кикинда

nasilje-skup-(1)

U organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – Ombudsmana i  grada u Gradskoj kući održan je sastanak posvećen unapređenju borbe protiv nasilja u porodici i sistemskoj podršci žrtvama. Snežana Knežević, zamenica pokrajinske zaštitnice građana, ombudsmanke, zadužena za ravnopravnost polova istakla je da je pokrajinski ombudsman  koordinator mreže „Život bez nasilja“ koja ove godine obeležava 20 godina postojanja.

-U nedostatku, tada, pravnog okvira mreža „Život bez nasilja“ nastala je 2005. godine. Ona okuplja sve institucije na teritoriji Vojvodine koje se bave nasiljem u porodici i nasiljem prema ženama. Godine 2017. donet je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je obavezao institucije na saradnju. Jedna od aktivnosti obeležavanja jubileja mreže je i obilazak svih okruga gde razgovaramo sa predstavnicima centara za socijalni rad, policijskih uprava, tužilaštava, domova zdravlja, bolnica. Želimo da čujemo sa kakvim se problemima susreću profesionalci u radu sa predmetima nasilja, šta može da se promeni kako bi se postupalo efikasnije i bolje i institucija pokrajinskog ombudsmana može da učini da bi zaštita žrtava nasilja bila bolja – navela je Snežana Knežević.

Knežević dodaje da porodičnog nasilja ima dosta, ali da ima i pomaka od kada je donet Zakon.

-Saradnja institucija i razmena informacija je ključna i na tome insistiramo. Nasilje je krug koji se ne zaustavlja sam od sebe, te je od suštinske važnosti da se žene ohrabruju da prijave nasilje – zaključila je Snežana Knežević.

Aleksandra Jovanov, socijalni radnik u Opštoj bolnici dodala je da postoji dobra saradnju sa Policijskom upravom i Centrom za socijalni rad.

-Uprkos merama i izmenama Zakona o sprečavanju nasilja, beleži se porast broja nasilja u porodici. Opšta bolnica postupa po svim protokolima i pravilima kada je u pitanju žrtva nasilja. Naša zakonska obaveza je da nasilje prijavimo, a duže od 10 godina u našoj ustanovi funkcioniše i Centar za zaštitu žena žrtava seksualnog nasilja. Bilo bi dobro da imamo i povratne informacije o tome kako se na kraju postupak završio i da li je žena žrtva nasilja dobila sveukupnu zaštitu  – napomenula je Aleksandra Jovanov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan, pozdravljajući učesnike skupa, istakao je nasilje u porodici pojava koja je jako dugo prisutna u društvu i da je lokalna samoupravu tu da pomogne žrtvama.

-Lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim republičkim i pokrajinskim institucijama, učestvuje u svim programima, preporukama i strategijama za smanjenje, sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici. Svake godine sve više je prijava nasilja u porodici i važno je pričati o nasilju i osnaživati žrtve. Novi Zakon umnogome je doprineo da se ubrza funkcionisanje čitavog sistema, a ovakvi skupovi prilika su da se on još više unapredi – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Skupu su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija iz svih mesta Severnobanatskog upravnog okruga.

A.Đ.

 

svetski-dan-zdravlja-(7)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

Str-107-Poledjina-spomen-ploce-(2)-(2)

Povodom osam decenija od kolonizacije u subotu, 27. septembra u Novim Kozarcima biće održana manifestacija „Susreti na kozaračkim stazama – 80 godina zajedništva“.

Kod spomenika kolonizaciji u centru sela u 14 sati biće organizovan program. Spomenik posvećen kolonistima postoji jedino u Novim Kozarcima i ove godine on će biti rekonstruisan odnosno uradiće se zaštita i čišćenje. Autor spomenika je akademski slikar Zdravko Mandić koji ga je nazvao „Svome rodu i potomstvu“.

U 15 sati počeće „Pitijada“, takmičenje u pravljenju pite krompiruše. Ona se organizuje 15. put, a ovo nadmetanje nastalo je na inicijativu pokojnog profesora Milorada Majkića. Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. I ove godine praviće se pita za Ginisa.

U okviru obeležavanja važne godišnjice biće organizovan turnir u malom fudbalu na koji se prijavilo 14 ekipa sačinjenih od meštana. Iz svake ulice u selu prijavljene su ekipe, pravo učešća imaju stanovnici Novih Kozaraca i  i u turniru će učestvovati oko 150 ljudi.

Godišnjica kolonizacije biće obeležena i sadnjom drveća. Tokom jesenje sadnje na pet lokacija posadiće se većinom platani koji su simbol dugovečnosti, zajedništva i snage. Nova stabla naći će svoje mesto u centru sela, u dva parka i obodu sela.

A.Đ.

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava Republike Srbije raspisala je danas konkurs za 248 izvršilaca na 195 radnih mesta, a prijavljivanje kandidata traje od danas, 25. septembra do 2. oktobra.

Za Kikindu su raspisani konkursi za tri radnika i to na poslovima naplate za pravna lica, u zvanju poreski savetnik, poslovima servisa i pružanja pravne pomoći, u zvanju poreski savetnik i za poreskog računovođu 1, u zvanju poreski savetnik.

Konkurs pod sloganom „Poreska uprava zapošljava. Odgovorni ljudi za odgovorno društvo“ nastavak je aktivnosti Poreske uprave u 2025. godini, u toku koje su sprovedeni konkursi za prijem 1.000 novih kolega.

Kompletne informacije u vezi sa uslovima konkursa biće dostupne na internet stranici Poreske uprave, u delu „Konkursi“.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 26
rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uži izbor biće proglašen do 1. novembra.

Autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture.

