кикинда

mikulas-(6)

Sveti Mikloš kog vernici Rimokatoličke veroispovesti proslavljaju 6. decembra, praznik je kome se deca najviše obraduju. Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine neumorno je deli paketiće dobroj, ali i nevaljaloj deci. Najpre je, večeras, stigao do KUD „Eđšeg“ gde je 130 dece od godinu dana do osmaka iz Kikinde, a zaslužene paketiće dobili su i učenici iz Mokrina koji uče mađarski kao izborni predmet.

-Već po tradiciji za decu je upriličena priredba o dočeku ovog sveca koju su pripremili učenici iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica mađarskog jezika Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj. Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer nam pomaže da čuvamo tradiciju i kulturu mađarskog naroda – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“.

Pored obaveznih slatkiša, sva dobra deca dobila su orahe i voće, a za mališane koji nisu bili poslušni Mikulaš pripremi drvo, ugalj, šargarepu i krompir.

-Sredstva za pripremu paketića obezbedili smo prodajom kolača tokom „Dana ludaje“. Uvek se potrudimo da imamo raznovrsnu i bogatu ponudu u čijoj pripremi veliku pomoć imamo od naših članova, učiteljica, vaspitačica, roditelja – navela je naša sagovornica.

Veliku pomoć u pripremi paketića pružila su i udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, kao i donatori.

A.Đ.

volonteri-prijem-

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana mlade volontere iz Crvenog krsta i sekretarku Danijelu Bjeljac u Gradskoj kući primili su gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Željko Radu i Marijana Mirkov koja je ujedno i predsednica Upravnog odbora kikidske humanitarne organizacije. Maša Erdeljan, volonterka je Crvenog krsta tri godine.

-Nakon što sam učestvovala na takmičenju u znanju prve pomoći, rešila sam da postanem volonter Crvenog krsta. Volim da pomažem drugima i želim što više da naučim o svim programima koje ova organizacija ima – rekla je Maša Erdeljan.

Gradonačelnik Bogdan pohvalio je mlade volontere i zahvalio im na angažovanju.

-Na svima nama je da podstaknemo i podržimo volonterski rad, kao i da podignemo svest sugrađana o tome kolika je vrednostima volontiranja, kako za pojedince, tako i za zajednicu. Volonteri su ti koji pokazuju humanost, solidarnost, altruizam i empatija prema drugima i treba da ih bude što više – precizirao je Mladen Bogdan.

 

Marijana Mirkov istakla je značaj volontera.

-Crveni krst ne bi ništa mogao da uradi bez mladih, ali i velikog broja strarijih volontera koji pomažu iz duše i srca. Na to je Crveni krst ponosan što daješ koliko možeš, a za uzvrat ne tražiš ništa. Uz puno ljubavi i empatije oni rade svoj posao i Crveni krst zasniva se na njima – navela je Marijana Mirkov.

Danijela Bjeljac dodala je da su svi volonteri ostvarili preko 5.000 volonterskih sati kroz razne programe najhumanije organizacije

Ovogodišnji Međunarodni dan volontera, obeležava pod sloganom „Zaštitimo humanost“.

A.Đ.

pozoriste-kosmaj-4

U toku je rad na novoj predstavi Narodnog pozorišta „Kosmaj All Inclusive“. Komad je napisao Vladimir Đurđević, a reditelj je Marko Misirača koji prvi put profesionalno sarađuje sa kikindskim glumcima.

-Gledao sam sjajne predstave kikindskog teatra i ovaj komada se lepo naslanja na repertoar ove kuće koja neguje savremenu domaću tragikomediju. U toku su čitalačke probe i već se naziru konture predstave koja se realizuje uz odličan tim saradnika. Radnja se dešava u selu u Srbiji i priča je o porodici koja, u ovim mutnim vremenima, pokušava da ispliva iz nedaća i da živi kao ljudi, kako se i kaže u jednom delu. Cilj im je da prevaziđu sve prepreke kako ne bi samo preživljavali. Predstavljamo elan čoveka na Balkanu koji uspeva da pronađe način da preživi. Komad se završava snažnom, Domanovićevskom, satiričnom slikom, što je poseban kvalitet ovog teksta. Siguran sam da će publika pronaći sebe u dilemama glavnih junaka – istakao je Misirača.

Gostujući glumci su Milan Vejnović iz subotičkog Narodnog pozorišta i Luka Jovanović Dživdžanovski, koji je i kompozitor.

-Za mene je ovo novo iskustvo, ali već sada mogu da kažem da će publika biti zadovoljna. Igram kuma članova porodice Kuburović i, kako kažu moje kolege, spasilac sam – dodao je Vejnović.

Luka Jovanović Dživdžanovski drugi put sarađuje sa kikindskim pozorištem jer je bio deo i deo komada „Oblaci“.

