кикинда

1711195446892

Sajan je bio domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan,  druženje dece, mladih i udruženja žena održano je trideseti put.

Uskršnje aranžmane pripremila su udruženja žena iz čitave Vojvodine, a pozivu organizatora odazvale su se i članice „Sunca“ iz Padeja.

-Pripremili smo farbana jaja, uskršnje ukrase na kojima dominira zeka, korpice i ručne radove. Rado dolazimo u Sajan i volimo što smo deo ove manifestacije koja je uvod u najradosniji hrišćanski praznik. Sve je izrađeno od prirodnih materijala, a i jaja se najlepše ofarbaju u lukovinu ili trave – saznajemo od Dragice Radnov, predsednice udruženja „Sunce“.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci koja su se u velikom broju odazvala uskršnjim igrama, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

-Svi su se odazvali pozivu da uveličaju naš jubilej, 30 godina od prve manifestacije. Naš cilj je da očuvamo običaje i tradiciju i da je prenesemo na mlađe. Učimo ih na koji način su se nekada farbala jaja, kako se kuvala šunka, kako se pravila uskršnja pletenica, koja jela i kolači su se služili za Uskrs.  Deca uživaju u našim igrama trčanju sa jajetom u kašici, traženju jaja, oslikavanju – navela je Silvija Tosegi.

Manifestaciji je prisustvovala Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Manifestacija prikazuje bogatstvo kulturne baštine, lepote tradicije i uskršnjih običaja Mađara koji žive na ovom prostoru. Uskršnja izložba je prava simbolika jer je jaje oduvek značilo preporoda, obnove, rađanja novog života. Osmišljena da spoji decu, mlade i one koji su u starijoj dobi, daje pečat mađarskoj tradiciji i istoriji i oslikava našu multinacionalnu i multikulturnu sredinu – napomenula je Melita Gombar.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Zoltan Tot dodao je da su „Uskršnje narodne igre“ jedna od najznačajnijih manifestacija u ovom mestu.

-Činjenica da traje tri decenije govori koliko je važna i značajna, ne samo za meštane Sajana, nego i za čitav grad. Kroz nju čuvamo narodne običaje i tradiciju i prenosimo ih na one koji dolaze. Hvala lokalnoj samoupravi koja je pomogla da se na pravi način obeleži veliki jubilej – kazao je Tot.

Učesnici iz Kikinde, Mokrina, Iđoša, Ostojićeva, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja uživali su u druženju, a bilo im je omogućeno da posete i Zavičajnu kuću.

A.Đ.

IMG-084ad0073408778017b3e6473573fe31-V

Pobednica manifestacije „Kukuruzno proleće“ koju je organizovalo udruženja žena „Novi Kozarci“, uz podršku mesne zajednice i Grada, je Nada Lukač iz pomenutog udruženja. Drugo mesto zauzela je Nada Marinković iz udruženja žena „Kumane“ i treća je Branislava Drinić iz udruženja žena „Đura Jakšić“.

Izbor najboljih slatkih i slanih proizvoda, napravljenih od kukuruznih prerađevina, organizovano je treći put.

-Naš cilj je da sačuvamo tradicionalna jela od zaborava. Ovo je jedan od načina da doprinesemo gastronomskoj ponudi našeg grada i da je obogatimo zaboravljenim jelima. Tome doprinosi i dobro poznata „Pitijada“ kojom čuvamo pitu krompirušu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao veliki broj udruženja žena sa kojima rado sarađujemo – istakla je Boja Oljača, predsednica udruženja „Novi Kozarci“.

Događaju je prisustvovao predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Žene iz Novih Kozaraca osmislile su manifestaciju koja ima za cilj da očuva sve tradicionalne recepte krajeva odakle potiču. Ovo je način da očuvaju sećanje na svoje majke i bake, ali i da svoje znanje prenesu na mlađe generacije. Hvala im na tome što se trude da nas podsete na korene, kulturu i običaje.  Ovo je ujedno odlična prilika da se uspostavi saradnja i sa drugim udruženjima – rekao je Bogdan.

