кикинда

dobrovoljni-davaoci-(5)

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 14. jun, svečano je obeležen u  prostorijama Crvenog krsta. Priznanja su uručena najhumanijim sugrađanima, dobrovoljnim davaocima krvi. Nagrade za sto i više davanja, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski uručila je: Siniši Baračkovu, Zoranu Đurđeviću, Draganu Laziću, Ivanu Mijandžiću, Predragu Veličkovu i Mići Stojakoviću.

-Do sada sam krv darovao 104 puta. Dobrovoljni davalac krvi postao sam u vojsci. Moj motiv je bio humanost. Najpre sam vojni rok služio u Somboru, a potom i u Zagrebu. Pošto sam se vratio nastavio sam da dajem krv i evo godine su prošle, a ja sam, nadam se pomogao mnogima. Pozivam sve koji mogu da daruju krv jer naše malo nekome znači mnogo – rekao je Mića Stojaković.

Dodeljene su i plakete „Široko srce“ za najhumanije sredine u 2023 godini. To su JP „Kikinda“, Tehnička škola i Mesna zajednica Nakovo.

-Više od 30 radnika naše kompanije su redovni davaoci krvi i na njih treba da se ugledamo. Ja do sada nisam bio davalac, ali ovo priznanje me je motivisalo da to postanem u narednom periodu. JP „Kikinda“ je u proteklih dve godine pomogla Crvenom krstu, tako što su uz račun sugrađani dobijali i kalendar planiranih akcija dobrovoljnog davalaštva. Kao društveno odgovorno preduzeće odazvali smo se svim pozivima ove humane organizacije da pomognemo – istakao je Čedo Gvero, v.d. direktor JP „Kikinda“.

Okupljenima se obratila Dijana Jakšić Kiurski koja se zahvalila davaocima na humanosti i istrajnosti.

-Krv je jednako život i samim tim to govori koliko je važno da se promoviše dobrovoljno davalaštvo i da se mladi što više uključuju. Stoga im se i mi, kao društvo zahvaljujemo na nesebičnosti i hrabrosti. Kikinda je prepoznata kao humana sredina jer ima veliki broj davalaca. Zato je važno apelovati na sve koji su zdravi da postanu davaoci krvi – dodala je Dijana Jakšić Kiurski.

Uručenjem priznanja Crveni krst zahvalio se i onima koji su krv darovali 75, 50 i 35 puta.

-U prethodnoj godini Crveni krst, u saradnji sa Zavodom za transfuzijom krvi, realizovana je 31 akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Tom prilikom prikupljeno je 1.787 jedinica krvi odnosno 3,56 odsto u odnosu na broj stanovnika što je izuzetan rezultat. Klub „25“ koji okuplja mlade davaoce krvi realizovao je 22 edukacije za srednjoškolce kojima je bio obuhvaćen 381 učenik. Rezultat je 218 prvih davanja u 2023. godini – navela je sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac.

Ovom prilikom nagrađeni su i osnovci koji su učetvovali na konkursu Crvenog krsta Srbije „Krv život znači“.

Ove godine obeležava 20 godina od kako je Svetska zdravstvena organizacija proglasila 14. jun za Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, ali i to da Crveni krst Srbije nacionalni dan dobrovoljnih davalaca krvi proslavlja 11. maja, u nedelji Crvenog krsta.

A.Đ.

bolnica-pregledi-(2)

Besplatni preventivni pregledi, koje organizuje Ministarstvo zdravlja radi rane dijagnostike i promocije prevencije kao najefikasnijeg načina brige o zdravlju, biće nastavljena u nedelju, 16. juna, od 8 do 17 časova. U Opštoj bolnici Kikinda, u delu gde su internističke ambulante, svi odrasli građani, sa ili bez zdravstvenog osiguranja, u nedelju će biti u prilici da besplatno obave dermatološki pregled mladeža, i urade tumor markere CEA (CEA), CA19-9 (CA19-9) i AFP (Alpha Fetoprotein).

Pored toga, zbog velikog interesovanja, građani će i ovoga puta moći da bez zakazivanja, izmere krvni pritisak, urade ultrazvučni pregled abdomena, provere nivo šećera u krvi i kompletnu krvnu sliku u laboratoriji.

