галерија нова

galerija-nova

Narodni muzej nastavlja održavanje pratećih programa izložbe „Okrug zlatnog lava” koja je postavljena u Galeriji Nova.

U subotu, 18. januara, od 18 sati, premijerno će biti izveden muzejski teatar “Gledam vas iz Beča”.

Kroz interpretaciju u prvom licu carice Marije Terezije, u izvedbi dugogodišnje saradnice Muzeja, Gordane Perunović Fijat, biće otkriveni detalji caričinog života, njen odnos prema Kikinđanina, kao i zasluge po kojima je pamtimo.

Autori programa su Gordana Perunović Fijat i Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog. Ulazak je besplatan.

galerija-nova

„Barjak zlatnog lava“ tema je drugog stručnog vođenja kustosa istoričara Miloša Pušare koje će biti održano sutra, u sredu, 11. decembra, od 18.30 u Galeriji Nova Narodnog muzeja. Pušara će govoriti o heraldici i grbovima sa zastave i iz povelja Velikokikindskog privilegovanog distrikta.

Biće to druga od četiri sesije stručnog vođenja kroz izložbu „Okrug zlatnog lava“, priređenu povodom dva i po veka od dobijanja statusa Velikokikindskog privilegovanog distrikta.

S. V. O.

(Foto: Čedomir Vujanić)

distrikt-izlozba-i-koncert-(1)

Na novoj izložbi Narodnog muzeja, „Okrug zlatnog lava”, upriličenoj povodom dva i po veka od uspostavljanja Velikokikindskog privilegovanog dištrikta, svake srede do kraja godine biće organizovana tematska stručna vođenja kustosa istoričara Miloša Pušare.

Na prvoj sesiji koja će se održati sutra, 4. decembra, pod nazivom „Čamac na Morišu i Tisi“, tema će biti ukidanje Potisko-pomoriške vojne granice i dolazak Srba graničara, budućih stanovnika Dištrikta.

„Barjak zlatnog lava“ naziv je drugog vođenja, 11. decembra – predavanje će biti o heraldici i grbovima sa zastave i iz povelja Velikokikindskog privilegovanog dištrikta.

Treća sesija, „Dištrička rebelija“, održaće se 18. decembra – tema će biti Velikokikindski dištrikt u buni 1848/49. godine.

O ekonomskoj istoriji Dištrikta govoriće se na tematsko-stručnom vođenju „Economicus districtus“ 25. decembra.

Sve sesije odvijaće se u prostoru Galerije Nova, sa početkom u 18.30 sati.

narodni-muzej-1

Po pratećem programu izložbe “Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953-2023” u Galeriji Nova Narodnog muzeja, u subotu, 15. juna, od 11 do 13 sati, biće realizovana radionica kreativnog pisanja “Slika, stih, zvuk”.

Radionicu, namenjenu mladima i odraslima, vodiće profesorka književnosti i nagrađivana autorka, Milana Grbić, i viši kustos-muzejski pedagog, Dragan Kiurski.

Istog dana, od 19 sati, polaznici radionice će čitati svoja dela (uz izabranu muzičku pratnju).

Zbog ograničenog broja mesta, neophodno je prijaviti se za učešće na radionici – mejlom: pedagoskanmk@gmail.com ili slanjem poruke na 062/270-195.

Prijave se primaju do četvrtka, 13. juna, do 20 sati.

muzej-dom-vojske-(4)

U Galeriji „Nova” otvorena je izložba „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma Vojske Srbije 1953–2023”. Realizuje se u saradnji Medija centra „Odbrana”, uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane , a izložba je premijerno prikazana u decembru 2023. u Galeriji Doma vojske Srbije, istakla je Jelena Knežević, načelnica pomenute galerije i autorka izložbe.

-Najreprezentativnija dela koja se baštine u našoj zbirci nalaze se na izložbi nastaloj povodom  obeležavanja 70 godina njenog postojanja i rada. Kikinđani će imati priliku da vide dela iz prve polovine 20. veka poput radova Save Šumanovića, Jovana Bjelića, međutim ono što čini okosnicu umetničke zbirke jesu dela nastala na našoj čuvenoj manifestaciji „Narodno oslobodilačka borba u delima likovnih umetnika Jugoslavije“. Ona se skoro dve i po decenije održavala u našoj galeriji i okupljala je vrhunske umetnike sa prostora nekadašnje zemlje – navela je Jelena Knežević.

U galeriji Narodnog muzeja izložene su slike Vlaha Bukovca, Ljube Ivanovića, Marina Tartalje, Mila Milunovića, Koste Hakmana, Jovana Bijelić, Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Miće Popovića i mnogih drugih. Posetioci  mogu da vide i skulpture istaknutih vajara Nandora Glida, Tome Rosandića, Angeline Gatalice, kao i radove primenjenih umetnika Velimira Vukićevića, Borivoja Dedića, Aranke Mojak, Gordane Glid i Vanje Žanko.

