кикинда

basaid-dom-kulture-(4)

U Mesnoj zajednici Bašaid komplet u toku je sređivanje unutrašnjosti Doma kulture. Nakon što je zamenjena kompletna stolarija na prozorima i vratima na prvo spratu sada su na red došli podovi. Prostorije koriste članovi Kulturno umetničkog društva i udruženja građana.

-Stolarija nije menjana od kada je zgrada izgrađena pre više decenija. Bila je dotrajala i bilo je vreme da se ovaj prostor uredi s obzirom na to da ga koriste najviše deca, članovi Kulturno umetničkog društva „Bašaid“. U toku je zamena podova koji su takođe bili u lošem stanju. Pored ovih radova prostor je okrečen i urađena je nova led rasveta. Sredstva za pomenute radove obezbedila je Mesna zajednica u dogovoru sa meštanima, a pomoć smo imali i od lokalne samouprave – saznajemo od predsednika Saveta MZ Bašaid Bojana Mikalačkog.

Na spratu zgrade urađen je i novi sanitarni čvor. Bašaid je jedino mesto na teritoriji grada koje organizuje vašar, svake druge nedelje u mesecu.

-U nedelju je bio i poslednji vašar u ovoj godini. Vašar je značajan za naše selo jer nam dovodi veliki broj prodavaca i kupaca, ne samo iz obližnjih mesta nego i iz drugih delova Srbije. Time promovišemo naše mesto i pomažemo našim proizvođačima da steknu nove kontakte i nove kupce. U narednoj godini prvi vašar je u martu, ukoliko vremenski uslovi dozvole – dodao je naš sagovornik.

U planu je da se u narednom periodu uradi kompletna rekonstrukcija fasade na zgradi Doma kulture i zamena dotrajale stolarije i podova u prizemlju.

-Do kraja meseca ispred škole ćemo montirati solarni punjač za mobilne telefone. Ovaj uređaj dobili smo zahvaljujući našem meštaninu Stevi Felbabu koji je za sredstva konkurisao i pobedio na internom konkursu NIS-a gde je i zaposlen. Na ovaj način naši đaci i meštani moći će da pune svoje mobilne telefone i van kuće – kazao je Bojan Mikalački.

A.Đ.

gradska-kuca

Rok za plaćanje godišnjeg poreza na imovinu za četvrti kvartal 2024. godine za fizička i pravna lica i preduzetnike ističe u četvrtak 14. novembra. Prema Zakonu o porezima na imovinu, porez na imovinu se plaća tromesečno, u roku od 45 dana od početka tromesečja.

Kamata za kašnjenje u uplati iznosi 16,5 odsto. Osim zatezne kamate, poreski obveznici mogu da budu i prekršajno kažnjeni za neplaćanje svojih obaveza, a sankcija za taj prekršaj je 5.000 dinara za fizička lica.

Plaćanje poreza na imovinu je zakonska obaveza svih građana koji na svoje ime imaju upisanu nekretninu ili zemlju, a visina godišnjeg poreza zavisi od veličine imanja i iznosa stope poreza na imovinu koju određuje svaka lokalna samouprava u Srbiji. Kako su saopštili iz Narodne banke Srbije može se platiti bez provizije dina karticom na šalterima Uprave za trezor Ministarstva finansija.

NatalijinaRamonda

Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na dan kada je 11. novembra 1918. godine u 11 sati, nakon četvrogodišnjeg Velikog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, potpisano primirje, u posebnom vagonu u blizini gradića Kompjenj.

Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu koji se nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

Iako se Dan primirja u Srbiji obeležava kao državni praznik od 2012. godine, Natalijina ramonda se koristi od 2013. godine, a simboliše vasksnuće Srbije i stradanja kroz koja je prošao srpski narod tokom i posle Prvog svetskog rata.

U Velikom ratu je Srbija izgubila 1,24 miliona ljudi, odnosno 28 odsto celokupnog stanovništva po popisu iz 1914. godine.

odbojka

Sva tri naša odbojkaška kluba pretrpili su poraze minulog vikenda. Muška ekipa kikindskog Severnog Banata, u trećem rangu, poražena je 3:1 u gostima od Sombora, četvrti joj je to neuspeh u sezoni, u isto toliko utakmica, u sredu od 20.30 sati u dovrani škole u Mikronaselju čekaće sastav Kulpina.
U ženskoj južnoj grupi četvrtog stepena takmičenja na teritoriji Vojvodine, Kikinda 0230 izgubila je 3:1 u gostima od druge ekipe Kleka, a Kikinda je poražena 3:0 od Bagljaša u Zrenjaninu. U subotu, u „Jezeru”, od 15 sati poslednja osma Kikinda čekaće zrenjaninski Proleter, a od 18, petoplasirana Kikinda 0230 pomenuti Bagljaš.
D. P.