Posebno je važno da će u okvuru ove akcije biti organizovani i sistematski pregledi dece na Dečjem odeljenju, a ukoliko pedijatar uoči deformitete lokomotornog sistema, na odeljenju Fizijatrije dete će pregledati specijalista fizijatar. Predviđena je i mogućnost određivanja šećera u krvi, uz pristanak roditelja.

Ministarstvo zdravlja i ovim putem poziva građane da učestvuju u nedeljnoj akciji, obave preventivne preglede i time pozitivno utiču na svoje zdravlje. Posebno pozivaju roditelje dece predškolskog i školskog uzrasta, da iskoriste priliku i na brz i efikasan način provere zdravlje svoje dece.

 

mala-matura

Malu maturu osmaci će polagati 18, 19. i 20. juna, a ne kako je prvobitno bilo planirano od 17. do 19. juna, a povodom zaključka Vlade Srbije da 17. jun, drugi dan Kurban Bajrama, bude neradni dan za pripadnike islamske zajednice u Srbiji. Više od 400 učenika na teritoriji grada završilo je osmi razred, saznajemo od predsednika Aktiva osnovnih škola i direktora OŠ „Žarko Zrenjanin“.

-Mala matura pomerena je za jedan dan i bez obzira na to sve je spremno za završni ispit. Tako će se test iz maternjeg ispita polagati u utorak, 18, iz matematike u sredu, 19, a iz izabranog predmeta u četvrtak, 20. juna. Očekujem da nikakvih problema neće biti i da će učenici uspešno uraditi ovu proveru znanja – rekao je Farkaš.

 

Poslednjeg dana male mature učenici polažu izborni predmet i mogli su da biraju jedan od ponuđenih iz predmeta biologije, istorije, geografije, fizike ili hemije. Za to koji će test polagati ranije su se opredelili. Ispit počinje tačno u 9 i traje do 11 sati.

-Sva uputstva o polaganju ispita učenici su već dobili od svojih razrednih starešina i škola. Svi su se pripremali i siguran sam da su spremni za ono što ih očekuje – dodao je naš sagovornik.

A.Đ.

Matura-Ekonomska-(10)

U seriji najlepših događaja u ovo doba godine prvi su proslavu mature, večeras, imali đaci Ekonomsko-trgovinske škole, njih 90, koji su stekli diplome za zanimanja: ekonomski tehničar, komercijalista, trgovac, kuvar i konobar.

Zbog loših vremenskih uslova izostala je šetnja po trgu, ali ih je, ispred „Bele vile“, ipak sačekao veliki broj rođaka, prijatelja i sugrađana. Đak ove generacije je Marko Pekarević koji je završio smer za ekonomskog tehničara i kojeg je ovo priznanje njegove škole prijatno iznenadilo.

– Oduševio sam se kada sam čuo da sam đak generacije, nisam to očekivao. Položio sam, sa peticama, maturske ispite iz računovodstva, poslovne ekonomije, principa ekonomije, srpskog jezika i praktičnog rada – kaže Marko.  – Planiram da upišem Ekonomski fakultet u Subotici. Moja poruka mlađima je da uče i da će se trud sigurno isplatiti.

Pored đaka generacije, Ekonomsko-trgovinska škola je, među maturantima, prvi put, izabrala i učenika afirmacije, đaka koji je na najbolji način predstavljao Školu. To je Žarko Utržan, takođe sa zvanjem ekonomskog tehničara.

– Dve godine sam bio predsednik Učeničkog parlamenta čiji sam član od prve godine – objašnjava Žarko. – Počastvovan sam ovom titulom i poverenjem koje su mi ukazivali profesori i svi u Školi. Mislim da sam ga opravdao svojim dobrim organizacionim sposobnostima i umećem da motivišem učenike. Sprovodio sam projekte koji su podsticali đake da rade na sebi, da budu bolji, da veruju u svoje potencijale i u svoju školu – objašnjava Žarko. – Upisaću privatni Pravni fakultet u Novom Sadu i planiram da se, na početku karijere, bavim advokaturom, a zatim i politikom, da bih mogao da utičem na to da mladi imaju ekonomsku podršku kako bi mogli da šire vidike.

Svoje maturante dočekivao je i direktor, Robert Vunjak.