-Drago mi je što sam deo predstave. Igram sina Uroša koji se protivi i uvek je u kontra smeru u odnosu na njegove roditelje. Biće dosta pank muzike koja odudara od miljea u kom je komad pisan i biće interesantan kontrapunkt u odnosu na tekst – rekao je Jovanović Dživdžanovski
Premijera je planirana za 7. februar naredne godine, navela je Milena Živkov, direktorica Narodnog pozorišta.

-Ovim komadom obogatićemo naš repertoar s obzirom na to da se radi o komediji. Naša publika je poznata po tome da voli dobru komediju, na šta smo ih navikli. Pored lokalne samouprave, predstavu su pomogli Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i restoran „Twenty“ – kazala je Milena Živkov.

U komadu igraju i Mina Stojković, Branislav Knežević, Nikola Joksimović, Anđela Kiković i Vladimir Maksimović.

A.Đ.

pesak

Vidljivost pešaka u noćnim uslovima može biti od životnog značaja, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova . Vidljivost pešaka bez reflektujuće opreme 20 do 30 metara, pri čemu vozači imaju manje od dve sekunde za reakciju pri brzini od 50 kilometara na sat.

Iz MUP-a apeluju na pešake da nose reflektujući prsluk i poručuju: „Vidljivost znači sigurnost. Vaša bezbednost je u vašim rukama!

 

rselo-posumljavanje-(4)

Budući park u Ruskom Selu postaje zelena oaza jer je  bogatiji za 200 mladica lišćarskih i četinarskih sadnica. Površina od dva hektara pošumljena je sa žalosnom brezom, crvenolisnom šljiva, platanom, ukrasnim forzicijama, plavom smrčom, tujom, kedarom i drugim vrstama. U pošumljavanju su učestvovali i zaposleni i učenici OŠ „Gligorije Popov“.

-Svi učenici škole rado su se odazvali ovoj akciji. Jedva čekamo da park bude završen i da imamo lepo mesto na kojem ćemo se okupljati i kvalitetno provoditi vreme – istakao je Aleksa Popović, učenik osmog razreda škole „Gligorije Popov“.

I Marija Vojinović, učenica šestog razreda istog je stava.

-Drveće su pluća svakog mesta i ponosna sam na sve nas što smo doprineli da imamo zdraviju i lepšu životnu okolinu – dodala je Marija.

Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ Rusko Selo zahvalio je lokalnoj samoupravi, kompaniji „Essity“ i svima koji su pomogli da se park pošumi.

-Pre pet godina započeli smo projekat izgradnje parka u centru sela. Prostor je bio zakorovljen i zapušten i sada ima potpuno drugi izgled. Do sada je izgrađena trim staza, izbetonirana su postolja za dečija igrališta i fitnes na otvorenom, kolski ulaz i očekujem da ćemo narednih godina završiti sve građevinske radove – rekao je Marjanović.

Akciji pošumljavanja priključili su se i Mladen Bogdan, gradonačelnik, Đorđe Tešin, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Grad je potpisao ugovor sa austrijskom kompanijom „Essity“ vredan dva miliona dinara. Pomenuta kompanija organizuje akciju „Srbija se voli drvećem“ i koja je prvi put donirala sadnice nekoj lokalnoj samoupravi u Vojvodini. Rusko Selo dobija zelenu oazu za rekreaciju i odmor i to upravo na mestu gde je nekada postojao park, što najstariji meštani pamte. Kontinuirano radimo na pošumljavanju naše sredine jer nam je cilj da promenimo neslavnu statistiku najnepošumljenijeg grada u našoj zemlji – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je ima svega 1,16 procenat pod šumama, a pre deset godina bili smo ispod jednog procenta.

-Različitost vrsta i kolorita krasiće park tokom sva četiri godišnja doba. Važno nam je što su se akciji priključili i đaci koji na ovom prostoru već imaju školsku šumu zasnovanu 2019. godine. Upravo ova sadna sezona biće posvećena popunjavanju postojećih školskih šuma i obrazovnih ustanova – dodala je Miroslava Narančić.

U parku će se nalaziti dva dečija igrališta za različite uzraste, sprave za fitnes na otvorenom, trim staza. Obogatiće ga senik, klupe i mobilijar za odmaranje i uživanje.


A.Đ.

Kutija-zelja-(8)-(1)

Dragi mališani Deda Mraz je odlučio da do 14. decembra produži „Kutiju želja“. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco, bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani, a prethodnih godina stiglo je oko 5.500 pisama. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 12 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

 

indonezija-1jpg

Članovi Društva srpsko-indonežanskog prijateljstva „Nusantara“ posetili su Kikindu, Banatsko Veliko Selo, Nove Kozarce i Rusko Selo. Turistička organizacija grada sa pomenutim društvom sarađuje od 2018. godine, kada su prvi put bili u turističkoj poseti za „Dane ludaje“.

