izgradnja

novi-kozarci-parking-(5)

U Novim Kozarcima započeta je izgradnja novih parking mesta koja će nalaziti ispred „Univereksporta“ u centar sela. U toku su zemljani, pripremni radovi, a izvođače je prvog dana na gradilištu posetio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Na zahtev meštana, kompanija „Univereksport“ finansira izgradnju novih parking mesta. Prema rečima radnika radovi će biti uskoro u potpunosti završeni, a za Novokozarčane to  znači da će imati novih 10 do 12 parkinga. Na ovaj način izbeći će se parkiranje automobila na zelenim površinama, kako je to bilo do sada, usled nedostatka prostora – saznajemo od prvog čoveka grada.

Lokalna samouprava pomoći će ovu investiciju tako što će angažovati radnike da nova parking mesta obeleže.

-U proteklom periodu dosta toga je urađeno u Novim Kozarcima. Renovirana je takozvana „Kotarka“, mesto okupljanja svih stanovnika, sređuje se sala vozača, a u planu je još dosta toga. Naš cilj je ravnomeran razvoj i ulaganje kako u grad, tako i u svih devet mesnih zajednica – dodao je Mladen Bogdan.

A.Đ.

kikinda-geotermalne-vode-290623-tw1024

Kulturno-sportski centar „Jezero“ u Kikindi biće bogatiji za nove bazenske sadržaje, a ceo kompleks prostiraće se na površini od čak 37.081 metara kvadratnih. Gradska uprava Kikinde oglasila je javnu prezentaciju urbanističkog projekta za izgradnju objekta zatvorenog i otvorenog bazena u okviru KSC „Jezero“ na četiri katastarske parcele.

Investitori su Pokrajinska vlada i Grad Kikinda, obrađivač projekta „Regulus Project d.o.o.“ Novi Sad, a odgovorni urbanista Mina Miličić. Urbanističkim projektom planirana je gradnja u dve faze.

Faza 1 obuhvata izgradnju objekta otvorenih bazena i tehničkog bloka (uz izmeštanje postojeće trafostanice), a faza 2 gradnju otvorenog vaterpolo bazena sa sanitarno-ugostiteljskim objektom i tribinama (uz rušenje pomoćnog objekta). Objekat koji se gradi je B kategorije.

Kako u okviru Sportskog centra postoje objekti koji nisu upisani u katastar, biće primenjen Zakon o ozakonjenju za takve objekte. Posle parcelacije i preparcelacije ukupna površina novoformirane parcele (A) na kojoj će biti kompleks bazena iznosiće 37.081 kvadrata.

KSC „Jezero“ od postojećih objekata ima: sportsku halu (4.985 kvadrata) spratnosti P+1, dva objekta sporta i fizičke kulture (od 507 m2 i 190 metara kvadratnih) spratnosti P+Pk i pomoćne objekte. Od postojećih bazena u okviru centra su: olimpijski bazen od 1.398 metara kvadratnih, dečiji od 150 i srednji bazen od 477 kvadrata. Planirani objekti su: objekat zatvorenih bazena, horizontalnog gabarita 3.802 metara kvadratnih, spratnosti Po+P+1. Maksimalna visina objekta je 14,5 metara, a nalaziće se u severozapadnom delu kompleksa.

Gradiće se i tehnički blok (trafostanica, dizel agregat, kotlarnica) gabarita 132 kvadrata i sanitarno-ugostiteljski prizemni objekat površine 185,5 kvadrata. Planirana je izgradnja otvorenog vaterpolo bazena površine 875 metara kvadratnih. Ovaj bazen biće pravougaonog oblika, dimenzija 35 x 25,025 metara, sa dubinom od 2,20 metara.

Konstrukcija bazena predviđena je kao armiranobetonska kada, izvedena od vodonepropusnog betona, sa dodatnim merama hidroizolacije u skladu sa važećim standardima. Unutrašnje površine bazena obrađuju se završnom oblogom od keramičkih pločica ili specijalnih bazenskih premaza, otpornih na delovanje vode, hemijskih sredstava i mehanička opterećenja.