vojvodic-sanuu

Na Izbornoj skupštini Srpske akademije nauka i umetnosti izabrano je 17 novih redovnih članova. Među njima je i Kikinđanin, doktor istorije umetnosti, Dragan Vojvodić. Takođe su izabrana i 22 nova dopisna člana i pet kandidata za inostrane članove. Ovaj naš nekadašnji sugrađanin se putem tajnog glasanja u sedištu SANU, našao među 17 odabranih redovnih članova, u konkurenciji 55 kandidata.

Dragan Vojvodić (1959) je istoričar umetnosti i redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U statusu dopisnog člana SANU bio je od 2018, a od prošlog četvrtka je dobio i najvišu titulu -status redovnog člana ove ugledne institucije.

– Činjenica da u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, kao krovnoj nacionalnoj stvaralačkoj insituciji, postoje dva stepena članstva, odnosno dopisni i redovni članovi, ukazuje na kretanje u njoj kao izraz stalnog pregnuća i napredovanja u naučnoj i umetničkoj delatnosti – kaže Vojvodić i dodaje: – Zato izbor za njenog redovnog člana doživljavam ne samo kao veliku čast, nego i priziv da nastavim s tim kretanjem u svom naučnom radu.

Vojvodić je osnovno i srednje obrazovanje stekao u našem gradu. U Beograd su ga odvele studije, a u našem glavnom gradu je nastavio karijeru, kao i postdiplomsko usavršavanje.

–Pošto sam rođen i odrastao u Kikindi, uvek se s ponosom setim da je vrata Akademije otvorio i među njene članove ušao još pre Drugog svetskog rata, jedan Kikinđanin, vizantolog Filaret Granić, i to u oblasti istorijskih nauka, kojima i moj rad pripada.

Kad je reč o dolascima naš grad, akademik Vojvodić konstatuje:

– Svoj rodni grad, u kojem živi moja sestra, mnogi rođaci i dragi prijatelji, nažalost, retko stignem da posetim, ali uspomene, iskustva i narav s kojima sam pošao iz njega, uvek me prate i čine neizbrisiv deo mog identiteta.

Vojvodić je svojevremeno bio član Komisije za istoriju vizantijske umetnosti pri Međunarodnom udruženju vizantijskih studija, potom upravnik Instituta za istoriju umetnosti u Beogradu. Objavio je mnoštvo stručnih i naučnih radova, a vrlo je popularna i njegova knjiga „Vizantijsko nasleđe“ koju je izdao Službeni glasnik.

Dragan Vojvodić- Foto (Privatna arhiva)

Veliki je poznavalac i proučavalac srpske sakralne umetnosti i srednjovekovnog kulturnog nasleđa, naročito na Kosovu i Metohiji i njegov naučni i javni rad prepoznat je od institucija kao delo visoke naučne vrednosti. Bio je svojevremeno i urednik časopisa za srednjovekovnu umetnost „Zograf“, kao i vršilac mnogih drugih istaknutih naučnih funkcija.

Na istoj sednici na kojoj je Kikinđanin Dragan Vojvodić proglašen redovnim članom Srpske akademije nauka i umetnosti, među dopisnim članovima našla su se i neka od poznatih imena kulturnog, naučnog i javnog života naše zemlje – Vida Ognjenović, Drago Kekanović, Želimir Žilnik…

N. Savić

predskolska-priredba-(5)

Priredbom, koja je autorsko delo vaspitača, u prisustvu gostiju, zaposlenih i prijatelja, Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ obeležila je 70 godina postojanja i rada i 130 predškolstva u našem gradu. Program, započet himnom vaspitača, osmislio je kreativni tim i okupio je 60 predškolaca i tridesetak vaspitača.

-U priredbi su učestvovali mališani iz svih 18 vrtića koji rade u okviru naše Predškolske ustanove, hor naše ustanove, ali i hor vaspitača. Sami smo osmislili tekst, pesme i komponovali muziku. Uspeli smo u nameri da napravimo priredbu kakvu do sada nismo imali, da budemo originalni i da pokažemo bogatstvo naše sredine – istakla je Sandra Ludajić, glavni vaspitač.

Deca, koja su učestvovala u programu, predstavljala su svoje vrtiće, osobenosti i sredinu u kojoj žive i borave.

