кикинда

azaric-izlozba

Retrospektivna izložba slika Brace Azarića otvorena je juče u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Postavka obuhvata 26 radova nastalih tokom pet decenija stvaralaštva i predstavlja presek njegovog umetničkog puta — od realizma do apstrakcije.

Azarić kaže da mu je izlaganje u zdanju parlamenta posebno značajno zbog samog ambijenta.

-Ranije sam već izlagao u Beogradu — u Skadarliji, Domu vojske, galerijama, „Božidarcu”— ali ovo mi je možda i najdraže izlaganje zbog samog prostora Skupštine. To je jako lep prostor, sve je u mermeru – navodi umetnik.

Postavka čini 26 slika iz različitih faza njegovog rada, uključujući i tri apstraktna dela. Radovi su birani tako da predstave kontinuitet stvaralaštva. Centralnu ideju izložbe opisuje kao „borbu za dušu“.

-Slikar daje deo svoje duše delu, a ona se prenosi na onoga ko sliku posmatra. Pravu umetnost i laik može da razume i oseti – ističe Azarić.

Umetnik je podelio sa publikom u Beogradu i svoju zabrinutost po pitanju stanja u društvu.

-Vlada jedno ništavilo. Možda je to i cilj – da čovek izgubi dušu. Veštačka inteligencija ulazi u sve pore društva pa i u umetnost. Ona može da bude pametnija od čoveka, ali nema dušu. Veštačka inteligencija napravi prelepu sliku ali ona je mrtva, nema duše: kada pogledaš u sliku napravljenu na taj način, nema osećaja prisnosti. Prava umetnost ima moć da čoveku sačuva dušu – kaže Azarić

Izložbu je otvorio istoričar umetnosti Zdravko Vučević, dugogodišnji kustos Muzeja savremene umetnosti. Akademska slikarka i pesnikinja Nataša Radosavljević Nara govorila je svoju poeziju, dok se autor obratio publici i recitovao stihove Jovana Dučića.

Nakon Beograda, izložba će početkom aprila biti predstavljena u Centru za kulturu u Smederevu. Planirana su i gostovanja na SPENS-u u Novom Sadu i u muzeju u Rumi.

Azarić sebe svrstava u apstraktni ekspresionizam i smatra da umetnost ima suštinsku ulogu u društvu.

Zajedno sa kolegama slikarima, Braca Azarić će sutra u Galeriji “Zdravko Mandić” u Novim Kozarcima upriličiti izložbu posvećenu damama sa početkom u 19 časova.

T. D.

647202915-919094747167171-757307227264343110-n

U nedelju, 8. marta, u Bašaidu će biti  organizovan prvi ovogodišnji robni vašar. Pored odeće, obuće, voća,povrća, sitne i krupne stoke, pribora za kuću posetioci mogu da kupe alate, nameštaj, ogrev, ali i mašine za poljoprivrednu proizvodnju. Osim prodavaca iz Kikinde i okolnih sela tu su i komšije iz obližnjih gradova, ali i ostalih delova Vojvodine, pa i šire.

Posle Sente ovo je najveći vašar u ovom delu naše zemlje i organizuje svake se druge nedelje u mesecu do oktobra.

geografija-takmicenje

Kikinda je i ove godine imala zapažene rezultate na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, a šestoro učenika izborilo se za plasman na republički nivo takmičenja. Uspeh donosi i priliku za plasman na Evropsku geografsku olimpijadu. Takmičenje je održano u nedelju na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u Zemunu.

Grad su predstavljali učenici tri osnovne škole — „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“ i „Vuk Karadžić“. Na regionalnom nivou takmičili su se Filip Rodić, učenik sedmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“, Jana Injac, učenica osmog razreda OŠ „Vuk Karadžić“, kao i jedanaestoro učenika OŠ „Sveti Sava“.

Među takmičarima iz OŠ „Sveti Sava“ bili su sedmaci Nikola Rodić, Stefan Stupar, Vukašin Ilić i Uroš Vujadinov, kao i osmaci Vanja Derbakova, Una Ugrešić, Nikolina Pilipović, Vukašin Ćirić, Luka Baba, Vuk Matijević i Nikola Tomić.

Plasman na republički nivo izborili su Jana Injac, Filip Rodić, Nikola Tomić, Vukašin Ćirić, Vukašin Ilić i Stefan Stupar.

Takmičenje obuhvata proveru teorijskog znanja i praktičnu primenu geografije, uključujući snalaženje u prostoru i rešavanje zadataka van okvira školskog gradiva.

