učenik i 19 nastavnika imali su priliku da upoznaju umetnike, dela i istorijski kontekst prostora Starog sajmišta.

Radionice su organizovane od 27. januara do 13. februara i bile su namenjene učenicima od trećeg do osmog razreda. Kako objašnjava dr Dragan Kiurski, muzejski savetnik, cilj je bio da deca na interaktivan način dožive izložbu i prostor o kome ona govori.

-Trudili smo se da prilagodimo radionice svakom uzrastu – nije isto raditi sa trećim i osmim razredom – kaže Kiurski.

Radionice su se odvijale u tri dela. U uvodnom segmentu učenici su upoznavani sa istorijskim kontekstom Starog sajmišta i njegovom „trostrukom funkcijom – sajam, logor, atelje“. Nakon toga, izložbu su obilazili uz radne listove i zadatke koji su ih podsticali da posmatraju, zaključuju i lično dožive umetnička dela.

-Nismo im pričali o delima, već su kroz zadatke imali priliku da na interaktivan način dožive izložbu – ističe Kiurski.

U završnom delu učenici su analizirali odgovore i iznosili lične utiske – birali najtišu, najdinamičniju ili sliku koju bi poneli kući, kao i onu koja ih podseća na članove porodice.

Posebnu dinamiku programu dala je dramska interpretacija: učenici su „oživljavali“ slike i skulpture, dajući im lični pečat.

Prema rečima Kiurskog, upoznavanje istorije Starog sajmišta kroz umetnost daje širu perspektivu od udžbenika.

-Udžbenici pružaju samo istorijski kontekst, onu stranu koja se vezuje za logor. Mi smo najpre govorili o sajmištu, zatim pomenuli funkciju logora, ali smo se najviše fokusirali na umetnički deo – naglašava on.

On dodaje da je kultura sećanja važna, jer prostori mogu menjati funkciju, ali ne sme se zaboraviti njihova prošlost.

Tokom radionica učenici su pokazali veliko interesovanje za umetničke pojmove.

-Pitali su nas šta je pejzaž, autoportret, mrtva priroda, apstrakcija, akt – termini iz oblasti slikarstva – kaže Kiurski.

Radionice su bile usmerene na interpretaciju umetničkog nasleđa i podsticanje dijaloga.

-Prostori koji su se u istoriji vezivali za ratne strahote zaslužuju da budu pretvoreni u umetničke prostore, jer će na taj način živeti i čuvati sećanje – poručuje Kiurski.

On naglašava da su posleratni umetnici imali snagu da stvaraju i ožive prostor, kao i da umetnost podstiče razgovor, kritičko mišljenje i povezuje ljude.

-Zavolite umetnost, jer ona nas okrepljuje i tera na dijalog – zaključuje on.

T. D.

 

mijin-kikinda-4.jpg

U selu Iđoš samohrana majka Linda Mijin živi sa sedmoro dece u jednoj neuslovnoj sobi stare kuće, dok je najmlađa ćerka već tri godine u hraniteljskoj porodici. Teški uslovi života i nerešeno stambeno pitanje prepreka su da porodica ponovo bude na okupu.

Kako se navodi na sajtu Humanitarne organizacije Srbi za Srbe, Linda je sa decom napustila nasilnu bračnu zajednicu nakon 14 godina maltretiranja. Od tada se snalaze kako znaju, boraveći u različitim kućama, a trenutno koriste staru kuću u kojoj mogu da žive samo u jednoj prostoriji zbog oštećenja zidova.

U sobici bez struje i vode, vrata i prozori zakrpljeni su ćebadima i kartonima, a porodica spava u tri kreveta. Uveče svetlo dobijaju uz pomoć akumulatora, dok se kupaju u koritu.

Majka osmoro dece mesečno prima nešto više od 300 evra državne pomoći, uz povremene nadnice i sezonske poslove. Alimentaciju, iako postoji sudska presuda, ne dobija već više od tri godine.

Najveća želja dece nije materijalna – svi ponavljaju da im najviše nedostaje sestra Ljubica, koja je kao beba smeštena u hraniteljsku porodicu. Njen povratak uslovljen je obezbeđivanjem adekvatnog doma.

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pokrenula je akciju kako bi se rešilo stambeno pitanje porodice Mijin i omogućio njihov ponovni zajednički život.

Tekst i foto: Srbi za Srbe