Pored bazena i objekata biće urađen plato bazena – plaža. Planirano je i 47 parking mesta sa obe strane saobraćajnice.Pod zelenim površinama biće skoro 9.500 kvadrata u okviru kompleksa.

Zatvoreni bazen u ovom centru godinama je bio van funkcije zbog degradirane čelične konstrukcije i dotrajalih instalacija. Javna prezentacija ovog projekta održava se do 29. aprila u zgradi Gradske uprave Kikinde od 8 do 12 sati u kancelariji 46.

Izvor: ekapija.com

mini-postrojenja-(1)
U Nakovu i Banatskom Velikom Selu privode se kraju radovi na mini postrojenjima za kondicioniranje pijaće vode.
-Uskoro će meštani u ovim selima dobiti čistu i vodu u skladu sa svim standardima i propisima – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom obilaska gradilišta. – Izgradnja sličnih postrojenja planirana je i u ostalim selima, jer zdravlje ljudi i razvoj sela ostaju naš najveći prioritet.
Podsetimo, osim u pomenutim selima, u planu je i izgradnja mini postrojenja i u Mokrinu i Iđošu. Svako selo imaće svoj sistem, nezavisan od drugih fabrika za preradu vode u gradu i okolini.
Ukupna vrednost investicije procenjena je na oko 384 miliona. Od tog iznosa Pokrajina je  obezbedila 166, a iz lokalna samouprava opredelila je  je 115,5 miliona dinara.
nakovo-2025-(4)

U Mesnoj zajednici Nakovo u protekloj godini predstavnici Saveta i meštani potrudili su se da u selo bude bolje mesto za život, uz nove sadržaje i akcije uređenja.

-Najveća investicija u selu bila je zamena krovne konstrukcije na zgradi OŠ „Petar Kočić“, za koju odgovorno tvrdim da je jedna od najlepših osnovnih škola u Srbiji – saznajemo od Branislava Čubrila iz Saveta Mesne zajednice. – U radove je uloženi 14 miliona dinara, a sredstva je obezbedila lokalna samouprava. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

Krajem 2024. godine započeto je još jedno kapitalno ulaganje koje se nastavlja i u ovoj.

-U toku su pripremni radovi za postavljanje mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode. Izgrađen je temelj, a vrlo brzo očekujemo da se postave i cevi, nakon čega će se montirati rezervoar koji će omogućiti da i Nakovčani imaju zdravu vodu za piće. Investiciju finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda – navodi naš sagovornik.

Nekoliko godina unazad uređuje se sportsko-rekreativni centar oko jezero i dečije igralište. Radovi se obavljaju zajedno sa udruženjem ribolovaca.

-Dečije igralište se svakodnevno koristi, na radost naših najmlađih meštana. Izgradili smo i letnjikovac, ali i objekat koji još uvek nije pokriven, ali je materijal pripremljen i sa prvi prolećnim danima uradićemo i ovaj posao. Tada ćemo imati preko potreban prostor u okviru kog će se sakupljati meštani koji će na raspolaganju imati i pečenjaru koja će takođe biti završena ove godine. Terasa se već koristi za obeležavanje dečijih rođendana. Upravo ovakav prostor su meštani apostrofirali kao sadržaj koji im nedostaje – kaže Čubrilo.

U sklopu kompleksa jezera nalazi se i teren za balotanje. Svake nedelje poslepodne okupi se najmanje dvadesetak igrača.

-To je igra koju su nam preci ostali u amanet. Svaki igrač igra sa dve balote ili buće koje su okrugle. Velike su toliko da mogu da stanu u šaku. Bulin je najmanji, a cilj igrača je da baci buću tako da se ona dokotrlja što bliže bulinu. Dozvoljeno je izbijanje protivničkih ili buća saigrača, kao i bulina. Želja svakog igrača da svoje dve balote baci što bliže bulinu, ili da svojom balotom izbije protivničku i tako je udalji od bulina. Da ne bi bilo prevelike ljutnje, odstojanje se nekada mora meriti metrom – navodi Branislav Čubrilo.

