gradska pijaca

fenseraj-(5)

Na Gradskoj pijaci, organizovan je „Fenseraj ukusa“ koji je prevazišao očekivanja. Od samog otvaranja, gastronomska, turistička i prodajna manifestacija, izazvala je interesovanje velikog broja sugrađana, ali i gostiju iz drugih mesta, pa i susedne Rumunije.

Među 80 izlagača bila je i Svetlana Bartole iz Zrenjanina koja se bavi izradom fokače.

-Fokača je staro jelo i mi smo ga modernizovali. Osnova je ista, pita od fermentisanog testa, a ukusi su razni i slatki i slani. Pravimo ih sa povrćem, sirom, mesom, voćem. Prvi put smo u Kikindi kao izlagači i moram da istaknem da je organizacija odlična, a posećenost izvanredna – navela je Bartole.

Aleksandra Avdić iz Žablja u okviru poljoprivrednog gazdinstva koje se nalaz na Staroj planini priprema zimnicu, pekmeze, slatko, rakiju, aromatične soli.

-Sve je sa Stare planine i sa najzdravijom izvorskom vodom. Imamo kolače im medenjake. Bili smo učesnici „Fenseraja ukusa“ u Novom Sadu, ali u Kikindi nam se više sviđa – dodala je Avdić.

Prijatelji iz susedne Rumunije uvek se rado odazovu svim manifestacijama u Kikindi, a tako je bilo i ovoga puta. Željko Adžić, vlasnik radija „Banat link“ iz Temišvara prijatno je iznenađen ponudom.

-Sledeći put dovešćemo i Temišvarce da izlažu. Ovo je način da se ljudi vide, ali i da se upoznaju sa malim proizvođačima. Pored tržnišh centara, ljudi sve manje idu na pijacu i treba im vratiti tu naviku – kazao je Adžić.

Manifestaciju koja je prvi put organizuje u našem gradu i otvorili su je Milica Brljak ispred „Fenseraja ukusa” i Mladen Bogdan, gradonačelnik.

-Naša želja da se proširimo na druge sredine vrlo uspešno je realizovana u Kikindi. Ovde je veliki broj izlagača i svi imaju svoje malo preduzeće u kojem se trude da budu unikatni i da izrađuju domaće i tradicionalne proizvode – napomenula je Brljak.

Prvi čovek grada precizirao je da je ovakva i slične manifestacije pravi način da se prostor Gradske pijace još više približi sugrađanima i gostima.

-Raznovrsnost ponude je izuzetan i verujem da su svi sugrađani pronašli ono što ih interesuje. Prostor pijace dobio je potpuno novi izgled sa ovom manifestacijom i na nama je da ga i u budućnosti koristimo i za druge sadržaje, a ne samo za zelenu pijacu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao i značajan broj lokalnih proizvođača koji kroz svoje proizvode promovišu Kikindu – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Jelena Pantelić iz JP „Kikinda” konstatovala je pokazao opredeljenje JP „Kikinda“ da Gradske pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja.

-Drago nam je što imamo veliki broj izlagača i još veći broj posetilaca. Objekat koji je otvoren pre četiri godine jedan od najlepših pijaca u Vojvodini i na nama je da ga maksimalno iskoristimo i za druge sadržaje. Cilj je da ono postane mesto susreta, druženja, interakcije, mesto gde će lokalni privrednici moći da pokažu šta imaju i znaju – napomenula je Pantelić.

Manifestaciju su pratili tamburaši, dok je za decu bio organizovan interaktivni kutak.

A.Đ.

 

 

pijaca-(2)

Prvi put u našem gradu, 21. februara na gradskoj pijaci, od 18 do 23 sata biće održan Fenseraj ukusa. Reč je gastronomskoj, turističkoj i folklornoj prodajnoj manifestaciji koja već četiri godine uspešno pohodi tržnice u mnogim gradovima naše severne pokrajine.

“Fenseraj ukusa” je prodajni festival hrane, pića i rukotvorina, zato pozivamo sve zainteresovane vlasnike malih i srednjih preduzeća da se prijave kao učesnici ove svojevrsne etnografske atrakcije- najavljuje Milica Brljak, u ime „Fenseraja ukusa”, jednog od suorganizatora ove manifestacije.

Milica Brljak-foto Fenseraj

Kako napominje, na ovom festivalu susrešće se na jednom mestu ovdašnja tradicija, ljudi i ukusi.

-Ono što razlikuje naš festival od sličnih, jeste što ovaj događaj ima izraženu notu tradicionalnog. Ne samo kroz gastronomsku ponudu, nego će posetioci u tih pet sati, koliko bude trajao „Fenseraj“, moći da uživaju i u tamburaškoj muzici uživo, kao i u nagradnim igrama, a pripremili smo i iznenađenja za najmlađe posetioce, dodaje naša sagovornica.