-Želja nam je bila da prikažemo svako selo i svaki deo našeg grada, da pokažemo bogatstvo različitosti. Pesme koje su izveli dečiji i hor vaspitača namenski su pisane. Naši sugrađani koji ne žive više u Kikindi uputili su nam čestitke, a prisetili su se i vremena koje su proveli u vrtiću. Tako su svoje uspomene sa nama i našim gostima podelili glumica Vesna Čipčić, pisac Miloš Latinović, dr Dragan Grujić, pedijatar, Ivan Golušin, voditelj, Aleksa Konstantinov, najbolji matematičar i Andrej Popović, najbolji fizičar – dodala je naša sagovornica.

Svečanost je bila prilika i da se na dostojan način isprate u penziju zaposlene u ovoj ustanovi.

A.Đ.

vrtic-pomocnikm-ministra-(1)

Povodom jubilarnih 70 godina postojanja i rada Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Milan Pašić, pomoćnik ministarke prosvete posetio je vrtić „Plavi čuperak“. Kako je obilazak upriličen na Dan prosvetnih radnika, 8. novembar, Pašić je najpre svim radnicima koji obrazuju decu i mlade čestitao njihov dan.

-Krajem avgusta, početkom septembra organizovan je regionalni sastanak sa svim predškolskim ustanovama u Srbiji na kom je razgovarano o aktuelnostima koji prate tekuću školsku godinu, ali je i istaknuto da je strateški cilj da se predškolsko i školsko obrazovanje naše dece svakoga dana unapređuje i prilagođava datim uslovima. Da je kikindska predškolska ustanova u tome uspela, ne samo ove, nego i prethodnih godina, govori i dobijena najviša ocena kojom je vrednovan njihov rad. Stoga je zadovoljstvo što sam se uverio da se sve ono što je napisano u izveštajima primenjuje u praksi. I lokalna samouprava prepoznaje značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja i najvažniji je partner zaposlenima u vrtićima. Drago mi je što je Kikinda među retkim lokalnim samoupravama koja je dostigla cilj naše zemlje da 96 odsto od ukupnog broja dece, bude upisano u vrtiće – rekao je Pašić.

Pomoćnika ministra sa način rada u kikindskim vrtićima upoznali su direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić, sa svojim timom, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Vanja Radojkov, iz kabineta gradonačelnika. Dijana Jakšić Kiurski čestitala je svim zaposlenima značajan jubilej.

-Sedam decenija postojanja govore o godinama predanog truda i kvalitetnog rada u našoj predškolskoj ustanovi o čemu svedoče i izuzetni rezultati koje ustanova postiže u svim oblastima predškolskog obrazovanja. Kada postoje posvećeni vaspitača, dobri uslovi za zdravo odrastanje i obrazovanje dece, tada ni rezultati ne izostaju. Sa našim gostom razgovarali smo i merama populacione politike našeg grada, kao i potrebi da obezbedimo još prostora kako bi svi mališani boravili u vrtićima. Uz podršku pokrajinskih i republičkih institucija, koja ni do sada nije izostajala, sigurna sam da ćemo da li kroz proširenje kapaciteta ili izgradnju novog vrtića, doći do krajnjeg cilja – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Kristina Drljić podsetila je da se ove godine obeležava i 130 godina predškolstva u našoj sredini, tako da je ova godina u znaku ne jednog, nego dva značajna jubileja.

-U kikindskoj predškolskoj ustanovi duže od jednog veka vredno se radi i svi vaspitači kada počnu da rade prvo prihvataju savete starijih kolega, nakon čega nadograđuju svoj rad sopstvenim iskustvom. Svake godine sve više rastemo i ostvarujemo zavidne rezultate. Naša ustanova je oduvek centar predškolstva naše zemlje, tako je i sada kada već četiri godine sprovodimo novi program „Godine uzleta“, a bili smo prva ustanova u Banatu koja je ga je započela. Uz ogromnu podršku roditelja i lokalne zajednice postigli smo najbolji rezultat i naša ustanova ocenjena je najboljim ocenama u Banatu. Mi smo velika porodica koji radi na unapređenju naše profesije – kazala je Kristina Drljić.

Istaknuto je i da je uspehu doprinela i Visoka strukovna škola za obrazovanje vaspitača koja, takođe, već 70 godina obrazuje mlade za najlepši poziv. U kikindskoj predškolskoj ustanovi ima 1.600 dece, zaposleno je 260 radnika u 20 objekata od kojih je 18 vrtića.
A.Đ.

DCIM100MEDIADJI_0522.JPG

Ritejl park „Nest“ na uglu ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće biće otvoren idućeg četvrtka, 14. novembra. Investicija je vredna više od šest miliona evra, a tržni centar prostiraće se na površini od oko 5.000 kvadratnih metara.