Kako bi kompleks bio potpun nepohodna su sredstva za izgradnju staze oko jezera, za šta je selo konkurisalo kod nadležnih pokrajinskih sekretarijata. Istaknuta je i sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju kako mladi, tako i stariji stanovnici.

Zahvaljujući konkursu Ministarstva za brigu o selu Nakovo dobija nove, mlade stanovnike. Selo koje je na samoj granici sa Rumunijom i svega je sedam kilometara udaljeno od grada interesantno je mladim bračnim parovima. Mesto je uređeno, čisto, a tu je i prednost biciklističke staze koje ga povezuje sa Kikindom.

-Presvlačenje asfalta neophodno je u osmoj i devetoj ulici. Na nekoliko najkritičnijih lokacija prošle godine uređeni su trotoari, ali ostalo je je još da se uradi u ovoj godini. Imamo nekoliko kuća u kojima niko ne živi i koje se ruše. Trotoari ispred takvih objekata su zatrpani i za to moramo tražiti rešenje – precizira Čubrilo.

A.Đ.

dositejeva-toplovod

Iz gradskog budžeta za 2025. godinu za Javno preduzeće „Toplana“ planirana je subvencija od 17,4 miliona za izgradnja vrelovoda sa priključcima u Dositejevoj ulici i šest miliona za nabavku opreme.

-Radi se o proširenju postojeće mreže i, nakon više godina, možemo da se pohvalimo da ćemo uspeti da priključimo nove korisnike na vrelovod. Putem ove investicije naši korisnici postaće i objekti Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje i Fonda za zdravstvo i penzijsko-invalidsko osiguranje gde će biti instalirane i podstanice. Trasa će obuhvatiti deo Dositejeve od Gradskog trga do pomenutih zgrada u dužini od 200 metara. U ovom delu grada očekujemo i priključenje zainteresovanih domaćinstva, a novi vrelovod moći će u budućnosti da se razvija – pojasnio je v.d. direktor JP „Toplana Dušan Marjanović.

Za pomenutu deonicu vrelovoda projekat je završen. Isto tako završena je sva neophodna dokumentacija za prevezivanje kotlarnice u ulici Hajduk Veljkovoj na kotlarnicu Centar.

-Započeli smo i nabavku uređaja čiji je cilj ušteda prirodnog gasa- energenta koji se troši prilikom proizvodnje toplotne energije. Proračuni su da ćemo za dve i po godine isplatiti ovu investiciju, a u narednih 40 godina ostvarićemo značajne uštede za sistem. Kako nemamo alternativu gasu, moramo da razmišljamo o uštedama koje moramo da ostvarimo i koje će nam omogućiti buduća ulaganja i proširenje infrastrukture – naveo je Marjanović.

I ove grejna sezone biće evidentirane najkritičnije lokacije, kako bi se, po završetku grejne sezone, zamenio cevovod.

Nastaviće se i sa automatizacijom podstanica koje omogućava bolje i lakše funkcionisanje samog sistema. Ono omogućava i balans sistema i da svi korisnici daljinskog grejanja podjednako dobijaju toplotnu energiju.

A.Đ.

znr-kanalizacija-(4)

Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu i u Železničkom Novom Redu bila je tema na današnjem skupštinskom zasedanju. Grupa meštana ovog dela grada prisustvovala je sednici, a gradonačelnik Mladen Bogdan, za skupštinskom govornicom , obratio se i njima, ali i onim stanovnicima koji nisu bili prisutni, istakavši da su dovedeni u zabludu.

