Град Кикинда

Osvajači 12

Pok-grupa “Osvajači” nastupila je večeras u Sportskom centru „Jezero“ na koncertu pod nazivom „Ženama s ljubavlju“ koji, za Dan žena, tradicionalno organizuju Turistička organizacija i Grad Kikinda.

Koncertu je prisustvovao i gradonačelnik, Nikola Lukač, koji je sugrađankama čestitao praznik.

– Čestitam Dan žena svim mojim Kikinđankama i svim ženama. Grad im svake godine, povodom njihovog praznika, priredi iznenađenje i dobru muziku. Ovoga puta došli su „Osvajači“, izuzetno kvalitetan bend, i nadam se da će i dame i muškarci uživati i prisetiti se hitova ove grupe. Žene su bolja polovina društva i drago mi je što sve više njih uključuje u odlučivanje. To će i nama biti motiv da budemo još kvalitetniji i bolji i da zajednički gradimo još bolje uslove za život i rad u našoj Kikindi i u našoj Srbiji.

Poznati rok i hevi-metal bend „Osvajači“ prepoznatljiv je po svom „tvrđem“ zvuku, odličnim melodijama i, svakako, po sjajnom vokalu frontmena Zvonka Pantovića Čipija.

– Prvi put smo u Kikindi i mnogo nam je drago zbog toga. Vidim da je publika raspoložena, siguran sam da ćemo uživati. Sviraćemo pesme sa svih naših albuma i ploča. Ne menjamo se mnogo, muzika evoluira, ali mi ostajemo „Osvajači“ do kraja. Kod nas je kriza autora, mnogi novi mladi ljudi liče jedni na druge. Mi smo svoji sve ove godine, možda je to recept za uspeh trajanje hitova. Mnogo radimo, sviramo, pa ne stižemo da završimo novi album, ali pesme su spremne i predstavićemo ga uskoro – rekao je Čipi.

„Osvajači“ su kikindskoj publici priredili pravi rok-spektakl. Koncert su otvorili velikim hitom „Krv i led“ sa svog prvog albuma iz 1990. godine. Usledile su dobro poznate pesme: „Nikad više s tobom“, „Marija“, „S kim čekaš dan“, ali i hitovi „Smaka“ i „Bijelog dugmeta“.

Odličan koncert pravih muzičkih profesionalaca neke Kikinđane vratio je u mladost, a novim generacijama svakako predstavio pravi hard-rok zvuk živog nastupa na najbolji mogući način.

grad kikinda

Zašto naprednjaci nemaju razloga da previše brinu kako će proći na narednim lokalnim izborima, šta onespokojava socijaliste, na šta se sveo celokupni angažman šarolikog opozicionog ešalona- u poslednjem broju Kikindskih novina piše Milan Ivetić. 

U predizbornoj, a možda i izbornoj, godini – jer je sa najvišeg državnog nivoa nagovešteno da se ne isključuje mogućnost provere volje građana s pravom glasa na jesen, Srpska napredna stranka može unapred, već sada, da u Kikindi ukalkuliše novi, pobednički mandat. A šta je sa lokalnim oponentima naprednjaka, gde su, kakvi su i  čemu na biralištima mogu da se nadaju?

Srpska napredna stranka će novim izbornim trijumfom dodatno poništiti uvreženo pravilo da jedna partija, odnosno određena politička grupacija,ne vlada duže od decenije. Očigledni primeri su iskustvo SPS do 2000. godine, a potom i Demokratske stranke. Dominacija SNS u vlasti na državnom, pokrajinskom i lokalnom  nivou, nema dileme, produžiće se i nakon prolećnog izbornog presabiranja. Na neodređeno vreme.