-Očekujem da sugrađani izložbu posete ne jednom, nego više puta. Svako može da pronađe delo za sebe. Ujedno ovo je odličan pregled nacionalne istorije umetnosti. Naš cilj i strategija je da bar jednom godišnje imamo izložbe koje gostuju iz većih gradova i koje podrazumevaju saradnju sa većim ustanovama od naše, sa bogatijim fondom. Na taj način pružićemo priliku Kikinđanima da mogu i u svom gradu da vide vredna dela nacionalne umetnosti – rekla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Sigurna sam da će saradnja Galeriji Doma vojske Srbije i kikindskog Narodnog muzeja biti plodonosna. Mogućnosti ima u realizaciji zajedničkih projekata, razmeni znanja, ali i izložbi. Pozivam sugrađane da posete izložbu jer imaju mogućnost da pogledaju originalna dela najznačajnijih slikara i vajara naše zemlje – napomenula je Valentina Mickovski.

Za vizuelni identitet  izložbe pobrinula se Maja Vučković iz Medija centra „Odbrana”, a recenzije potpisuju dr Marijana Mraović iz Vojnog arhiva i dr Katarina Živanović iz Galerije SANU. Izložba će biti otvorena do 6. jula.

A.Đ.

 

Gimnazija-plakete-(6)

Uz prigodan program u kojem su učestvovali đaci i njihovi gosti iz ADZNM „Gusle“, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja u kojoj je u toku izložba o Dušanu Vasiljevu, danas su uručene plakete najboljim gimnazijalcima, učenicima četvrtog razreda. Đacima i nastavnicima Dan škole čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je i uručio priznanja.

– Čast nam je i zadovoljstvo da pozdravimo najbolje među najboljima. Znameniti Kikinđanin Dušan Vasiljev, čije ime nosi vaša škola, umro je na današnji dan, a njegova borba i život treba da budu primer kako se voli svoj grad i svoja zemlja. Sa tim iskustvima svi možemo da budemo bolji – rekao je Lukač.

Gimnazija u Kikindi postoji 166 godina, a 58 godina nosi ime ovog pesnika i prozaiste. Pre desetak godina uvedena je praksa da se, dodeljivanjem plaketa, Škola odužuje onima koji su je najbolje predstavljali u toku školovanja, rekla je direktorica, Mirjana Dražić.

– Plakete se zaslužuju zalaganjem, učenjem i primernim vladanjem. Učenici podnose biografije, a komisija, u kojoj su predstavnici Saveta roditelja, predsednici aktiva i direktor, u skladu sa pravilnikom, donose odluku o nagrađenima – naglasila je direktorica.

Milica Savković ponos je svoje škole zbog dostignuća u mnogim oblastima.

– Školu sam predstavljala u Americi godinu dana, bila sam i veoma aktivna u Đačkom parlamentu – kaže Milica i poručuje vršnjacima da učestvuju u svim aktivnostima jer tako stiču znanje, samopouzdanje i nove prijatelje. U Parlamentu i radioničarskim aktivnostima isticao se i Filip Babić.

– Učestvovao sam na takmičenjima iz matematike, tri puta sam predstavljao Školu na republičkom takmičenju u plivanju i jednom na učeničkoj olimpijadi Vojvodine, na kojoj sam dobio srebrno odličje – rekao je Filip koji je osmislio i moto, odnosno poruku današnje manifestacije: da se ne ograničavamo ograničenom maštom drugih ljudi.

Ove školske godine u Gimnaziji će maturirati 86, od ukupno 355 učenika.

Djoka Radak (5)

Izložba o Đorđu Radaku u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je do kraja meseca.

Od otvaranja izložbe, predstava muzejskog teatra “Ja sam Đoka Radak, Kikinđanin”, u izvođenju Slavoljuba Matića, odigrana je više puta za publiku i organizovane su posete đaka.

Njeno poslednje izvođenje zakazano je za utorak, 27. februar, za 18 sati. S obzirom na to da je ulazak besplatan, a broj mesta ograničen, potrebno je da se izvrši rezervacija na pedagoskanmk@gmail.com ili na broj 062270195.

1707501420542

U okviru izložbe „Đorđe Radak Kikinđanin“ u Galeriji Nova Narodnog muzeja organizovano je predavnje o zadužbini u Matici Srpskoj. Dr Jelena Veselinov, upravnica poslova u Matici Srpskoj predstavila je zadužbinu našeg sugrađnina.

-Đoka Radak osnovao je sedam zadužbina i sve su bile pod upravom Matice srpske. Sve su bile različite, tako da su različito i funkcionisale i različito su trajale. Pojedine zadužbine bile su daleko od ciljeva Matice srpske i zato je bilo teško realizovati ih. Nije bilo lako iz Novog Sada tražiti udavaču, koju Đoka Radak detaljno opisuje od toga kakvog zdravstvenog stanja treba da bude, od kojih roditelja treba da bude, do toga za koga se udaje kako bi joj se dao miraz  – kaže naša sagovornica.