-Pre izvesnog vremena u poštanskim sandučićima žitelji Strelišta i Železničkog Novog Reda dobili su poruke, na papirićima, da će sa njima razgovarati odbornici Skupštine grada u vezi sa izgradnjom fekalne kanalizacije. Na tim papirima nije bilo potpisa ko organizuje skup, ni imena i prezimena odbornika, niti kojoj političkoj partiji pripadaju. Deo stanovnika ovog dela grada pozvao je nas, svoje predstavnike u lokalnoj samoupravi, kako bi čuli o čemu se radi i ko dolazi da razgovara sa njima jer su očekivali da se pojave odbornici većine koji odlučuju i koji mogu da im pomognu u rešavanju dugogodišnjeg problema. Pojasnili smo im da skup organizuju odbornici opozicije, koji, iz nekog razloga, nisu hteli to i da napišu. U naznačeno vreme za razgovor došla je nekolicina meštana ovog dela grada i tek tada su videli da su ih na razgovor pozvali odbornici opozicionih političkih stranaka. Revoltirani i ogorčeni zbog toga što su slagani i dovedeni u zabludu, pitali su ih koga oni predstavljaju i gde su Mladen Bogdan, Nikola Lukač, Dejan Pudar – istakao je prvi čovek grada.

Sastanak su organizovali Miroslav Panić, Nebojša Cukić, Ivana Bogosav i još nekolicina opozicionih aktivista.

-Njihova glavna poruka bila je da moraju da se sakupe, da potpišu peticiju, da se organizuju i da protestuju ispred Gradske kuće, i da zahtevaju od lokalne vlasti da im se izgradi fekalna kanalizacija jer grad ima sredstava za tu namenu. Cilj je bio da se podbune naši sugrađani kako bi se organizovali skupovi i demonstracije – ističe gradonačelnik Bogdan.

A dokle se stiglo sa rešavanjem ovog problema, još jednom je pojasnio Mladen Bogdan:

-Projektna dokumentacija je završena i nalazi se u Ministarstvu zaštite životne sredine kod kog smo konkurisali za sredstva. U budžetu grada nema dovoljno sredstava za ovu investiciju i mi radimo sve da novac obezbedimo kako bi i žitelji Strelišta i Železničkog Novog Reda dobili dugo obećavanu fekalnu kanalizaciju – zaključio je gradonačelnik Bogdan i podsetio da je lista SNS-a na poslednjim izborima u ovim delovima grada osvojila 82 odsto glasova od ukupnog broja izašlih na izbore.

moravska-obilazak

Izgradnja atmosferske kanalizacije u delovima ulica Sterije Popovića, od ulice Žarka Zrenjanina do kućnog broja 138, Ivana Jakšića, od Moravske do kućnog brojem 77 i Moravske, od Sterije Popovića do Nemanjine, teče planiranom dinamikom u šta su se na licu mesta uverili Nikola Lukač, gradonačelnik, Miroslav Dučić, član Gradskog veća i Čedo Gvero, v.d. direktora JP „Kikinda“.

Godinama su građani ovog dela grada pisali peticije da se reši problem odvođenja viška voda koji se sada rešava.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Lokalna samouprava, zajedno sa Upravom za kapitalna ulaganja, uhvatila se u koštac da reši višedecenijske nedaće koje su mučile stanovnike ovog dela grada. U ulicama Ivana Jakšića i  Sterije Popovića gde su radovi završeni kišna kanalizacija odvodiće višak vode do Kinđe. Već smo, na zahtev meštana,  započeli neophodne poslove da izgradimo atmosfersku kanalizaciju i u nastavku u ulicama Ivana Jakšića i  Sterije Popovića gde takođe postoji problem sa odvođenjem kišnice. Ove godine planirano je projektovanje, a da u januaru ili februaru naredne godine dobijemo građevinsku dozvolu – naveo je Gvero.

U infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara, a sredstva su zajednički obezbedili Pokrajinska vlada i lokalna samouprava.

-Tokom kišnog perioda u takozvanom slivu Moravska bilo je problema sa odvođenjem voda. Prošle godine, zahvaljujući razumevanju pokrajinske administracije, zajedno sa Upravom za kapitalna uspeli smo da rešimo gorući problem ovog dela  Kikinde. Od ukupne sume, 180 miliona dinara izdvojila je Uprava za kapitalna ulaganja, a grad 22 miliona dinara. Ispunjavamo obećanja i nastavljamo i u narednom periodu sa izgradnjom atmosferske kanalizacije – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Radovi, kojima su obuhvaćene ulice  Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravska u ukupnoj dužini od 3.448 metara,biće završeni do kraja godine. Planom je obuhvaćeno 16 deonica.

