Svetom Liturgijom koju je služilo sveštenstvo naše eparhije, uz rezanje i osvećenje slavskog kolača u Hramu Svetih Kozme i Damjana obeležena je slava Sveti Vrači. Po blagoslovu episkopa banatskog kikindski hram slavu slavi dva puta godišnje 14. jula i 14. novembra.
Ovogodišnji kumovi bile su porodice Zaharović i Zavišin.

-Svake nedelje i crkvenim praznicima prisustvujemo Svetoj Liturgiji i ovaj hram doživljavamo kao svoju kuću – kazao je Milorad Zavišin. – Verujemo u Boga i čast nam je što smo imali priliku da budemo kumovi. Smatram da je važno da održavamo veru, ali i tradiciju i Hram Svetih Kozme i Damjana nas uči tome.
Treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović:

-Mi 23 godine u Kikindi slavimo Svete Vrače, jer je 1. jula 2003. započeta izgradnja hrama. Radujemo se što se više od dve decenije na ovom mestu gradi zahvaljujući, pre svega, dobrim ljudima koji su pomagali na mnogo načina. Davanjem se ugrađuje u svetinju koja će spasavati duše, jer hramovi se ne grade samo za danas nego za večnost.
Svetoj Liturgiji prisustvovali su vernici, kao i zamenica gradonačelnika Biljana Kikić i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.
Ove godine je 30 godina od inicijative da se započne izgradnja novog hrama u Kikindi. U njemu je neophodno još freskopisanje i tada će crkva vizantijskog stila biti završena.

U toku je i izgradnja zvonika na kojem će se nalaziti tri zvona težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole. Pošto su prošle godine postavljeni temelji, u toku je zidanje.
-Ugovor za zidarske radove je 21,2 miliona dinara i nadam se da ćemo uspeti da sakupimo potrebna sredstva. Verujem da će do kraja godine zvonik biti završen – dodao je protojerej Boban Petrović.

Osim hrama u porti se nalazi crkvena kancelarija sa svetosavskom salom, česma sa filtriranom vodom, izgrađen je Parohijski doma sa četiri stana za sveštenike, a uređena je porta i dvorišta oko Hrama.
-Želja mi je da za dve do tri godine u okviru Parohijskog doma izgradimo svečanu salu koja će moći da primi 200 i više ljudi. Time će naš hram postati duhovni, verski i kulturni centar.
A.Đ.



























– Ovim saborom želimo da decu približimo crkvi, i crkvu deci – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Cilj nam je da najmlađi, kroz druženje i radost, dožive ovaj sveti prostor i upoznaju nas, veroučitelje i saradnike koji svaki dan Sabora provode s njima. Svake godine dolaze nam sve mlađa deca, jer stariji u novije vreme češće biraju druge sadržaje. Zato im nudimo aktivnosti prilagođene njihovom uzrastu i obojene verskim smislom.
Ovogodišnje teme Sabora su krštenje, božićni i vaskršnji običaji, krsna slava – sve ono što deca već prepoznaju u svojim domovima.
Sofija Jegarski, vaspitačica u penziji i dugogodišnja saradnica Hrama, vodi radionicu „Ruke u testu“.
Đorđe Drobnjak, devetogodišnjak iz Novog Sada, svakog leta dolazi kod bake i učestvuje na Saboru.
Darinka Radovanović, mentorka kaligrafske radionice, već tri godine decu upoznaje sa starim pismima.
– Pripremim im šablone kao bojanke, a ove godine imamo čak dve devojčice koje žele da uče crkvenoslovensku kaligrafiju. To me veoma raduje.
Ikonopisac Velinka Miletin sa mališanima radi od prvog Sabora.
– Naslikala sam Bogorodicu sa malim Isusom u pećini. Volim da slikam, ali samo ikone – kaže Kristina, koja sledi bakine i majčine stope.
Završna svečanost Duhovnog sabora biće održana u nedelju, 6. jula, u 20 sati u porti Hrama. Biće priređena izložba dečjih radova, a priredba će biti posvećena Svetom Jovanu Šangajskom, koji je centralna tema ovogodišnjeg Sabora. Ovaj srpski svetitelj, poštovan širom hrišćanskog sveta, rođen je u Rusiji, a početkom 20. veka je, kao izbeglica, došao u Srbiju, gde je između ostalog bio i profesor u kikindskoj Gimnaziji.