– Ovu generaciju ćemo pamtiti po radosti, dobrom učenju i uspesima na takmičenjima, a najvažnije je to što su oni dobri ljudi – istakao je direktor. – Učenik generacije i đak koji je najviše afirmisao školu su sjajni momci, učestvovali su na mnogo takmičenja i manifestacija, bili su pravi reprezenti naše škole i hvala im na tome.

U novoj školskoj godini ova ustanova otvoriće pet odeljenja sa šest obrazovnih profila i u njoj će biti mesta za 140 učenika.

 

Matursko veče već sutra, 14. juna, imaće Tehnička škola. Slede Gimnazija, 16. juna i SSŠ „Miloš Crnjanski“, 21. ovog meseca.

Deco, samo hrabro, i srećno!

S. V. O.

Autoprevoz-Kikinda

Usled rehabilitazicije rasksrnice Jovana Jovanovića Zmaja i Partizanske, autobusi „Autoprevoza“ koji kupe putnike na Mikronaselju promenili su mesto stajališta.

-Putnici iz Mikronaselja i oni koji stanuju u blizini, dok traju radovi, u autobuse mogu da uđu u Svetosavskoj ulici kod „Bele vile“. Tu kupimo putnike i u odlasku i u dolasku – istakao je Ivan Mijandžić iz JP „Autoprevoz“.

U toku je postavljanje cevi za instalaciju budućeg semafora, kao i radovi na atmosferskoj kanalizaciji koji će trajati do 17. juna. Nakon završetka pomenutih poslova stajalište za autobuse ponovo će biti u Zmaj Jovinoj ulici.

A.Đ.

 

Suvaca-(1)

Narodni muzej organizuje letnji kamp za decu od 7 do 11 godina. Tema je „Kad porastem biću umetnik“, a kamp će biti realizovan od 17. do 21. juna.

-Kamp će biti održan na prostoru Suvače, a tokom četiri dana obradićemo četiri umetnosti: muziku, slikarstvo, dramska umetnost i književnost. O svakoj oblasti imaćemo predavače koji će deci na zanimljiv način približiti temu o kojoj pričaju. Pored toga organizovaćemo i tradicionalne igre za decu i naš cilj je da se družimo i decu naučimo nešto novo – saznajemo od Slavice Gajić, etnologa.

Prijavljivanje je na broj telefona 422-500 ili lično u Narodnom muzeju. Dnevna ulaznica je 150, a cena za četvorodnevni kamp je 600 dinara.

tera-noc-muzeja-(6)

U subotu, 15. juna  biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Multimedijalni izlet „Tera fantastik“ trajaće od 15 do 23 sata i obuhvatiće izložbu grafita regionalnih uličnih umetnika, kao i program „Ponovo bazar“ koji se odnosi na reciklažu i reutilizaciju stare elektronike.

Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Radionice sa Ljubišom Nikolićem počeće u 16 sati. Dva sata kasnije biće organizovano i druženje pod nazovom „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti tokom kog će nastati muzički instrumenti.

tanja-ostojic-tera-(4)

U Galeriji „Tera“ organizovan je razgovor sa  multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Tema o kojoj je govorila je „Metodologije kolektivnih feminističkih umetničkih praksi“. Ovakvi događaji su tu da prikažu tendencije u savremenoj umetnosti i da otvore prostor za diskusiju među mladim ljudima.

-Desio se prelaz u umetnosti, uz novi način izražavanja tako da umetnik ili umetnica nisu individue koje se bave svojim kreiranjem, nego uvode i druge i nastaju kolektivna umetnička dela. To govori da umetnici danas nisu egocentrični, kakvi su bili nekada jer se kroz kolektivni način rada bavimo podrškom jedni drugih i učimo jedni od drugih – smatra Tanja Ostojić.

Predstavljena su dva projekta „Leksikon Tanja Ostojić“ i „Mis(s) placed Women“ kojima je zajedničko da je svaki od njih trajao više godina i uključivao je veći broj devojaka i žena različitih generacija. Projekat „Leksikon Tanja Ostojić“ trajao je šest godina. Učestvovale su 33 žene imenjakinje i prezimenjakinje Tanje Ostojić.