Mentori učenicima su Aleksandra Ostojić, Nataša Šuljan i Miroslav Grujić.

T. D.

nasa-kuca-bazar

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ danas prodaju svoje rukotvorine na trgu ispred Kulturnog centra, u periodu od 10 do 13 časova. Sugrađani mogu da kupe proizvode po simboličnim cenama i tako podrže njihov rad.

-Prikupljena sredstva biće uložena u aktivnosti korisnika kako bi ponovo učestvovali u javnim programima, kao i u odlascima u bioskop, na ekskurzije i druženja. Akcija predstavlja jedan od načina njihove integracije u društvo, sa ciljem jačanja samopouzdanja i osećaja korisnosti – izjavila je Milica Ristić, radni terapeut i stručni saradnik u Centru „Naša kuća“.

Inače, Centar je osnovao Grad Kikinda radi unapređenja kvaliteta života osoba sa različitim senzornim, mentalnim i drugim smetnjama i invaliditetima, kao i njihovog što većeg osamostaljivanja kroz praktičan život.

T. D.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(5)

Tokom prethodnog dana na području Policijske uprave Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je povređena jedna osoba. Kako  predstoje dani vikenda, kada se češće konzumiraju alkoholna pića, a mnogi će ga iskoristiti za proslave povodom 8. marta, iz Policijske uprave apeluju na sve građane da se ponašaju odgovorno i savesno, imajući u vidu ličnu i bezbednost drugih.

Posebno skreću pažnju na odgovorno konzumiranje alkohola. Alkohol i neodgovorno ponašanje naročito u saobraćaju, mogu imati ozbiljne i tragične posledice. Alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, naročito tokom noćnih sati i vikendom. Skreće se pažnja vozačima ukoliko piju alkohol da ne sedaju za volan. Odgovornom vožnjom čuvamo svoj život i živote drugih.

Iz Policijske uprave Kikinda žele svima bezbedno učešće u saobraćaju, a svim ženama čestitaju predstojeći praznik sa najlepšim željama.

vece-poezije-1

Veče ljubavi, poezije i muzike, koje je Kikinđankama poklonio Kulturni centar, proteklo je u snažnoj emociji, ispunjeno pesmom, lepim stihovima i muzikom koja je disala zajedno sa publikom. Posetioci su uživali i bez daha slušali stihove iznete sa mnogo osećanja i veštine, u atmosferi topline i bliskosti. Posebno iznenađenje večeri bio je nastup kikindske pesnikinje Snežane Tomin, koja je govorila dve svoje pesme.

-Naš osnovni zadatak je da za ljude učinimo nešto lepo, da posetioci odnesu lepo osećanje kući, da im izmamimo osmeh na lice – poručili su umetnici.

Zdenka Trifunagić istakla je da je najvažnije ono što publika ponese u sebi.

-Želimo da prenesemo emociju koju mi sami proživljavamo. To je jedino što ostaje. Mi ćemo nestati, ljudi će zaboraviti reči koje smo izgovorili, ali emocija će ostati. Neće zaboraviti kako su se osećali slušajući poeziju koju smo pripremili.“

Govoreći o snazi ljubavne poezije, dodala je:

-Mi pravimo programe tako da svakog bar neka pesma dotakne. Za nekog je to ljubav ostvarena, za nekog neostvarena, ili koja je bila pa je iz nekog razloga prekinuta. Nekad je to ljubav prema deci, životu ili prirodi. Emocija koja se preživi, nju je najlepše i najteže izvesti.

Na pitanje šta je za nju ljubav, Zdenka je odgovorila kratko.

-Život. To je ono što živimo: dobrota i ljubav. Da zaboravimo ovaj surovi svet, težak život. Ako ga proživimo kroz ljubav, onda sve postaje lakše.

Ervin Gazdag podsetio je kako je počela njihova umetnička priča.

-Nema slučajnog u životu. Sticajem okolnosti i Zdenka i ja smo bili pozvani na jednu modnu reviju. Ja sam išao da govorim poeziju, ona je bila u balskoj haljini. Čuo sam ženu kako govori poeziju, njen osmeh bio je nešto najlepše što sam ikada video. Sa prijateljima sam tada organizovao večeri poezije i pozvali smo je da bude deo naše grupe. Posle nekog vremena, ostali smo samo dvoje i već četiri godine nastupamo na ovakvim večerima, kabareima. Obilazimo Vojvodinu, nastupali smo i u Beogradu.

