Galerija

obrenovici-publikacija

U Galeriji Nova Narodnog muzeja, večeras je održano predstavljanje stručne kataloške publikacije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, koja na jedinstven način osvetljava nasleđe jedne od najznačajnijih srpskih vladarskih porodica.

O značaju ovog projekta govorio je Aleksandar Marušić, viši kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja i jedan od urednika publikacije, ističući da je reč o izdanju koje se razlikuje od klasičnih istorijskih studija.

– Ovo nije klasična istoriografska publikacija, već kroz predmete, dokumente i lične stvari članova dinastije dobijamo drugačiji, verodostojniji uvid u njihov život i uticaj. Ne pristupamo temi sa namerom da ih glorifikujemo, već prikazujemo ono što je sačuvano – kroz to vidimo i privatni život, odnose i duh jednog vremena – naglasio je Marušić

Projekat je započet 2010. godine, a od prvobitno planirana dva do tri toma, do sada je objavljeno čak sedam knjiga, dok je u pripremi i osmi tom. U radu na publikaciji učestvovalo je 88 stručnjaka iz različitih oblasti, čiji je zajednički rad rezultirao obimnom bazom podataka o dinastiji Obrenović.

Poseban izazov predstavljalo je prikupljanje građe iz velikog broja institucija, ne samo u Srbiji, već i u inostranstvu.

– Sarađivali smo sa institucijama iz regiona, ali i iz zemalja poput Austrije i Francuske, a projekat se širi i van evropskih okvira. To je bio izuzetno dinamičan i inspirativan proces, koji nas je sve povezao i obogatio novim saznanjima – istakao je Marušić.

Publikacija obuhvata više od 2.500 artefakata – od ličnih predmeta, pisama i fotografija, do odlikovanja, novca i nameštaja. Među najupečatljivijim su, kako kaže Marušić, i predmeti koji svedoče o dramatičnim istorijskim događajima.

– Teško je izdvojiti jedan predmet, ali svakako su zanimljivi oni koji nose snažnu istorijsku priču, poput predmeta vezanih za Majski prevrat kao što je deo zavese u koju su bila umotana tela poslednjih Obrenovića, ličnih stvari kralja Milana ili manje poznatih detalja iz života kneginje Julije – naveo je on.

Ova publikacija, kako je istaknuto, predstavlja značajan doprinos savremenoj muzeologiji i istoriografiji, jer omogućava nova tumačenja prošlosti kroz materijalnu kulturu, povezujući institucije i istraživače širom regiona i Evrope.

U planu je nastavak projekta i objavljivanje novih tomova, a želja autora je da edicija dostigne najmanje deset knjiga, čime bi se dodatno zaokružila priča o zaostavštini dinastije Obrenović.

T. D.

 

PLAKAT-NAJAVA

U galeriji Terra u sredu, 11. februara, u 19 časova, biće otvorena izložba „Srce od papira“ Joškina Šiljana. Postavka donosi crteže i radove u kombinovanoj tehnici na papiru, nastale 2025. godine, kroz koje umetnik istražuje materijal kao prostor slobode, pokreta i eksperimenta.

Joškin Šiljan (Nebojša Stojković), rođen 1953. godine u Pirotu, jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih umetnika. Aktivno se bavi slikarstvom od 1987. godine, a od 1994. izlaže samostalno i grupno u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su „Zlatna paleta“ ULUS-a (2006), Velika nagrada 14. Bijenala naivne i marginalne umetnosti (2009), Glavna nagrada za slikarstvo na papiru OSTEN (2016) i „Zlatni OSTEN“ za crtež (2018).

Izložba „Srce od papira“ fokusirana je na papir kao krhku i taktilnu podlogu koja omogućava laku transformaciju forme i značenja. Šiljan papir koristi za kolažiranje, cepanje i pisanje, gradeći radove sa više vizuelnih i narativnih slojeva. Posebno mesto zauzimaju pokretljive lutke od papira, nekonvencionalno izložene, koje otvaraju prostor za slobodno i višeslojno tumačenje. Radovi na ovoj postavci nastaju spontano, kao neposredna reakcija na trenutak, i kreću se između estetske i filozofske dimenzije, odbijajući standardizaciju i čvrste okvire.

Izložba će biti otvorena do 14. marta.

galerija-nova

U novoj galeriji Narodnog muzeja u utorak, 16. decembra, u 18 časova biće otvorena izložba „Umetnička kolonija na Starom sajmištu – umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“. Reč je o gostujućoj postavci koja predstavlja deo umetničke baštine iz jedne značajne kolekcije.

Izložba je realizovana u saradnji sa Galerijom likovne umetnosti poklon-zbirka Rajka Mamuzića iz Novog Sada. Postavka donosi izbor radova umetnika okupljenih oko umetničke kolonije na Starom sajmištu, sagledan kroz Mamuzićevu kolekcionarsku celinu.

Izložba će biti dostupna publici od decembra 2025. do februara 2026. godine.