Zašto naprednjaci u Kikindi ne treba da strahuju da će na narednim izborima biti ozbiljnije uzdrmani, još manje da će ih izborni rezultati gurnuti na margine političkog života? Respektabilan suparnik ne može da im bude  jedva uočljiva, raštrkana, ideološki heterogena, grupacija političkih nezadovoljnika koje jedino ujedinjuje nepresušna netrpeljivost prema SNS i fanatička opsednutost liderom SNS i njegovim najbližim saradnicima. Rezon opozicije da je ključni adut u borbi za vlast neskrivena, javno iskazana i u naklonjenim medijima plasirana, mržnja pre svega prema Vučiću, a potom i Brnabićevoj, Malom, Vesiću, Šapiću, našem sugrađaninu Jovanovu, vodi u njeno – dodatno razočarenje. Takav metod političkog „delovanja“, preuzet, inače, od svojih vođa iz stranačkih centrala u prestonici, dodatno je ovde u Kikindi, u ime „slobodnog“ i  „nezavisnog“ novinarstva, podstrekavan govorom mržnje iskazanim opskurnim uvredljivim tekstovima i do gadljivosti neukusnim rugajućim ilustracijama na račun Vučića i njegovih sledbenika u lokalnom latiničnom bilten-tabloidu, u međuvremenu propalom i letos ugašenom.

Opoziciona moć, statistika nedvosmisleno potvrđuje, počev od 2013. kada su naprednjaci od DS preuzeli Kikindu, neprekidno slabi. Do sadašnje frustrirajuće beznačajnosti, kao posledice katastrofalne odluke da  se ignoriše izborna utakmica. Tako je Demokratska stranka, kao ključna karika opozicionog bloka, nakon lokalnih izbora 2016. sa prethodnih 9, spala na svega dva odbornika, dok je danas bez predstavnika u Skupštini grada. A bez respektabilne DS nema ozbiljne opozicije.

Ligaški parlamentarni potencijal danas se sveo na jednog odbornika, umesto četvoro, koliko ih je bilo do 2020. godine. U skupštinskoj klupi je i jedan predstavnik DSS. Opozicionim strankama na poslednjim izborima nije pomoglo ni naprednjačko dobročinstvo na sopstvenu štetu –  da se izborni cenzus sa pet odsto spusti na tri procenta. Od pomenute Vučićeve velikodušnosti prema opoziciji, koja neodoljivo asocira na riskantno, ispostaviće se dobitno, šahovsko žrtvovanje važne figure, ovajdila se uoči izbora  samo na brzinu oformljena Grupa građana „Naše malo mesto“, koja je stekla dva predstavnika u Skupštini grada, odnosno – polovinu opozicionog odborničkog sastava.

Socijalisti su, po izbornim rezultatima 2016. i 2020, sa po četiri osvojena odbornička mandata, druga po snazi politička stranka u našem gradu. Oba puta osvojili su po četiri odbornička mandata. Teško je predvideti šta mogu da očekuju od narednih izbora. Nespokoj i strah od lošijeg rezultata imaju osnova, ponajviše kao posledica velike afere i pritvaranja njihovog donedavnog neformalnog lokalnog vođe, protiv kojeg se, zbog sumnje u kriminalne radnje, vodi krivični postupak.

Savez vojvođanskih Mađara, najpouzdaniji koalicioni partnera SNS van njenog bloka, ima dvoje odbornika. Za očekivati je da se novi izborni rezultat barem ponovi, ako ne i poboljša.

Sve u svemu, već se zna ko će pobediti na narednim lokalnim izborima. Samo se ne zna kojom razlikom će pobednik trijumfovati.

Samo nemi posmatrači

Ovdašnja opozicija kao da ne postoji. Nema njenih inicijativa, niti  konkretnih akcija radi boljitka sugrađana. Nema ni njenih reakcija na poteze vlasti i zbivanja u gradu i okolnim  selima. Opozicionari su autsajderski nastrojeni, jer su se uglavnom pretvorili u neme posmatrače  jalovog angažmana svojih partijskih prvaka u Beogradu i Novom Sadu, koji, izgleda, baš i ne mare puno što im je stranačka aktivnost u provinciji skoro upotpunosti zamrla.