Žene iz Novih Kozarac, Nakova, „Suvače“ iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Kumana su za takmičenje donele projice, pite, razne đakonije gde je osnova kukuruzno brašno i krompir. Bilo je i cicvare, ali i mleko od kukuruznog brašna odnosno skrobovo mleko.

 

A.Đ.

1711133993275

Izložba „Čitanje Vasiljeva” otvorena u  Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja realizovana je u okviru obeležavanja stogodišnjice smrti pesnika Dušana Vasiljeva. Posvećena je kikindskom pesniku ekspresionisti, dramskom i proznom piscu, čoveku koji je preminuo pre sto godina u nepunoj 24. godini.

-Pokušali smo dobijemo odgovor na pitanje kako mi danas čitamo Dušana  Vasiljeva, šta nam danas znače njegova poezija i proza, da li možemo da ga razumemo i da li smo u pravu. To su pitanja na koja, verovatno, nikada nećemo dobiti odgovor, ali možemo da probamo. Dali smo i publici mogućnost da nam kažu šta čitaju u delima Dušana Vasiljeva, a svi posetioci moći će da pročitaju, u originalnom rukopisu, dve njegove priče koje nikada nisu objavljene. Važno je da promovišemo kikindskog pesnika koji se čita i u osnovnim i u srednjim školama i nalazi se i udžbenicima  – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

Izložba je realizovana uz podršku pisca Srđana Srdića, a saradnici su bili Nataša Ivetić, profesorka književnosti, Tisa Felbab, Emilija Reljin i Nikolina Ružić, učenice Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Dušan Vasiljev nije zaboravljen i zapostavljen i nije jedan od autora o kojima se retko govori. Naprotiv, od sređivanja spomenika, objavljivanja sabranih dela, osnivanja regionalnog centra za talente koji nosi ime Dušana Vasiljeva, do dodeljivanja književne nagrade i književnog konkursa koji je raspisala Gimnazija, dali smo doprinos da se njegovo delo ne zaboravi. Kako je Vasiljev, na žalost, život završio u ranoj mladosti, on je ostao večno mlad i sa njim mladi mogu da se identifikuju i razumeju ga na pravi način –  rekao je Srđan Srdić.

Otvaranju izložbe prisustvovale su zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Naš dug prema ovom pesniku je višestruk i književnom nagradom koju Grad dodeljuje pokušavamo da se odužimo Dušanu Vasiljevu. Na ovaj način činimo da njegovo ime živi u sponi sa svim dosadašnjim laureatima, ali i budućim. Po svom kvalitetu nagrada zaslužuje epitet nacionalnog priznanja. Današnjim mladim, ali i budućim generacijama treba da govorimo o delu Dušana Vasiljeva, koji je tragično, premlad izgubio život i stvarao je svoja dela u surovim uslovima, krajnje bede, siromaštva, bez podrške, bez prisustva majke. I pored svega našao je nadahnuće i snagu da stvori dela koja ostaju – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

 

Pomoć izložbi pružili su i Vladimir Maksimović, glumac Narodnog pozorišta Kikinda, kao i Dragana Mladenović, Zvonko Karanović, Lazar Pavlović i Mića Vujičić , dobitnici nagrade „Dušan Vasiljev” u proteklih deset godina.

Vasiljev će ostati upamćen kao autor pesama „Čovek peva posle rata“, „Domovina“, „Plač matere čovekove“, „Suton“. Interesantno je da za života nije objavio nijednu knjigu, a vek kasnije je više nego poznat u čitavoj Srbiji. Izložba je otvorena do 15. aprila.

A.Đ.

1707495429836

Milan Micić za delo „Čudo u Banatu“ dobtnik je nagrade „Dušan Vasiljev“ koju Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje za najbolju knjigu na srpskom jeziku u protekloj godini. Na konkurs je pristiglo ukupno 152 naslova, a žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev odlučio je da ovogodišnji lauerat bude doktor istorijskih nauka, književnik i istoričar i generalni sekretar Matice srpske.