U tržnom centru radiće stotinak sugrađana, a od zakupaca tu će biti „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“. Posetiocima će biti na raspolaganju i prostrani parking, kao i dečije igralište.

Pri kraju je i kompletna rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina od Svetosavske do Zmaj Jovine. Novina je pešačka staza od Svetosavske ulice do Jovana Jovanovića Zmaja.
J. C.

bvs-crkva-(2)

Na crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Banatskom Velikom Selu počelo je malterisanje spoljnih zidova. Priprema za radove trajala je prethodnih mesec dana, ističe jerej Nemanja Milinković.

– Blagoslov za radove dobili smo od našeg visokopreosveštenog mitropolita Nikanora, a na praznik Svete Petke služena je Sveta Liturgiju i moleban za srećan početak svih radova koji nam predstoje. Osim malterisanja u planu je i spuštanje gromobrana, a i ugradnja rasvete – istakao je jerej Nemanja Milinković.

Deo sredstava i materijala za radove je prikupljen.

-Potrebna nam je kako novčana, pomoć u materijalu, ali i svaka druga pomoć. Koristim priliku da zamolim da svako uzme učešće u ovom svetom poduhvatu i da pomogne ko koliko može kako bi radove priveli kraju što pre – dodao je naš sagovornik.

Izgradnja crkve u Banatskom Velikom Selu započeta je 2006. godine. Za 18 godina izgrađen je objekat koji je i pokriven. Na objektu su prošle zime završeni limarski radovi i pošto se omalteriše spoljašnost će biti završena.

-U unutrašnjosti je takođe potrebno malterisanje zvonika i tri prostorije, krečenje, nakon čega ćemo hram ukrasiti polijelejem odnosno lusterom. Neophodno je i freskopisanje unutrašnjosti, za šta su neophodna znatna sredstva i ovaj posao sačekaće nekoliko godina – precizira jerej Milinković.

Liturgija se služi nedeljom, praznicima, a vernici mogu da prisustvuju i pred liturgiji odnosno službi subotom uveče. Bogosluženja su posećena i u proseku je tridesetak vernika.
Inicijativu za gradnju hrama u Banatskom Velikom Selu pokrenuli su meštani 1992, a 1995. godine dobijen je adekvatan prostor za gradnju hrama. Temelji su izliveni 2006, kada je i započeto zidanje hrama, koje je završeno 2012.godine.
A.Đ.

pecarosi-balkansko-(2)

Na 15. Jadranskom-podunavskom kupu – Balkanskom prvenstvu, ekipu Srbije predstavljali su članovi udruženja sportskih ribolovaca „Šaran“ iz Kikinde Zoran Popov, Zoran Kajla i Goran Tatomir. Osvojili su treće mesto u lovu šarana i amura. Takmičenje je održano na jezeru Mavrovica u Severnoj Makedoniji i okupilo je ekipe iz pet balkanskih zemalja Srbije, Makedonije, Bugarske, Slovenije i Albanije.

-Imali smo loše vremenske uslove, a borba je bila neizvesna do kraja samog kraja. Ovo je uspeh za nas lično, naše udruženje, ali i naš grad. Osim bronze, pehar za najveću ulovljenu ribu koja je težila 14,27 kilograma pripao je našoj. I sledeće godine očekuje nas takmičenje u srpskoj državnoj Prvoj ligi i na osnovu tog plasmana odlazi se na Svetsko odnosno Balkansko prvenstvo – rekao je Zoran Popov.

Pobednik je a ekipa „SO2“ iz Skoplja iz Makedonije sa ulovljenih 180,62 kilograma. Drugo mesto pripalo je ekipi „Mojo“ iz Bugarske sa ulovljenih 146,88 kilograma, a treće mesto osvojili su naši sugrađani sa ulovljenih 82,195 kilograma.

-Postoji mogućnost da naredne godine u Kikindi bude organizovana i dva kola državnog prvenstva koje ima ukupno četiri kola i za šta se zalažemo. Za dve godine očekuje nas i proslava 70 godina udruženja „Šaran“ koji planiramo da obeležimo kako dolikuje – dodao je Popov.

Sezona lova na šarana je pri kraju zbog zime, a revir je i dalje otvoren za lov grabljivica štuke, smuđa i soma. Krajem februara, početkom marta počinje nova ribolovačka sezona. Ribe ima dovoljno s obzirom na to da je početkom ove godine revir poribljen. Cilj je da se ribolovačko carstvo oplemeni sa većim ribama koje imaju više od 15 kilograma.