Jovan Popović bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige
poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

evropska-noc-istrazivaca-2025

Manifestacija „Evropska noć istraživača” biće održana 26. septembra od 16 do 22 sata, u 16 gradova širom Srbije. Pod sloganom „U toku sa naukom” manifestacija će biti održana u Kikindi, kao i u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku, Kruševcu, Subotici, Smederevu, Pirotu, Leskovcu, u Ranovac u Petrovcu na Mlavi, Zaječaru, Svilajncu, Šapcu i Inđiji.

U ponedeljak, 22. septembra je u Naučnom klubu organizovana radionica učenice Milice Tomić „Američki san izvan ekrana“ . Narednog dana realizovan je program „Pronađi me pomoću VI“ predavača profesora Miroslava Grujića.

Danas (sreda) je radionica „Mladi i veštačka inteligencija- pametna rešenja za pametno društvo“ Milane Božulić i Anje Pejinović.

Sutra su dve radionice Arpada Pastora i Gordane Rajkov. Prva „Umetnost pomoću VI“ je od 15.30 u OŠ „Sveti Sava“, a druga „Programiranje u Skreču pomoću VI“ je u 17 časova u Naučnom klubu. Poslednjeg dana u petak, od 10 sati u CSU, program „Istražujemo prirodu pomoću veštačke inteligencije“ pripremila je učiteljica Desanka Ristić. Od 12 časova na temu „Veštačka inteligencija u farmaciji i medicini“ govoriće Kristina Kovačević.

Programi su besplatni za sve posetioce.

Evropska noć istraživača organizuje se već 20 godina uz podršku Evropske komisije širom Evrope, sa ciljem da na zanimljiv način afirmiše istraživače i nauku, približi njihov rad široj javnosti i podstakne mlade da se opredele za naučno-istraživačku karijeru.

A.Đ.

 

opanci

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2025, a ukupan iznos sredstava predviđen za te namene je 20 miliona dinara. Javni poziv traje do 24. oktobra ove godine.

Sredstva za program podrške namenjena su za nabavku nove proizvode opreme za profesionalnu upotrebu, kao i repromaterijala, sirovina i poluproizvoda. Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući porez na dodatu vrednost (PDV) i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara. U pozivu je navedeno da u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja premašuje 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

 

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR) kao privredna društva ili zadruge do 31. decembra 2024. koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu prema finansijskim izveštajima za 2023. kao i preduzetnici registrovani u APR-u do 31. decembra 2024. Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu.

Zahtev, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu Ministarstva privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd.

Konkursna dokumentacija i kompletna informacija o svim bitnim elementima i pravilima za učešće u ovom javnom pozivu nalaze se na sajtu Ministarstva privrede https://www.privreda.gov.rs/.

Potpredsednica vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je ranije da očekuje veliko interesovanje za Program podrške za razvoj starih i umetničkih zanata, kao što je bilo i prošle godine.

gradska-kuca-(2)

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada zakazane za sredu u 10 sati je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, za šta je u ovoj godini od strane Pokrajine odobreno 100 miliona dinara.

Na dnevnom redu biće biće i donošenje rešenja o prestanku funkcije članu Gradskog veća. Aleksandar Aćimov, u veću zadužen za sport i omladinu, podneo je ostavku.

Na mesto direktora Centra za stručno usavršavanje umesto Dejana Karanovića kom je prestao mandat biće imenovana Mirjana Stepanov, profesorka razredne nastave–master učitelj iz Mokrina.

Marku Rakinu, prestaje dužnost v.d. direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, zbog isteka mandata na koji je imenovan. Na ovu dužnost, na godinu dana, biće imenovan Dragan Pecarski, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.

Kako je i Srđanu Sivčevu, istekao mandat vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva na njegovo mesto biće imenovana Katarina Kovačević Janković, diplomirani sociolog i master menadžer ljudskih resursa iz Kikinde, inače zaposlena u Arhivu.

Jasmina Orašanin, diplomirani ekonomista iz Kikinde biće imenovana na mesto v.d. direktorice Turističke organizacije pošto je Jasmini Milankov, istekao mandat.

Čelnu poziciju u Narodnom muzeju, nakon dosadašnje direktorke Lidije Milašinović, preuzeće Miloš Pušara, master istoričar iz Kikinde, inače zaposlen u Muzeju. Predloženo je da bude imenovan za  v.d. direktora ove ustanove kulture, na period od godinu dana.

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

dani-ludaje-pobednici-2025-(3)

Kikinda je tokom 40. Dana ludaje ugostila oko 50.000 posetilaca.

Među njima je bilo i značajan broj turista iz susedne Rumunije – više od 19.000 ljudi prešlo je tri granična prelaza tokom trajanja manifestacije, (Vrbica – Valkanj, Nakovo – Lunga i Srpska Crnja – Žombolj) kako bi uživalo u ovoj tradicionalnoj manifestaciji.

Među mnogobrojnim posetiocima iz Rumunije, bili su i Rzman i Delija Jonele iz Temišvara koji su Kikindu posetili baš zbog „Dana ludaje“.

Drugi put su boravili u našem gradu i kako kažu, prvi put su se odlično proveli, tako da su rešili da dođu i ove godine.

– Čim smo stigli, najpre smo posetili Banatski fruštuk gde smo probali specijalitete sa i bez ludaje, a ono što nas je oduševilo je liker od bundeve. Prezadovoljni smo gastronomskom ponudom i samim programima. Manifestacija u čast tikve je odlična ideja, a to što traje 40 godina daje joj posebnu draž. Temišvar i Kikinda su na maloj udaljenosti i veliki broj naših prijatelja iz Rumunije provodi vikend ovde. Uvek smo lepo dočekani- podelio je sa nama utiske ovaj par iz Temišvara, a posebno su pohvalili gostoljubivost i predusretljivost na koje su naišli u našem gradu.