Ervin je objasnio da je svako njihovo izvođenje različito, kao i da su za kikindsku publiku pripremili izbor savremene srpske poezije.

-Govorili smo savremenu ljubavnu poeziju. Osmi mart je blizu, tako da je prirodno da je tema bila ljubav prema ženi, uz pratnju Ivana na akustičnoj gitari i usnoj harmonici.

Muzičar Ivan Leščešen istakao je snagu spoja reči i tona.

-Ljudima ne možeš podvaljivati emociju: ili je osetiš ili ne. Zato mora biti iskreno. Lep je sklad: topli i nežni stihovi izgovoreni na lep način i muzika. Tako nastaje harmonija.

A tu harmoniju, publika je mogla i da vidi i da oseti tokom programa koji je trajao nešto više od sat vremena. Sklad i ljubav između Zdenke Trifunagić i Ervina Gazdaga bili su očigledni u svakom izgovorenom stihu. Na samom kraju, publika je zajedno sa izvođačima pevala — uz autorske, ali i poznate pesme domaćih autora, koje je muzički obojio Ivan Leščešen.

T. D.

policija

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su K. V. (1999) iz Sente zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Sumnja se da je on podstakao petnaestogodišnjaka koji je ranije uhapšen da usmrti sedamdesetosmogodišnju ženu u njenoj kući u Senti, kao i da iz kuće uzme novac, što je on i učinio. Potom su, kako se sumnja, novac podelili.

K. V. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden u Više javno tužilaštvo u Subotici.

Iva-Plemic-1

Odluka da napusti rodni grad i školsku godinu provede u inostranstvu za Ivu Plemić, gimnazijalku iz Kikinde, bila je, kako sama kaže, „jedna od najvažnijih i najhrabrijih odluka u životu“. Zahvaljujući programu interkulturalne razmene organizacije AFS, ona od septembra 2025. godine živi u Francuskoj, u predgrađu Liona, gde pohađa gimnaziju i stiče iskustva koja, kako ističe, menjaju njen pogled na svet.

-Rođena sam i odrasla u malom gradu, što me je oduvek podsticalo da upoznam više sveta i izađem iz svoje zone komfora – kaže Iva za naš list. Francusku je izabrala zbog kulture, istorije i jezika, ali i zbog porodice koja tamo živi. Pripreme za razmenu trajale su mesecima, ali, kako kaže, „ništa ne može u potpunosti da pripremi čoveka za život u drugoj zemlji“.

Početak boravka bio je ispunjen uzbuđenjem i novinama, ali vremenom su se javili izazovi.

-Kako vreme prolazi, postaje sve teže zbog udaljenosti od porodice, prijatelja i mentaliteta uz koji sam odrasla – navodi ona. Francuski mentalitet opisuje kao distanciraniji, a kulturne razlike primetne su i u ishrani.

-Jede se manje mesa nego kod nas, ali su deserti zaista odlični – dodaje.

Najemotivniji trenutak do sada bio je tokom božićnih praznika.

-Provođenje praznika sa porodicom, ali ne sa svojom, bilo je veoma teško – priznaje Iva. Za prazničnom trpezom okusila je i tradicionalne specijalitete, poput puževa i živih školjki, što opisuje kao iskustvo koje neće zaboraviti.

Život u francuskoj porodici dao joj je svojevrstan osećaj pripadnosti. Posebno se zbližila sa „host“ majkom Žuli i njenom decom, sa kojima deli radoznalost prema drugim kulturama. Zajedničko učenje klavira postalo je simbol novih veza i topline.

-Taj zajednički trenutak muzike pružio mi je osećaj pripadnosti i novu veštinu koju ću poneti sa sobom – kaže ona.

Iva pohađa gimnaziju „Kondorse“ u Sen Pristu, gde joj veliku podršku pruža razredni starešina i profesorka francuskog jezika Edit Anglero. Uz njenu pomoć brzo je napredovala u jeziku i prilagođavanju novom školskom sistemu, koji se značajno razlikuje od srpskog.

-Školski dan traje i do deset sati, a učenici imaju individualne rasporede i malo vremena za druženje tokom nedelje – objašnjava Iva.

Uprkos tome, stekla je bliske prijateljice koje joj pomažu u učenju i svakodnevici. Neke od njih su počele da uče srpski jezik, dok ona sve sigurnije govori francuski.

-Za pet meseci naučila sam da gotovo u potpunosti koristim francuski u svakodnevnoj komunikaciji – ističe sa ponosom.

