европска унија

memorandum-2

Grad Kikinda je danas, potpisivanjem Memoranduma o razumevanju zvanično započeo izradu teritorijalne strategije urbanog područja. Dokument je u ime lokalne samouprave potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan sa predstavnicima programa EU INTEGRA, čime je potvrđena saradnja na planiranju budućeg razvoja grada i prigradskih naselja.

Proces se sprovodi u okviru programa EU INTEGRA – Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju, u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije, a komponentu izgradnje kapaciteta realizuje UNOPS.

Gradonačelnik je istakao da je prepoznavanje Kikinde kao partnera u programu značajno za dugoročno planiranje.

-Cilj nam je da strateški sagledamo projekte i probleme koje želimo da rešimo u narednom periodu i da predstavimo pravac razvoja grada u narednih nekoliko godina. Želimo da strategija bude održiva i ostvariva, a ne mrtvo slovo na papiru – naveo je Bogdan.

Prema njegovim rečima, u izradu će biti uključeni predstavnici privrede, ekonomije, kulture, turizma i sami građani, kako bi proces bio transparentan, a prioriteti realni. Poseban akcenat biće na infrastrukturnim projektima, putnoj mreži, uslovima za privlačenje investitora, kao i objektima namenjenim sportu, kulturi i deci.

Menadžerka komponente programa EU INTEGRA, Olivera Kostić, pojasnila je da je reč o četvorogodišnjem programu koji finansira Evropska unija, a koji zajedno sprovode UNOPS i Stalna konferencija gradova i opština.

-Kroz javni poziv izabrano je 11 teritorija, među kojima je i Kikinda. Odmah po završetku strategije biće raspisan poziv za njenu realizaciju, što znači da će grad imati priliku da konkuriše za sredstva za sprovođenje prioritetnih projekata – navela je ona.

Kako je istaknuto, ovaj pristup se zasniva na mehanizmima kohezione politike Evropske unije, sa ciljem da lokalne samouprave budu spremne za korišćenje budućih evropskih fondova i drugih izvora finansiranja.

Izrada strategije predstavlja prvi korak ka definisanju konkretnih razvojnih mera i projekata koji bi trebalo da unaprede kvalitet života građana Kikinde.

T. D.

Granicni-prelaz

Evropski sistem ulaska/izlaska (EES), koji beleži elektronski ulazak i izlazak putnika u Šengen zonu, od 10. aprila prelazi u neprekidan, 24-časovni režim rada, što će u praksi značiti obaveznu registraciju građana Srbije na spoljnim granicama EU i potpuno uklanjanje pečatiranja pasoša.

Uslovno „bez čekanja“ putovanja u inostranstvo ostaju moguća u državama koje nisu obuhvaćene EES sistemom, uključujući susedne zemlje regiona i neke članice EU van Šengen zone.

Evropski sistem ulaska/izlaska primenjuje se na državljane trećih zemalja, poput Srbije, koji putuju u Šengen prostor na kratko — do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Sistem automatski beleži datum i mesto ulaska/izlaska, fotografiju i biometrijske podatke, a nakon jednom urađene registracije sledeći prelazi granice bi trebalo da budu brži.

Prema izvoru, građani Srbije mogu da izbegnu EES kontrole ako putuju u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju ili Albaniju. Takođe, putovanje u Tursku ili na Kipar ne podrazumeva EES kontrole jer te destinacije nisu deo Šengen zone, iako su članice EU (u slučaju Kipra).

Eksperti upozoravaju da je do sada, u periodima pojačanog saobraćaja, EES već izazivao duža čekanja na graničnim prelazima, a očekuje se da će neprekidan rad od aprila povećati zadržavanja tokom praznika i letnje sezone.

Izvor: Dnevnik

better-world-5219880-1920

Evropska unija raspisala je konkurs za projekte koji se bore protiv diskriminacije i mržnje, a priliku da konkurišu imaju i organizacije i pojedinci iz Srbije (EUpravo zato/ EU mogućnosti).

Konkurs pod nazivom EQUAL 2025, sprovodi se u okviru programa CERV (Građani, jednakost, prava i vrednosti). Otvoren je do 23. oktobra 2025. godine.

Ovaj poziv namenjen je organizacijama civilnog društva, neformalnim grupama, pojedincima, kao i javnim i privatnim pravnim licima. Dakle, ako imate ideju za projekat koji doprinosi borbi protiv diskriminacije i nejednakosti, možete konkurisati – bilo da ste udruženje građana, omladinska grupa, lokalna ustanova ili samo pojedinac koji želi da nešto promeni u svom okruženju.

Teme koje konkurs obuhvata tiču se borbe protiv raznih oblika diskriminacije i mržnje. Posebna pažnja posvećena je zaštiti prava LGBTIQ osoba i promociji njihove ravnopravnosti, zatim suzbijanju govora mržnje i predrasuda prema muslimanima i Jevrejima, kao i borbi protiv rasizma i ksenofobije. Takođe se podstiče uključivanje raznolikosti i jednakih šansi u radnom okruženju, kako u državnim institucijama, tako i u privatnim firmama. Konkurs se obraća i lokalnim vlastima, nudeći im podršku u sprovođenju mera koje doprinose suzbijanju netolerancije i diskriminacije u svim njenim oblicima.

Glavni cilj poziva je da se promoviše jednakost i da se spreči nejednako postupanje prema ljudima na osnovu toga što su različitog pola, rase, vere, starosti, seksualne orijentacije ili imaju invaliditet. Drugim rečima, želi se društvo u kojem svi imaju jednake šanse, bez obzira na to ko su i odakle dolaze. Konkurs takođe podstiče razvijanje politika koje uzimaju u obzir sve oblike preplitanja diskriminacije – na primer, kada neko istovremeno doživljava diskriminaciju i zbog boje kože i zbog vere.

Te informacije možete pronaći na zvaničnim stranicama programa CERV, kao i u okviru starih konkursa poput „Evropa za građane”, programa za prava i jednakost (REC) i alata Daphne. Ove stranice mogu vam pomoći da dobijete ideju kako da što bolje oblikujete svoju prijavu i prilagodite je ciljevima konkursa.

Konkurs EQUAL 2025 je prilika da građani i organizacije iz cele Evrope, pa i iz Srbije, predlože konkretne ideje i projekte kojima bi se borili protiv netolerancije i nepravde – bilo da se ona dešava na ulici, na internetu, na radnom mestu ili u školi.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i ove je godine podnela Narodnoj skupštini redovni godišnji izveštaj za 2024. godinu. U njemu je navela da je tokom godine bilo postupano u više od 3.600 predmeta, uključujući najmanje 700 po pritužbama građana.

Kao najčešći osnovi diskriminacije navodili su se pol, invaliditet, zdravstveno stanje i starosna dob, najčešće u oblastima rada i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i pružanja javnih usluga. Posebno je istaknuta ukrštena diskriminacija, poput one prema trudnicama ili osobama sa invaliditetom.

Institucija je tokom godine uputila 422 preporuke, podnela više inicijativa i prijava, a preporuke su prihvaćene u 85 odsto slučajeva.

(Izvor: Dnevnik)