U ime suorganizatora, JP „Kikinda”, Jelena Pantelić naglašava da je ovakav festival za naš grad posebno važan, gledajući i sa šireg aspekta:

Foto: Fenseraj

– Za JP „Kikinda“, manifestacija „Fenseraj ukusa“ ima poseban značaj, jer predstavlja deo strateškog opredeljenja preduzeća da gradska pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja. Organizacijom ovakvih manifestacija, JP „Kikinda“ aktivno doprinosi unapređenju funkcije i vidljivosti gradske pijace, jačanju saradnje sa lokalnim proizvođačima i stvaranju dodatne vrednosti za građane. Na ovaj način JP „Kikinda“ potvrđuje ulogu odgovornog upravljača javnog prostora, usmerenog ka razvoju, otvorenosti i savremenom pristupu potrebama zajednice. Noćni bazar na pijaci se prvi put dešava u našem gradu. Odlučili smo da ispratimo trend noćnog oživljavanja pijaca, koji je već prihvaćen u gradovima širom Srbije. Zašto i Kikinda ne bi imala svoju manifestaciju ove vrste, pogotovo što upravljamo jednim od najlepših pijačnih objekata u Vojvodini, navodi naša sagovornica, podsećajući:

-Novi objekat Gradske pijace je otvoren pre četiri godine i sam po sebi daje odličnu osnovu za organizaciju događaja. Nadamo se da će Kikinđani dobro prihvatiti ovo dešavanje i želja nam je da ga na dalje uvrstimo u stalnu ponudu. Pozivamo građane Kikinde i okolnih mesta da nam se pridruže i uživaju u jedinstvenom spoju ukusa, mirisa i dobre atmosfere, kuvanog vina, roštilja, tamburaša, programa za decu i ostalih đakonija. Pozivamo male domaće proizvođače, poljoprivredna gazdinstva, zanatske i porodične radionice koje se bave proizvodnjom hrane, pića i rukotvorina da se prijave i uzmu aktivno učešće u manifestaciji „Fenseraj ukusa“. Na ovaj način njima se pruža prilika da predstave svoje proizvode široj publici, ostvare direktan kontakt sa potrošačima i doprinesu jačanju lokalne ponude i gastronomske scene- kaže Jelena Pantelić.

Gradska pijaca- foto JP Kikinda

– Kotizacija za prodajno mesto sa hranom ili pićem iznosi 3.000 dinara, dok je za rukotvorine 2.500. Mogu da se prijave ne samo preduzetnici, nego i nosioci poljoprivrednih gazdinstava, kao i fizička lica, jer proizvodi podležu kontroli veterinarske inspekcije, tako da se zdravstvena bezbednost podrazumeva, dodaje u ime „Fenseraja” Milica Brljak.

Bliže informacije u vezi sa zakupom prodajnog mesta mogu se dobiti na sajtu Fenserajukusa.rs  ili na telefon 069/662-090.

 

N.Savić

 

Badnjaci-(3)

Uoči Badnjeg dana i Božića, koje pravoslavni vernici obeležavaju u ponedeljak i utorak, i ove godine je bogata ponuda isečenih i ukrašenih badnjaka na Gradskoj pijaci, zatim oraha i bombona za korinđaše, žita za Božić, ali i posebnih kreativnih aranžmana.

Milanka, koja se, kako kaže, bavi prodajom cveća, pripremila je simbolično ukrašene badnjake.

– Tu su osnovna obeležja – osim hrasta, i slama, žito, orasi i crvena trakica. Kupuju ih svi, i stariji i mlađi sugrađani. Badnjaci su 150, a žito 100 dinara i sve sam odmah prodala – kaže Milanka.

Na pijaci je danas bila i Bosa, koja kaže da dolazi samo dva puta godišnje, kada prodaje Ivanjske venčiće i badnjake. Na ovoj tezgi badnjaci su, takođe, 150 dinara, 250 dinara je pola kilograma oraha u ljusci, žito je 100 dinara, a žito u saksiji ukrašenoj malim badnjakom – 150 dinara. Bosa je napravila i zanimljivu božićnu korpicu koja košta 500 dinara.

– Danas nisam puno prodala, očekujem da će se više kupovati sutra i u ponedeljak ispred crkve. Tada donesem i veće, posebno ukrašene badnjake za moje posebne kupce koji dođu svake godine, a uvek imam i nekoliko velikih grana, sa slamom, klasjem žita i orasima, jer ima ljudi koji ih stavljaju ispred kuće – priča Bosa.

Pored badnjaka i žita, posebne aranžmane sa svim simbolima Badnjeg dana i Božića pronašli smo kod Borislave.

– Imam i jedinstvene aranžmane koje pravi moja ćerka Marija – paorska kola koja nose sve što simboliše predstojeći praznik – žito, badnjak, klasje žita, orahe i slamu i pletena su od papira. Posle praznika mogu da se sačuvaju i da posluže i za naredne godine. Mala kola su hiljadu, a velika 1.300 dinara – kaže Borislava i dodaje da se prodaju jako dobro, i da očekuje da će sutra, na pijačni dan, prodaja biti još bolja.

Prema hrišćanskoj simbolici, badnjak predstavlja hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koje je pravedni Josif založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Takođe, badnjak je najava Časnog krsta Hristovog.

Po paganskim običajima, badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i predstavlja deo poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Iako se misli da je kult badnjaka autentično slovenski, on je raširen svuda po Evropi. Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast. U Vojvodini i Hrvatskoj Srbi unose badnjak u kuću.

S. V. O.

error: Content is protected !!