 

 

 

kck-fasada-(5)

Na zgradi Kulturnog centra u toku je rekonstrukcija fasade. Rok za završetak radova je 90 radnih dana, a obuhvatiće obijanje postojeće fasade do cigle, malterisanje i krečenje.

-Fasada će biti rađena u dve faze. U toku je prva faza u koju će biti uloženo 40 miliona dinara i podrazumeva i unutrašnju i spoljašnju fasadu zgrade, zaključno sa delom na Baletskoj sali – saznajemo od v.d. direktora Marka Markovljeva.  – Pošto prvi deo rekonstrukcije bude završen, nadam se, da će Ministarstvo kulture, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i lokalna samouprava opredeliti sredstva za drugu fazu. Druga faza obuhvatiće površinu od Baletske sale do kraja Partizana i takođe je projektom planirano i unutrašnja i spoljašnja sanacija.

Fasada, ali i uređenje unutrašnjosti objekta pomogli su Republika, Pokrajina i i lokalna samouprava po različitim projektima

-Preostaje da se uredi dvorište. Na bini, koja se nalazi u ovom prostoru, u toku je zamena pločica. Nakon toga uradiće se nova struja i molersko-farbarski radovi. Od Ministarstva turizma i omladine nedavno su nam odobrena sredstva, 17 miliona dinara, za projekat digitalizacije dvorišta odnosno pravljenje bioskopa na otvorenom. Postavićemo veliki led ekran, a bioskop će raditi i tokom dana i u večernjim satima. Već na proleće očekuju nas prve projekcije filmova. Pored toga dobili smo i sredstva za tehniku neophodnu za sve buduće događaje – kazao je naš sagovornik.

Lokalna samouprava Kulturnom centru vratila je na upotrebu lokal u kom je donedavno bila prodavnica „Planeta“. U njemu će biti otvorena Galerija koja je nekada postojala u prizemlju zgrade. Očekivanja su da novi prostor uskoro bude u funkciji. Na zgradi izgrađenoj sredinom 19. veka, koja je jedan je od najreprezentativnijih objekata u pešačkoj zoni, u proteklom periodu urađeno je puno toga.

-U Kulturnom centru najpre je rekonstruisan krov, a potom je završena i adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje  i spoljašnje stolarije, rekonstruisan je enterijer, Velika i Baletska sala, toaleti, podovi, elektro i molersko-farbarski radovi. Sanacijom plafona, tačnije skidanjem slojeva farbe koje su decenijama bile tu, došli smo do originalnog maltera na kom se vidi da je bio iscrtan. U saradnju sa Međuopštinskim zavodom za zaštitu spomenika,  urađeni su šabloni originalnih ukrasa i plafone ponovo krasi dekorativni moleraj koji nekada bio svojstven za ovakve objekte. Identičan je onom iz vremena kada je zgrada sagrađena, a boje su modernije, u skladu sa današnjim vremenom – podsetio je Markovljev.

Centralni deo stepeništa na ulazu postavljena je monumentalna skulptura autora Jovana Blata visoka oko sedam metara koja je ispunila prazan prostor. Skulpturu, drvo, ima ptice od terakote i to vrste koje se mogu videti u Kikindi i okolini.

Sledeće godine u planu je izgradnja lifta koji će omogućiti osobama sa invaliditetom da prisustvuju svim programima i događajima koji se organizuju na spratu Kulturnog centra. Pored toga cilj je i da se sa što više zelenila oplemeni dvorište.

A.Đ.

 

 

tera-radionice-skole-(2)

U Galeriji „Tera“ realizovan je projekat pod nazivom „TERA – Interaktivni ART dijalog“ u kom su učestvovali osnovci iz gradskih škola, uključujući i OŠ „6.oktobar“ . Cilj je povezivanje sa omladinom, budućom aktivnom publikom iz lokalne zajednice, kako bi postali ambasadori primera dobre prakse koju Centar za primenjenu umetnost „Tera“ baštini i razvija. U Galeriji su izložene skulpture kikindskih vajara, a zadatak učenika je izrade crtež dela koje im se najviše svidi.

Anđela Dukatarov, učenica petog razreda Osnovne škole „Feješ Klara“ otkrila nam je da je prvi put u Galeriji „Tera“.

-Prostor je jako lep i drago mi je što sam deo radionice tokom koje ću naučiti da slikam ugljem na natron papiru. Ovo je i prilika da vidim skulpture kikindskih vajara i da više saznam o njihovoj umetnosti – saznali smo od Anđele.

Una Krasić, takođe učenica petog razreda škole „Feješ Klara“, odabrala je da naslika skulpturu Igora Smiljanića.

-Skulptura ima puno detalja i zanimljiva je. Volim da slikam i crtam. Prvo put radim sa ugljenom i za mene je ovo novo iskustvo iz kog ću puno naučiti – dodala je Una.

Svi učenički radovi će biti izloženi u Galeriji „Tera“. Izložba je planirana početkom februara i biće prodajnog karaktera, a sakupljeni novac biće poklonjen u humane svrhe. Vajari čije su skulpture izložene istovremeno će biti i članovi žirija koji će proglasiti i podeliti nagrade za najbolje radove.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!