U obrazloženju se navodi: „Već u naslovu knjige priča „Čudo u Banatu“, istaknute su dve njene najvažnije karakteristike. Najpre, da je reč o Banatu, konkretnije o događajima koji se odnose napočetak HH veka, neposredno posle završetka Prvog svetskog rata, na novoustanovljenim granicama između Jugoslavije i Rumunije, kada je Banat ostao podeljen između dve susedne države. Druga reč, a prva po mestu pojavljivanja, je čudo. Aluzija na čuveni film Federika Felinija „Čudo u Milanu“ je nesumnjiva. Da podsetimo: film je neorealistička bajka, koja objašnjava živote grupe građana u posleratnom Milanu. Tako se i Micićeva proza može čitati kao neorealistička, jer je bazirana na stvarnosnim događajima i ličnostima, ali i kao bajka, jer je prepuna odlazaka u nestvarno, u fantastiku. Iz realnog sveta u svet čudesnog. Izvesna paradoksalnost, u tom odnosu između realnog i fiktivnog sveta, odnosno između činjenica i mašte, koja je sad već prepoznatljiva u piščevom opusu, od njegove prve knjige priča, pa do ove najnovije, postala je Micićev kredo, izbija i sa stranica knjige „Čudo u Banatu“. Micić je vešt pripovedač, ali i dobar poznavalac istorijskih činjenica, tako da se prepliću ljudske sudbine do te mere da se knjiga čini kao hronika života u Banatu, sa jasnim moralnim stavom. S druge strane, što ne umanjuje istoričnost, nesumnjiva je piščeva imaginacija, njegova veština da u sve događaje i ličnosti o kojima pripoveda unese oniričnost, pa čak i mističnost. „Vidljivo se pretapa u nevidljivo, fakcija u fikciju i vice versa, zbog čega priče nalikuju bajkama“. To ovu prozu dovodi u vezu, po srodnosti i ne samo po tome, već i po književnom postupku, a potom i po krajnjem rezultatu, sa Miloradom Pavićem. Mada su Pavićevi junaci iz drukčijeg sveta i vremena, Micićeva naracija i fabula nalikuju postupcima velikog prethodnika, i upućeni su istim čitaocima. Dakle, onima koji tragaju za istinom, za autentičnim svetom i likovima, svesni ili nesvesni zavođenja onog koji pripoveda, a ne svedoči, jer pred nama je ipak proza i umetnička kreacija, a ne udžbenik iz istorije.

Nagrada „Dušan Vasiljev“ će laureatu biti uručena u sredu, 27. marta u 19 časova, na Svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu.

U najužem izboru se našlo pet autora i njihovih knjiga među kojima je nagrađena, ali i knjige: „Psihologija gravitacije“ Nenada Šaponje, „Slike i prilike“ Đorđa Kuburića, „Krevet-zmija i Mala Prosvetina enciklopedija“ Dušana Radaka i „Očinstvo“ Borisa Lazića.

A.Đ.

 

 

 

434128786-18423827533027813-2805584337240055624-n

Na jučerašnjoj košarkaškoj utakmici između Partizana i Real Madrida odigranoj u okviru 31. kola Evrolige, specijalni gost KK Partizan Mocart Bet bio je najbolji mladi fizičar na svetu, osvajač zlatne medalje na međunarodnoj Olimpijadi iz fizike, Andrej Popović iz Kikinde.

Poklon ček na 50.000 dinara, koji daruje „Adiko banka“, Andreju je uručio prvotimac crno belih, Džejlin Smit.

-Izuzeta je čast biti gost ovako velikog sportskog događaja na zlatnoj stolici u Štark areni, posebno što smo baka i ja strastveni navijači Partizana. Atmosfera je bila neopisiva i iako je Partizan izgubio, podrška svih koji su prisustvovali na utakmici bila je ogromna. Prvi put sam, na ovaj način, iz prvog reda, gledao neki sportski događaj i sada mogu da kažem da je to prelepo iskustvo. Navijam da se moj tim nađe u plej in fazi do kraja sezone – otkrio nam je Andrej.