Nezaustavljivi sunovrat rejtinga kikindske DS započeo je još u leto 2009. godinu dana nakon osvajanja lokalne vlasti, svojevrsnim  unutarstranačkim prevratom.usledili su surovi obračuni sa nepodobnima, frakcijska trvenja i dodatne podele,  potom i gubljenje vlasti i na kraju –  poniranje u opoziciono mrtvilo.

 

 

 

Školovanje sportskih trenera. Uručena prva uverenja

Prvih pet uverenja o završenoj edukaciji za sportske operativne trenere i sportske trenere-sportske učitelje, uručeno je danas u Domu učenika „Nikola Vojvodić” koji je bio domaćin edukacije sprovedene u saradnji  gradske uprave, novosadskog TIMS fakulteta za sport i kikindske Više strukovne škole za obrazovanje vaspitača.

Novim svršenim trenerima, kojima uverenje sada potvrđuje neformalno srednje obrazovanje u oblasti sporta, obratili su se Angela Mesaroš Živkov, direktorica pomenute Više škole, Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde i Dragan Pecarski, gradski većnik za sport, koji je uverenja i uručio.

– Ovo što smo uspešno započeli, a prvi deo posla i realizovali, bila je potreba, jer Zakon o sportu je izričit, ovakva zvanja odnosno diplome i licence neophodni su za rad s decom pogotovo onom mlađom od 14 godina. Nećemo se zaustaviti na ovom srednjoškolskom nivou, planiramo da Kikinđani uskoro dobiju  mogućnost da se i visoko obrazuju. Pre toga, već imamo novih zainteresovanih za ovaj srednji nivo obrazovanja – rekao je Pecarski.

Jedan od onih koji je u prvom krugu završio kurs, a trenutno se školuje još njih devetoro, Milivoj Stražmešter dodao je:

– Sada ću moći nesmetano da radim u vaterpolu. Hvala svima koji su mi omogućili da dođem do ovog vida obrazovanja i jedva čekam da sve primenim u praksi, u radu s decom.

gradska kuća

Za udruženja građana na teritoriji Kikinde Grad je raspisao dva konkursa za dobijanje sredstava iz budžeta za 2023. godinu.

Na Konkursu za finansiranje udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad mogu da učestvuju udruženja koja zadovoljavaju neki od kriterijuma: da su osnovana, odnosno da neguju tradiciju dugu 50 ili više godina, čuvaju identitet, jezik, običaje i kulturu nacionalnih manjina; bave se volonterskim i dobrovoljnim delatnostima kojim doprinose gradu i građanima Kikinde (elementarne nepogode, požari, vanredne situacije); organizuju bar jednu jedinstvenu kulturno-umetničku manifestaciju koja doprinosi ugledu našeg grada, privlači goste iz zemlje i inostranstva, a ima tradiciju dužu od 20 godina; sprovode vaspitno-obrazovne, informativne, propagandne i preventivne aktivnosti od posebnog značaja za grad, pružaju pravnu pomoć i zastupaju interese građana Kikinde.

Oblasti realizacije po ovom konkursu su: kultura, umetnost i muzičko stvaralaštvo, i preventivno delovanje, zaštita građana, oblast socijalne zaštite i zaštite osoba sa invaliditetom,

Konkurs je otvoren do 14. januara.

Overena i odštampana prijava obavezne konkursne dokumentacije dostavlja se u zatvorenoj koverti, sa naznakom “Za konkurs – ne otvarati”, na pisarnici Gradske uprave.

Za dodatne informacije dostupan je Sekretarijat za društvene delatnosti, u kancelariji 19 u Gradskoj kući, radnim danima od 8 do 15 sati ili na broj telefona 410-237.