-I 2022. godine takođe su bili gosti našeg grada kada su se upoznali sa turističkim obeležjima Kikinde. Sada smo ugostili 60 članova koji su mogli da se uvere zašto je Kikinda najveće urbano zimovalište sova ušara – kaže v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Naša sagovornica dodaje i da su im članovi društva preneli najbolje utiske o obilasku sela:

-U Banatskom Velikom Selu posetili su zavičajnu kuću što im je bio i najupečatljiviji deo posete. Dočekala su ih deca u narodnim nošnjama, folklorci KUD-a „Marija Bursać“ prikazali su im deo svog repertoara, a žene iz udruženja „Orhideja“ priredili su izložbu starina. Posetili su i jezero „Laguna“. U Novim Kozarcima videlu su ikonu Bogorodice Trojeručice, dok su u Ruskom Selu obišli pravoslavnu crkvu, grobnicu porodice Čarnojević“ i udruženje „Torontal“.

Već sada prave se planovi za posetu koja će biti realizovana sledeće godine. Želja im da je vide i turističku ponudu sela u kojima nisu bili.

A.Đ.

VSSOV-NEURONAUKE-(1)

Dr Ranko Rajović, šef katedre neuronauke u vaspitanju i obrazovanju Pedagoškog fakulteta u Kopru, u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održao je predavanje na temu „Vrtić i škola budućnosti iz ugla neuronauka“. Stručnjak za oblast razvoja intelektualnih potencijala dece, magistar i doktor nauka iz oblasti neurofiziologije i fiziologije sporta, autor NTC programa, u prepunom amfiteatru, govorio je da vrtići moraju da aktiviraju važne misaone procese kojih u redovnom programu nema.

-Imamo medicinski dokaz o tome kako mozak radi kada osoba misli, čita, peva i ono što vidimo je učenje napamet, kada u mozgu ništa ne radi. To mora da se menja, jer ovaj način učenja stvara ogroman otpor kod dece jer to nije u skladu sa njihovom prirodom. Kognitivne sposobnosti dece iz generacije u generaciju sve su manje i to nam je alarm da nešto mora da se menja. U vrtićima uz više motorike imamo spretno i okretno dete jer kada nema kretanja manje su i duboke regije mozga. Bio sam nedavno u Vankuveru i prisustvovao košarkaškom turniru gde deca igraju u dva tima, ali im se ne broje koševi. Kada sam pitao šta je svrha i ko je pobedio, dobio sam odgovor da je cilj da se igraju i da su svi pobedili. Smatram da dete mora nekada da oseti tugu, stres i da izgubi jer ga tako spremamo za život – kaže dr Rajović.

Metode učenja moraju da liče na igru, a igranje samo po sebi ne pomaže da se nauče lekcije, stava je dr Ranko Rajović:

– Škola mora da liči na igru. To je jedina škola budućnosti. I tu ne mislim na igranje kako ga možda mnogi shvataju. Ono što je važno jeste da metode nastave liče na igru. To su one metode kada deca jedva čekaju sledeći čas jer im je interesantno da stiču nova znanja. Kada neće da izađu iz učionice kada zvoni za kraj. U 2018. godini radili smo istraživanja od deset najtraženijih zanimanja tad u svet, devet nije postojalo 2008. godine. Ove godine od deset najtraženijih zanimanja, čak devet nije postojalo pre pet godina. Kada pogledamo ove rezultate mi decu moramo spremiti za budućnost – dodao je naš sagovornik.

Deca ne treba da uče za ocenu, nego za znanje koje je trajno i primenljivo, tako da je kapacitet za učenje neograničen kada se to radi kroz igru.

A.Đ.

 

invalidi-medj-dan-2

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, pozivu da se u SC „Jezero“ druže na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 13 udruženja osoba sa invaliditetom.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija, podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. Na svima nama je da razbijemo barijere koje postoje i ljudske i arhitektonske. Važna nam je inkluzija osoba sa invaliditetom i ravnopravnost sa svima – istakla je Brankica Miškov, predsednica udruženja Multipla skleroza.

I organizacija Deca sa ahondroplazijom Srbije prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice predsednice Slađane Terzin.

-Podržavamo ovakva okupljanja. Ahondroplazija spada u retke bolesti i isto tako je i invaliditet. Želja nam je da širimo svest o našim potrebama, ali i da skrenemo pažnju na to da smo ravnopravni članovi društva – dodala je Slađana Terzin.

Sportske igre otvorio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom. Cilj grada je jednaka prava i mogućnosti za sve, naveo je član Gradskog veća Željko Radu.

– Želimo da našim sugrađanima sa invaliditetom omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Radu.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

A.Đ.