Andreja i u narednom periodu očekuje mnoštvo obaveza, završava naučni rad, ovoga puta iz kvantne fizike, a priprema se i za republičko takmičenje iz matematike koje mu je važno zbog upisa na željeni fakultet. Naime, ukoliko osvoji visoko mesto fakultet upisuje bez prijemnog ispita. Kako nam je ranije otkrio, mladi gimnazijalac želi da upiše astro fiziku.

1711051121599

,,Akva“ je naziv predavanja koje je u  Galeriji Kulturnog centra  održao diplomirani hemičar Mladen Đuran. Kako ističe naučno-popularni prikaz mogao bi se sažeti u jednoj rečenici koja glasi ,,Ako tražite misteriju, potražite je u kapi vode”.

-Fenomen vode je izuzetno interesantan i želeo sam sugrađanima da je predstavim iz nekog drugog aspekta. Danas kada govorimo o vodi, to je najčešće zbog njenog zagađenja, ali i o težnji da se kao prirodan resurs sačuva. Voda je prirodni fenomen i njene anomalije predstavljaju razlog za postojanje živog sveta. Nauka je do danas prihvatila 72 anomalije vode i ovo je bila prilika da sugrađane upoznam sa najznačajnijima – rekao je Đuran i napomenuo da je neophodno da svi imaju više poštovanja prema vodi.

Voda je resurs koji nije nepresušan.

-Grad se u proteklih nekoliko godina maksimalno zalaže da obezbedi zdravu pijaću vodu, izgradnjom fabrike vode. To je velika i značajna investicija. Kada se toliko ulaže u zdravu vodu za piće, moramo da naučimo i kako da se prema njoj ponašamo – zaključio je Mladen Đuran.

Organizator predavanja bila je Turistička organizacija, a povod je 22. mart Svetski dan voda.

-Naša želja bila je da svi koji su došli na predavanje kroz naučno – popularno predavanje nauče više, čuju zanimljive činjenice i budu odgovorniji prema vodi. I u narednom periodu pridružićemo se obeležavanju datuma koji su važni za čitavu planetu – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

A.Đ.

 

417561015-801603481997299-5553547053935775898-n

U Palati Srbija upriličeno svečano potpisivanje ugovora za dodelu bespovratnih sredstava za sufinansiranje mera populacione politike i podrške u oblasti porodice i dece. Kikindi je,  na konkursu Ministarstva za brigu o porodici, odobreno 5,9 miliona dinara za izgradnju novog dečjeg igrališta. U ime lokalne samouprave potpisivanju  ugovora sa ministarkom Darijom Kisić prisustvovali su zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

-Igralište će se nalaziti na travnatoj površini, preko puta hale „Jezero”. Ranije je na ovom prostoru ono postojalo i bilo je veoma posećeno. Koristili su ga kako oni koji dolaze u halu, tako i stanovnici Barande, koja je obodni deo našeg grada. Novi sadržaj za svu decu biće moderan i kvalitetan i izgradiće se po svim propisanim standardima.  Ovo je još jedan dokaz da  podjednako brinemo o svim stanovnicima našeg grada, te da su nam važni i centar i obodni delovi. Potrudićemo se da ovaj zanimljiv sadržaj što pre bude na usluzi našim najmlađim sugrađanima – istakao je Mladen Bogdan.

1710945918246

Na poslednjem zasedanju Skupštine grada odbornici su postavili više pitanja. Gradonačelnik Nikola Lukač odgovorio je na sva.

-Tokom sledeće nedelje u centru grada, kod Galadske, rešiće se problem sa rasvetom koja nije u funkciji. Konačno je završena javna nabavka i stekli su se uslovi da se otklone veći kvarovi u gradu i na selima. Izvinjavam se mojim sugrađanma koji su nekoliko meseci bez javne rasvete, ali imamo otežanu komunikaciju i nerazumevanje sa menadžmentom EPS-a u Zrenjaninu – istakao je na sednici gradskog parlamenta gradonačelnik Lukač, odgovarajući na pitanje odbornika Miroslava Grujića (LSV).

Odbornik Željko Radaković (SNS) u ime Mokrinčana koje predstavlja, takođe je istakao problem sa EPS-om, odnosno da se na brojeve telefona, namenjene građanima, niko ne javlja.