 

Konkursom za sufinansiranje i finansiranje programa/projekata iz oblasti udruženja građana za 2023. godinu planirano je izdvajanje iz budžeta u ukupnom iznosu od 12 miliona dinara. Po projektu, udruženje može da dobije najmanje 40 hiljada, a najviše pola miliona dinara.

Sredstva će se odobravati za: podršku socio-humanitarnim organizacijama i udruženjima u oblastima socijalne zaštite, humanitarnim programima, oblastima zdravstvene zaštite i programskim aktivnostima namenjenim unapređenju položaja osoba sa invaliditetom; organizovanje sportskih događaja i manifestacija radi promocije sporta i zdravih stilova života; programe za omladinu koji se odnose na volonterizam, prevenciju nasilja i afirmaciju aktivizma; kulturne događaje i manifestacije, kao i podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva; kao podsticaj programima iz oblasti obrazovanja i promocije nauke; za aktivnosti radi unapređenja zaštite životne sredine, očuvanja prirodnih vrednosti i promocije održivog razvoja; programske aktivnosti kojima se unapređuje društveno-ekonomski razvoj; i za poboljšanje uslova rada udruženja građana.

Programske aktivnosti i projekti po ovom konkursu moraju se realizovati do 31. decembra 2023. godine. Prijavljivanje je moguće poštom, na adresu: Grad Kikinda, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23300 Kikinda, sa naznakom „Konkurs za sufinansiranje i finansiranje programa/projekata iz oblasti udruženja građana za 2023. godinu“ ili lično – zatvorenu kovertu sa istom naznakom treba predati u Uslužnom centru Gradske uprave Kikinde, na šalteru broj 2.

Konkurs je otvoren do 20. januara. Dodatne informacije mogu se dobiti u  Gradskoj kući, u Sekretarijatu za javne službe, udruženja građana i verske zajednice, u kancelariji broj 19, svakog radnog dana, od 8 do 15 sati ili na broj telefona 410-237.

Sva konkursna dokumentacija dostupna je na sajtu zvanične prezentacije grada Kikinde: www.kikinda.org.rs

poljoprivredno zemljište

Gradonačelnik Kikinde doneo je 30. decembra 2022. godine Odluku o raspisivanju javnog oglasa za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u gradu Kikinda.

Postupak javnog nadmetanja sprovodi se elektronskim putem, preko veb-aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja: https://gp.upz.minpolj.gov.rs/InzemBid. Aplikacija se nalazi na zvaničnoj veb-stranici Uprave za poljoprivredno zemljište.

Oglas o raspisivanju javne licitacije koji je potpisao gradonačelnik Kikinde, objavljen je na zvaničnoj veb-prezentaciji Uprave za poljoprivredno zemljište Minsitarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – https://upz.minpolj.gov.rs/sadrzaj/download/oglasi/Kikinda-web-aplikacija-1-krug-2022.pdf

Rok za prijavljivanje i podnošenje dokumentacije preko aplikacije je 13. januar 2023. godine do 15 sati. Otvaranje ponuda za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta iz Javnog oglasa zakazano je za 19. januar u 12 sati.

Proces izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta biće treći put obavljen potpuno elektronski. Potencijalni zakupci neće se nadmetati u Gradskoj kući, nego sistemom zatvorenih ponuda.

spec 5

U Svečanoj sali Gradske kuće danas je gradonačelnik Nikola Lukač potpisao ugovore o finansijskoj pomoći sa specijalizantima i subspecijalizantima, zaposlenim u kikindskoj Opštoj bolnici. Svečanosti su prisustvovali i v.d. direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu, Ivan Ninčić.

Rad 38 specijalizanata i pet lekara koji su na subspecijalizaciji Grad je, ove godine, podržao sa po 60 hiljada dinara. Gradonačelnik Lukač zahvalio je lekarima za njihovo dosadašnje angažovanje i izrazio želju da ostanu u našem gradu i po završetku specijalizacije.