-Jedna od njih Tanja Ostojić Guteša je došla u Kikindu i provela vikend u „Teri“ i bavila se vajarskim radovima. Druge Tanje Ostojić prošle su različite faze poput intervjua i radionica koje su organizovane u našoj zemlji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Nemačkoj. Sve zajedno izradile su umetnički rad, vez i skulpture od gline – pojasnila je naša sagovornica.

Projekat „Mis(s) placed Women“ obuhvatio je 180 žena širom sveta. One su učestvovale u velikom broju performansa u javnom prostoru koji su se bavili, pre svega, migracijom.

A.Đ.

 

 

 

 

 

decija pijaca

Igračke, garderoba, knjige, ukrasi i druge predmeti zašareniće se u subotu 15. juna, na tezgama u dvorištu Kulturnog centra. I svake naredne subote, pa sve do kraja raspusta, Dečija pijaca otvoriće vrata malim prodavcima i kupcima u istom terminu, od 9 do 11 sati i 30 minuta.

Već godinama unazad, za ovu pijacu traži se tezga više. Da su pored dobre zabave i druženja, mnogi dečaci i devojčice dolazili i do ozbiljnog džeparca, kaže za KIKINDSKI Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

-Pre nekoliko godina, jedan dečak je od džeparca koji je zaradio prodajom na Dečijoj pijaci, kupio bazen koji je tada koštao 35.000 dinara. Neka deca su sakupila džeparac za letovanje, a druga novac za knjige. Rado nam dolaze i deca iz drugih gradova i iz inostranstva, koja leto provode ovde, kod baka i deka. Bilo ih je iz Španije, Italije, Afrike – navodi Nožica.

Prva Dečija pijaca organizovana je u našem gradu 2007. godine, po ugledu na somborsku.

– Videla sam na internetu da Somborci imaju Dečiju pijacu i smatrali smo da će to biti zanimljiv sadržaj za decu, ali je u početku išlo prilično loše, bio je slab odziv. Vremenom je pijaca zaživela i sada nas više ne iznenađuje slika brojnih mališana koji spremno i strpljivo čekaju da se vrata Kulturnog centra ujutru otvore kako bi na tezge izneli sve što su pripremili- ističe naša sagovornica.

Najavljuje i da će tokom jedne julske sedmice, pijaca raditi svakodnevno, u popodnevnim satima.

-Od 15. do 19. jula imaćemo predstave za decu, a nedelju dana pre ili posle toga, organizovaćemo Dečiju pijacu svakodnevno. Prošle godine to se pokazalo kao pun pogodak, pa ćemo ponoviti- dodaje Nožica.

J. C.

 

 

 

 

 

 

 

zetva-psenice

Žetva ječma je na samom kraju, a sporadične padavine vrlo malo su usporile kombajne. U nekim delovima kikindskog atara kiše nije ni bilo tako da se kosidba obavlja neometano, ističe za naš portal Zoran Simić, savetodavac PSS.

-Žetva ječma u Mokrinu  je završena i prinos je između četiri i pet tona po hektaru. Rod je niži za oko 30 procenata u odnosu i na prošlu godinu, ali i u odnosu na višegodišnji prosek. Ono što zabrinjava jeste činjenica da kada je loš prinos ječma, rod pšenice je još lošiji, jer je ona manje otporna na nepovoljne vremenske uslove koje smo imali – kaže Simić.

U toku je i skidanje žita i to je prvo urađeno na lošijim i na terenima gde nije bilo padavina.

-Ove godine okosnica prinosa su padavine. Manje uticaja ima sorta, kao i vrhunska agrotehnika. Gde je bilo manje padavina, prinos, ali i kvalitet pšenice je lošiji. Ječam  se predaje suv , a pšenica se kosi kada je vlaga ispod 14.  Na oglednim poljima Poljoprivredne stručne službe prinosi su  malo bolji – dodaje naš sagovornik i napominje da će očekuje da će žetva biti gotova do 25. juna.

U Zadružnom savezu Vojvodine izračunali su da proizvodnja ovogodišnjeg roda hlebnog zrna za projektovani prinos od pet i po tona po hektaru, iznosi oko 163 hiljade dinara, što znači da trenutna cena pšenice od 21 do 23 dinara, ne pokriva troškove proizvodnje.

A.Đ.