Pored nastave, uključila se u dramsku sekciju škole. Iako je na početku dobila značajnu ulogu, zbog obaveza je nastavila rad iza scene, baveći se kostimografijom, scenografijom i izradom postera. To iskustvo pomoglo joj je da se oseti korisno i uključeno u školski život.

Razmena je donela i novu svest o sopstvenom identitetu.

-Shvatila sam da ne samo da ja upoznajem Francusku, već i Francuskoj predstavljam Srbiju – naglašava ona, dodajući da je upoznala vršnjake iz brojnih zemalja i izgradila prijateljstva koja premašuju granice.

Iako je Francuska razvijena zemlja, pojedini aspekti društva bili su joj iznenađujući. U školama, na primer, nije dozvoljeno isticanje verskih obeležja, pa ne može da nosi krstić na lančiću. Ta pravila su joj u početku bila teška za razumevanje, ali su deo sistema na koji se prilagodila.

Život daleko od kuće, kaže, značajno je doprineo njenom sazrevanju.

-Uči me da budem zrelija, samostalnija i da se snađem u nepoznatom – deli sa nama Iva. Podrška porodice i prijatelja iz Srbije daje joj snagu da istraje i iz iskustva izađe jača.

Razmena u Francuskoj nije uvek laka, ali je, kako poručuje, neprocenjivo iskustvo.

-Preporučila bih godinu na razmeni svakome ko se boji – ko se boji da upozna sebe ili veruje da je svet veći od onoga što nam je do sada prikazano – poručuje Iva.

U Francusku je stigla 5. septembra 2025. godine, a povratak u Srbiju planira početkom letnjeg raspusta. Do tada, ova hrabra Kikinđanka nastavlja da gradi mostove između kultura — i da svet gleda širim, otvorenijim očima.

T. D.

 

studenti-6-oktobar-(2)

Studenti prve i druge godine Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača sa smerova strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i strukovni socijalni radnik posetili su Osnovnu školu za učenike sa smetnjama i invaliditetom „6.oktobar“. Ovom prilikom đacima su uručili poklone Studenskog parlamenta.  Osim studenata, bili su prisutni i profesori dr Srbislava Pavlov, dr Maša Đurišić,  dr Jasmina Arsenijević, dr Bogdan Tomić i dr Angela Mesaroš Živkov.

 

U proteklom periodu studenti su organizovali niz akcija prikupljanja donacija za paketiće kojoj su se odzvali, kako ističu, ljudi velikog srca.

Direktor OŠ „6. oktobar“ Srđan Stojanović  zahvalio je na poklonima i upoznao goste sa organizacijom rada i aktivnostima u ovoj obrazovnoj ustanovi. Škola im pedesetak učenika, a kao jedini resursni centar na teritoriji Severnobanatskog okruga ima dobru sa saradnju sa svim opštinama. To je dovelo da veći broj dece bude uključen u sistem.

Poseta je iskorištena  i za dogovor  o daljoj saradnji.

A.Đ.

Nocni-bazar-(4)

Uoči 8. marta, Kikinđane očekuje još jedan Martovski bazar lokalnih proizvođača, koji će biti održan u subotu, 7. marta, na Gradskom trgu od 10 do 16 časova.

Turistička organizacija Kikinde i ovoga puta okupiće brojne domaće proizvođače i kreativce, a posetioci će imati priliku da pronađu jedinstvene poklone za Dan žena, ali i da uživaju u raznovrsnoj ponudi rukotvorina, ukrasa, slatkiša i domaćih proizvoda.

 

Kako ističe Jasmina Orašanin, direktorica Turističke organizacije, bazari imaju za cilj da podrže lokalne stvaraoce i proizvođače.

-Svakog meseca organizujemo bazare koji su namenjeni pre svega našim lokalnim proizvođačima, kako bi dobili priliku da predstave svoje proizvode i radove, a sa druge strane da Kikinđanima ponudimo nešto drugačiji izbor proizvoda – ističe Orašanin.

Ovogodišnji martovski bazar posebno je posvećen 8. martu – Međunarodnom danu žena, pa će i ponuda biti u duhu ovog praznika. Pored tematskih poklona za dame, posetioce očekuje i standardna ponuda domaćih proizvoda i kreativnih rukotvorina.

Poseban razlog za zadovoljstvo organizatora je rekordan broj učesnika, jer će se na bazaru predstaviti čak 51 izlagač.

Martovski bazar biće prilika da građani, u prijatnoj atmosferi na gradskom trgu, podrže vredne ruke lokalnih proizvođača i pronađu originalne poklone za dame koje ih inspirišu.

T. D.