– Ovi lekari su odvojeni od svojih porodica, a svi smo svedoci koliko su naporno i požrtvovano radili u vreme pandemije. Pomažemo im zbog onoga što su već učinili i zbog svega što će tek uraditi za naše građane. Mi ovu pomoć ne vidimo kao trošak, nego kao investiciju, jer je stav nas u Gradskoj upravi da je pojedinac na prvom mestu, u svakom segmentu našeg društva – rekla je Dijana Jakšić Kiurski. – Kvalitet zdravstvene zaštite možemo da unapređujemo obezbeđivanjem opreme i dijagnostičkih aparata, ali je najvažnije da ulažemo u kadar – u znanje, kapacitet i sposobnosti lekara. Ovo je ulaganje u budućnost i ponosni smo na to. Sa finansijskom podrškom nastavićemo i u narednim godinama.

U ime bolnice i kolega zahvalila se v. d. direktorica Bolnicem dr Vesna Tomin, koja je istakla da je, na ovaj način, Gradska uprava jasno stavila do znanja zdravstvenim radnicima i građanima da joj je veoma stalo do kvaliteta zdravstvene zaštite stanovništva.

– Pored rekonsturisane Bolnice i najsavremenije opreme, imaćemo i edukovani kadar koji će, na najbolji mogući način, pružiti zdravstvenu zaštitu svim našim stanovnicima. Kikindska bolnica je jedna od tri koja je ušla u uži izbor  Ministarstva zdravlja za nabavku najsavremenijeg 64-slojnog CT skenera i mi ćemo, za mesec i po dana, treći u Vojvodini imati ovaj aparat. Naši specijalizanti su uvek na klinikama pohvaljivani da su među najboljima jer dolaze sa dobrom pripremom – rekla je dr Tomin.

Ona je objasnila da najviše lekara nedostaje na Internom, a zatim i na svim ostalim odeljenjima. Bolnica zapošljava 85 lekara, a optimalno bi bilo da ih ima 19 više, što potvrđuje potrebu da što više lekara koji su na specijalizaciji i ostane u ustanovi koja ih je školovala. Jedan od njih je Kikinđanin Stevan Krnić, koji završava specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva.

– Zahvalan sam Gradskoj upravi na pomoći. Ovo je drugi put da je lokalna samouprava finansijski podržala moje obrazovanje jer sam već bio dobio pomoć za odlazak u Rusiju na razmenu studenata – kaže dr Krnić. – Definitivno ostajem u svom gradu, moji preci su odavde i ne planiram da odem osim, možda, na dodatno usavršavanje, kako bih pomogao razvoju akušerstva i ginekologije. Znanje koje sam stekao u tericijarnoj zdravstvenoj ustanovi želim da donesem u svoj grad i da što bolje lečim svoje sugrađane.

Kako zakonski nisu obavezni da se zadržavaju u zdravstvenoj ustanovi koja ih je školovala, neki od lekara uskoro će i otići. Jedan od njih je doktor Aleksandar Mladenović, specijalizant radiologije iz Leskovca koji je u Kikindi sa suprugom, takođe lekarom, živeo pet godina.

– Drago mi je da sam pozvan na ovaj skup i ovo smatram priznanjem za svoj rad u ovom gradu, od primarne zaštite do bolnice, na raznim odeljenjima. Za mene je to i  lična i moralna satisfakcija. Grad Kikinda se pozicionira na mapi gradova u kojima ljudi žele i hoće da rade – rekao je dr Mladenović.

Inače, Opšta bolnica je, do pre nekoliko godina, imala dovoljno sredstava da isplaćuje specijalizantima naknade za odvojen život, što se odvajalo od iznosa koji dobija od Ministarstva za materijalne troškove. Kako Ministarstvo ne uplaćuje novac za školovanje lekara, a Bolnica, koja takođe nije u zakonskoj obavezi, nema dovoljno novca, pomoć lokalne samouprave za čak 43 specijalizanta, od neprocenjivog je značaja.