Osim projektovanih kanala potrebno je izgraditi i izvestan broj objekata, kao što su revizioni šahtovi, slivnici i propusti. Predviđeno je 79 slivnika i 290, 6 metara slivničkih priključaka. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

A.Đ.

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

RADOVI-TRZNI-CENTAR

Izgradnja Ritejl parka u Mikronaselju je zvanično počela 4. marta rušenjem postojećih temelja. Kompanija RC „Jurop“ dobila je građevinsku dozvolu 28. avgusta prošle godine za izgradnju maloprodajnog objekta površine 5.332,64 metara kvadratnih.

-U toku je rušenje postojećih temelja, nakon čega mora da se niveliše teren koji je neravan. Nakon toga uslediće izgradnja potpornog zida i sve navedeno će duže trajati od samog podizanja objekta koji će imati panele – naveo je Saša Tanackov.

Ritejl park će se zvati „RC Kikinda RSB“ d.o.o, imaće dečje igralište, biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata, što će povoljno uticati i na bezbednost tog dela Mikronaselja.

– U Ritejl parku biće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba. Građevinsko zemljište  površine 11.383 kvadrata je prodato za 284.575 evra ili 25 evra po kvadratu, što je 2,16 evra po kvadratnom metru više od početne cene. Osim za kupovinu zemljišta, prijavljivanjem radova „RC Jurop“ uplatio je Gradu Kikindi 13 miliona 796 dinara na ime naknade za izgrađeno građevinsko zemljište – dodao je Tanackov.

Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg tržnog centra sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada. Kompanija radi u Srbiji od 2014. godine i deo su grupacije „RC Jurop“  koja razvija poslovne aktivnosti u Češkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji u oblastima izgradnje i iznajmljivanja različitog poslovnog prostora: od ritejl parkova, preko distributivno-logističkih centara, do drugog različitog poslovnog i stambenog prostora.

A.Đ.

ZAKUPCI RITEJL PARKA

U Ritejl parku zakupci će biti „Pet zona“, „Tehnomedija“, „Sport Vižn“, „Đak sport“, drogerija „Lili“, „Maksi supermarket“, „Pepko“, „Sinsej“, „Njujorker“, „Benu apoteka“, kafić „Frida“, menjačnica, „Mocart“ kladionica. Firmama „Lili“, „Pepko“, „Sport Vižnu“  ovo će biti drugi lokali u gradu i neće se gasiti postojeći.

ritejl-3

Teren na kom će se nalaziti budući ritejl park u Mikronaselju, na uglu ulica Mihajla Pupina i Jovana Jovanovića Zmaja, ograđen je i počelo je rušenje temelja zgrade čija je izgradnja započeta pre više od dve decenije, ali nikada nije odmakla.

Moderan ritejl park, kako je najavljeno, imaće 14 maloprodajnih objekata, dečije igralište, kafić i prostrani parking, a posao će ovde pronaći između 50 i 100 sugrađana.
Ugovor o prodaji gradskog zemljišta za izgradnju ritejl parka „Nest“ potpisan je 27. juna prošle godine. Mesec dana nakon toga investitor „RC Europe” dobio je građevinsku dozvolu za izgradnju objekta površine 5.332,64 kvadrata.
U izgradnju će biti investirano više od šest miliona evra, a u novoizgrađeni ritejl park useliće se domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću, igračke…

Planirani rok otvaranja je kraj 2024. godine.

Za očekivati je da će ritejl park pored kupaca iz Kikinde i okoline, privuće i potrošače iz susedne Rumunije koji, zbog blizine, istorijskih i prijateljskih veza, rado i često dolaze na sever našeg dela Banata.

Češka kompanija „RC Europe” u našoj državi prisutna je od 2014. godine. Ritejl parkove izgradili su u Vršcu, Kraljevu, Obrenovcu i Užicu.

error: Content is protected !!