Radak je bio veliki zadužbinar i celokupno svoje imanje, koje nije bilo malo i iznosilo je oko 250.000 ondašnjih kruna 1906. godine, kada je umro, testamentom je ostavio na upravljanje Matici srpskoj.

-Njegov književni fond i stipendijska zadužbina mogla je sasavim lepo da funkcioniše jer je bila u sladu sa ciljevima Matice srpske. Đorđe Radak nije poslušao savet Matice srpske i svu imovinu je prodao, tako da je osnovna imovina zadužbina bila u novcu. Period posle njegove smrti bio je veoma turbulentan imali smo Veliki rat, Prisajedinjenje, Drugi svetski rat kada su se menjale valute i nastajale nove države. Došlo je i o devalvacije dinara tako da se njegova zadužbina smanjivala zbog opštih društvenih okolnosti. Svega dve njegove zadužbine su u punoj meri ispunjavale svoje ciljeve – otkrila je dr Veselinov.

Zdužbinarski fondovi su uticali da se Matica srpska održi i Radak je bio jedan od najvećih dobrotvora. Povod za izložbu je dvestogodišnjica od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti Kikinde 19. veka koja je otvorena do 17. februara.

 

Djoka Radak (5)

Multimedijalna izložba o najznačajnijoj ličnosti našeg grada u 19. veku, Đorđu Đoki Radaku, otvorena je večeras u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, povodom dva veka od njegovog rođenja. Autor izložbe je Vladislav Vujin, viši kustos–istoričar.

Radak je možda najpoznatiji bio po tome što je bio drugi po veličini dobrotvor Matice srpske u 20. veku. Svoje imanje ostavio je srpskom narodu na upravljanje, istakao je Vujin.

– Đoka Radak bio je i pokretač bune aprila 1848. godine i aktivni učesnik revolucije 1848. i 1849. godine. Celokupno svoje imanje, 250 hiljada ondašnjih kruna, ostavio na upravljanje Matici srpskoj koja je, po njegovoj poslednjoj volji, kroz nekoliko fondova novac usmeravala za školovanje siromašne srpske mladeži. Deo novca ostavio je i Srbima u Lici i Dalmaciji, a vrlo malo rodbini sa kojom nije bio u dobrim odnosima – rekao je Vujin.

Otvaranju izložbe prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Drago mi je što Muzej priređuje ovakve izložbe. Kikinđani ne znaju mnogo o znamenitim sugrađanima koji su u prošlim vekovima činili grad prepoznatljivim. Siguran sam da ćemo na ovakvim izložbama u ovom lepom prostoru saznavati mnogo više o istoriji Kikinde – rekao je Lukač, otvarajući izložbu sa autorom i direktoricom Muzeja, Lidijom Milašinović.

Od Radakove zaostavštine kikindski muzej poseduje samo jedan njegov portret čiji je autor poznati kikindski fotograf Karl Lang. Izložen je i srebrni escajg iz kuće Radaka i njegove supruge Ane, a moguće je pregledati i zbirku od 117 narodnih recepata, „lekaruša“, koju je napisao sa samo 17 godina.

Đoka Radak završio je pravo u Beču, govorio je mađarski, nemački i latinski, bavio se prevođenjem i družio se sa Vukom Karadžićem. Eksponati, pesme i priče o Radakovom životu dostupne su u različitim, pa i audio formatima, a glumac Slavoljub Matić pozdravio je, u liku Đoke Radaka, posetioce na otvaranju. Takođe je, za naredni mesec, najavio izvođenje monodrama o ovom znamenitom Kikinđaninu.

Izložba je realizovana uz pomoć Matice srpske i Muzeja Vojvodine i uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, i biće otvorena do 17. februara.

Djoka Radak

Povodom 200 godina od rođenja Đoke Radaka, u Narodnom muzeju su priredili izložbu pod nazivom „Đorđe Radak Kikinđanin“.

Đorđe Đoka Radak bio je inicijator bune u Velikoj Kikindi aprila 1848. godine i veliki dobrotvor. Radak je, sudeći po delu, bio naš najznačajniji sugrađanin 19. veka koji je ceo život proveo u Velikoj Kikindi.

Osim kao buntovnika i dobrotvora, trebalo bi da ga pamtimo kao pisca, pesnika, prevodioca, narodnog tribuna, politički angažovanog advokata i varoškog senatora, borca za prava i opstanak srpskog naroda.

Bio je prijatelj Vuka Karadžića, Svetozara Miletića, Danila Medakovića… Bio je strog, ali pravedan, vredan i uredan. Takođe, tvrdica i svađalica. Zavirite u istoriju Đorđa Radaka Kikinđanina u utorak, 12. decembra u 18 sati u galeriji „Nova“, navodi se u pozivu iz Muzeja.