U Opštoj bolnici nadaju se da će svoje specijalizante uspeti i da zadrže jer, kako kaže dr Tomin, rade sa njima, obučavaju ih i – računaju na njihov doprinos što boljoj zdravstvenoj zaštiti građana Kikinde.

Počeo mokrinski turnir u malom fudbalu. U borbi za nagrade 12 timova

Utakmicama prvoga kola po grupama, večeras je u Mokrinu počeo turnir u malom fudbalu na kojem se, pod pokroviteljstvom Mesne zajednice i Grada Kikinde, okupilo 12 timova. Podeljeni su u dve grupe, prvu  čine: Menjačnica Meja 86, Stovarište Kovačević Rusko Selo, Kafe Nađa Kumane, Crveni đavoli, Brane građevinar Kikinda i No nejm Kikinda, a drugu: Frajburg, Srna Novi Kneževac, Hostel Paparaco Kikinda, Zerobet Elit 2018, DVD i Mala plata.

Najboljoj ekipi pripašće 170 hiljada dinara, poraženi iz finala inkasiraće 50 dok će pobednik utakmice za treće mesto biti nagrađen s 25 hiljada dinara.

 

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisao je konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2022. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

Fondacija „Humana srca“ iz Beograda i Grad Kikinda pomogli su dvema porodicama u neophodnim građevinskim radovima – osposobljavanju njihovih kuća za bezbedno stanovanje. Danas su predstavnici Fondacije posetili Kikindu. Sa predstavnicima Grada, gradonačelnikom Nikolom Lukačem, predsednikom Skupštine grada, Mladenom Bogdanom i članom Gradskog veća, Draganom Pecarskim, uverili su se da radovi teku po planu, a članovima jednog domaćinstva doneli su lepe vesti.

Porodici Malešević u Železničkom novom redu prošlog meseca je, u požaru, izgoreo krov. Od Gradske uprave zatražili su pomoć jer sami nisu bili u mogućnosti da preduzmu bilo kakve radove. Nedeljko je 37 godina radio u Livnici. Zbog bolesti je otišao u prevremenu penziju i sada svakog meseca prima samo 25 hiljada dinara. Supruga je nezaposlena.

– Razboleo sam se, operisan sam i sad me čeka još jedna operacija. Požar je izbio u sred noći, komšije su mi prve pritekle u pomoć, još uvek mi pomažu u svemu, kao što sam i ja njima, kada sam god mogao. Veoma sam zahvalan Gradu i „Humanim srcima“, hvala svima koji su nam pomogli u ovom teškom vremenu – kaže Nedeljko.

Kada su saznali za Nedeljkov problem, iz Gradske uprave kontaktirali su Fondaciju „Humana srca“ sa kojom su, početkom septembra, potpisali protokol o saradnji. Danas, mesec dana kasnije, krov na kući Maleševića gotovo je završen i oni su, u znak zahvalnosti, priredili posluženje za goste, predstavnike Fondacije i Grada.

– Tražili smo načine da što pre pomognemo porodicama i sporazum sa ovom Fondacijom to nam je i omogućio. Ovde su ljudi složni i solidarni, svakako ćemo nastojati da svim stanovnicima Železničkog novog reda olakšamo život – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Nikolina Đujić, izvršna direktorka Fondacije „Humana srca“ kaže da je u novi krov na kući porodice Malešević uloženo 11 hiljada evra.

– Drago mi je što smo se odazvali pozivu gradonačelnika da pomognemo i ovoj divnoj porodici. Oni su mnogo dali svom gradu i ona ovaj način im se i Grad odužuje.