-Insistiraćemo kod nadležnih da brojevi telefona koji su dati u korisničkom centru budu dostupni. Isto tako naš zahtev biće i da postoji osoba u Kikindi koja će se baviti reklamacijama i pritužbama svih stanovnika – rekao je Lukač.

Uređenje Termijskog druma koji vodi do deponije FCC, takođe je bilo jedno od pitanja odbornika. Put je u lošem stanju, pun je rupa i nije dovoljno širok.

-U prethodnom periodu sa menadžmentom kompanije FCC više puta razgovarali smo upravo o ovom problemu. Lokalna samouprava insistira na tome da FCC uloži veći deo sredstava za sanaciju pomenutog puta. Pretprošle godine grad je sanirao deo kolovoza na insistiranje sugrađana koji žive u ovom delu grada. Deo koji je na otvorenom i vodi do deponije je predmet pregovara – kazao je prvi čovek grada.

Sa kompanijom FCC  je konstantna borba, odgovorio je gradonačelnik Lukač na pitanje o računima koji su ispostavljeni preduzetnicima i privrednicima.

-Deo sugestija je uvažen iako nismo u povoljnoj situaciji, ali se borimo da uslovi za preduzetnike i privrednike budu znatno bolji. Ostaje da nakon februarskog i martovskog računa vidimo da li su naše zamerke i ispoštovane. Menadžment je samoinicijativno promenio način obračuna i lokalna samouprava to ne može da prihvati, što im je jasno i stavljeno do znanja. Stav Grada je da ukoliko se ne uvaže naše sugestije tražimo izlaznu strategiju, pa ako treba i da raskinemo ugovor. O ovoj problematici razgovarao sam sa predstavnicima u nadležnim Pokrajinskom sekretarijatu i Ministarstvu jer je važno da se pripremimo za eventualne alternativne načine odvoženja otpada – precizirao je Nikola Lukač.

A.Đ.

 

 

odbojka

Pobedu u trećem rangu zabeležio je Muški odbojkaški klub Kikinda, na svom terenu savladao je poslednjeplasirano Bavanište, rezultatom 3:1, a u narednom kolu Kikinđani, četvrti na lestvici, biće gosti vodećeg Slovena u Rumi.

Očekivanu pobedu u južnoj grupi četvrtog stepena upisale su i odbojkašice Kikinde 0230, u Krajišniku slavile su 3:1 protiv istoimenog kluba, poslednjeg na tabeli. Pretposlednjim Kikinđankama ovo je druga pobeda u sezoni, opet protiv istih rivalki, a sledeće protivnice, u pretposlednjem kolu sezone, biće im devojke iz zrenjaninskog Bagljaša.

U istočnoj grupi četvrtog ranga za devojke takođe nije bilo iznenađenja, a reč je odbojkašicama Kikinde. Ova ekipa iz našeg grada bez osvojenog je boda, a sada je izgubila i 12. put. U Novom Sadu: Lavovi – Kikinda 3:0. Druga ekipa Panonije iz Bačke Palanke gostovaće Kikinđankama u pretposlednjem kolu.

D. P.  

Breast-cancer-istock

Nacionalni Dan borbe protiv raka dojke je 20. mart, čijim se obeležavanjem podstiče još veća pažnja javnosti na raspostranjenost ove maligne bolesti i na značaj unapređenja informisanosti žena o  preventivnim pregledima i njenom ranom otkrivanju. Rak dojke predstavlja vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Kako je istakla epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ rak dojke je izlečiva ukoliko se uoči na vreme.

-U proteklih pet godina  u Kikindi maligni tumori dojke čine oko 20 procenata maligniteta svih lokalizacija, a u Severnobanatskom okrugu ta brojka je oko 24 odsto. Tokom 2022. godine 35 žena u Kikindi obolelo je na 100.000 stanovnika, a 41 žena u okrugu.  U našem okrugu od raka dojke najveća učestalost obolevanja je kod žena starijih od 70 godina – saznajemo od dr Pecarski.