Šestočlana porodica Zarić iz Kikinde kupila je trošnu kuću u Partizanskoj ulici. Međutim, nisu mogli da se usele jer je objekat bio u veoma lošem stanju. Ovu porodicu u Fondacija „Humana srca“ već je obradovala prilikom prve posete gradu. Poklonjeni su im paketi sa garderobom i televizor, mlađa deca dobila su i tablete, a najstarijoj devojčici ispunjena je želja i obezbeđen joj je novac za pohađanje kozmetičarskog kursa. Tada je dogovoreno da će im biti urađen krov u vrednosti od 15 hiljada evra jer su ovi radovi bili prioritetni.

– Krov je bio u veoma lošem stanju, bio je pred rušenjem. Sada se postavlja i nov plafon i potpuno nov krov, pa ćemo imati i potkrovlje. Nismo se nadali pomoći, ovo je i više nego što smo očekivali – kaže Srđan Zarić.

Danas su Srđanovoj porodici gosti doneli lepe vesti – u Fondaciji su odlučili da im renoviraju čitavu kuću. Nikolina Đujić objasnila je da će, u objektu od 190 kvadrata sa potkrovljem, biti postavljeni novi podovi, keramika, biće izgrađeno kupatilo i kupljeni nameštaj i sva potrebna kućna tehnika. Za sada se postavlja krov i ti radovi vredni su 15 hiljada evra.

– Grad brine o sugrađanima koji su socijalno ugroženi. Zahvalni smo Fondaciji i njihovim partnerima – rekao je gradonačelnik Lukač. – Nadam se da ćemo, u  zajedničkim projektima, pomoći većem broju porodica.

On je dodao da Grad Kikinda kontinuirano pomaže socijalno ugroženima po različitim programima. U saradnji sa Centrom za socijalni rad prepoznaju se  porodice kojima je pomoć najpotrebnija, a posebna briga i pažnja usmerena je ka najmlađim stanovnicima, kako bi svi imali kvalitetne uslove života.

Predstavnici Fondacije „Dajana Paunović“ boravili su danas u Kikindi. Na temu socijalne politike sa njima su, u Gradskoj kući, sastanak održali gradonačelnik, Nikola Lukač, i njegova zamenica, Dijana Jakšić Kiurski. U oblasti socijalne i populacione politike, Grad izdvaja značajna sredstava iz budžeta za sprovođenje mera kojima se osnažuje porodica, ekonomski osnažuju žene i pospešuje rađanje, rečeno je na sastanku.

”Kikinda je ušla u program ‘Tri plus’, a uveli smo i novu meru, izdvajanje sredstava za vantelesnu oplodnju. Možemo da se pohvalimo da smo u ovoj godini dobili Povelju kao jedna od najboljih lokalnih samouprava u sprovođenju mera populacione politike. Razgovarali smo i o organizovanju edukacija za decu i roditelje, kako bi život u našem gradu bio što kvalitetniji”, rekao je gradonačelnik.

Fondacija “Dajana Paunović” ima za cilj afirmaciju i ekonomsko osnaživanje žena, podsticanje preduzetništva i promociju jednakih mogućnosti. Prioritet su i finansijska pomoć lokalnim sredinama i izmena zakonske regulative.

”Posetili smo već tridesetak lokalnih samouprava, od kojih se svaka suočava sa specifičnim problemima. Najveći problem sa populacionom politikom imamo u većim centrima, ali i to je rešivo, samo moramo pristupiti problemu adekvatno i težiti ka održivim strateškim rešenjima”, izjavila je predsednica Fondacije, Dajana Paunović.

Predsednik Upravnog odbora Fondacije, Marko Matić istakao je neophodnost tačnog određivanja ciljnih grupa.

”To treba da uradimo na terenu i u tome je važna uloga lokalne samouprave jer su uslovi specifični u svakoj sredini. Lokalne zajednice su te koje formulišu i kreiraju svoje projekte, a mi se zalažemo za to da država obezbedi značajnija sredstva u narednom periodu”.

Radni sastanci organizuju se kako bi se što lakše i brže sprovodila strategija za još uspešniju populacionu politiku, zaključeno je na sastanku.

error: Content is protected !!