 

 

 

Karcinom dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Samopregled je izuzetno važna preventivna mera, a naša sagovornica pojasnila je kako on treba da se obavi.

-Svaka žena treba da upozna strukturu svojih dojki i da obavi samopregled. Ovaj pregled treba da  radi svaka devojka počevši od 20. godine. Kako su dojke osetljive na promenu koncentracije ženskih polnih hormona, dojke se tokom mesečnog ciklusa neprestano menjaju. Pred menstruaciju često su bolne i povećane, a u razdobljima praćenim značajnim hormonskim promenama mogu biti preosetljive i uvećane što može izazvati nepotreban strah tokom samopregleda. Upravo zato najbolje je pregled obavljati između petog i 10. dana nakon prve pojave menstruacije kada su dojke najmekše. Žene u menopauzi, tokom trudnoće i dojenja pregled treba da obave prvog dana u mesecu – kaže dr Tatjana Pecarski.

 

Samopregled ima nekoliko faza.

 

 

-Prva faza je pod tušem i potrebno je podići jednu ruka iznad glave i kružnim pokretima prstiju, koristeći cele jagodice, pregledajte sve delove dojke. Tokom pipanja obratite posebnu pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića ili bilo kakvih promena. Desnu ruku upotrebite za pregled leve dojke i obrnuto. Opipavanje, pokretima odozdo prema gore i od spolja ka sredini, nastavite u predelu pazuha kako biste proverili eventualna uvećanja limfnih čvorova. Na isti način proverite  i drugu pazušnu jamu. Druga faza pregleda je pred ogledalom kada su  najpre ruke pored tela. Posmatrajte pažljivo izgled grudi, naročito njihovu simetričnost, postojanje promena na koži, perutanje, bilo kakvo udubljenje ili promene u boji bradavica. Stavite obe ruke na bokove, ispravite se koliko možete i čvrsto stisnite ruke na kukove kako bi se zategli grudni mišići. Obratite pažnju da li uočavate ispupčenja, kvržice, ulegnuća, uvlačenja kože ili bradavice. U stojećem stavu temeljno opipajte obe dojke kružnim pokretima vodite prste od areole bradavice prema vrhu dojki na zamšljenom satu na poziciji 12 časova, a potom se vratite do areole. Ponovo u pravcu kazaljke na satu opipajte svaki deo dojke. Ponavljajući postupak završiće se kada napravite ceo krug od 360 stepeni. Dok ste ispred ogledala podignite ruke iznad glave, rotirajući ramena i gornji deo ramena i tela blago u obe strane i gledajte da li na dojkama spreda ili iz profila ima promena. Manje nejednakosti nisu značajne jer su dojke kod većine žena asimetrične. Važno je javiti se lekaru ukoliko se primeti odstupanje od uobičajenog izgleda dojki. Treća faza je samopregled na krevetu. Lezite na krevet postavite jastuk pod desnu lopaticu istovremeno podižući desnu ruku iznad glave jer ovako omogućavate da se dojka rasprostre po najvećoj površini grudnog koša pa je najtanja i najlakša za pregled što je naročito važno za žene sa većim grudima. Ponoviti postupak i sa levom dojkom. Prilikom pipanja koristite cele jagodice prstiju koje pomerate kružnim pokretima. Počevši od periferije dojke pravite spriralu ka bradavici u smeru kretanja kazaljke na satu. Naročitu pažnju obratite na ulegnuća i čvoriće. Zadebljanje tkiva na osnovici dojke u obliku ivice je normalna pojava. Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke i obratite pažnju na pojavu eventualnog iscetka – navela je dr Pecarski.

 

 

 

Samopregled dojki neophodno je raditi jednom mesečno. Prva mamografija savetuje se sa 35 godina, a ginekološki i ultrazvučni pregledi jednom godišnje. Ukoliko se uoči bilo kakva promena ne čekati nego se javiti lekaru jer su šanse za izlečenje velike ukoliko se lečenje počne na vreme.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Republici Srbiji registrovano je 4447 novoobolelih i 1765 umrlih žena od raka dojke.