ЕУ

okrugli-sto-EU-(3)

U okviru programa „EU INTEGRA“, podrška Evropske unije u integralnom teritorijalnom razvoju, u Gradska kuća je domaćin tematskih okruglih stolova, kao deo procesa izrade teritorijalne strategije. Program pruža tehničku podršku za izradu teritorijalnih strategija za deset teritorija širom Srbije, među kojima je i naš grad.

-Cilj je da se unaprede kapaciteti lokalnih samouprava za planiranje i sprovođenje integralnog i održivog teritorijalnog razvoja – istakao je ovo prilikom Viktor Veljović, menadžer za razvijanje kapaciteta u okviru programa „EU INTEGRA“ – Deo je šireg procesa uvođenja instrumenata teritorijalnog razvoja propisanog od strane Evropske unije, a radi boljeg razumevanja integralnih teritorijalnih investicija. Sa partnerima iz Kikinde zajedno ćemo osmisliti teritorijalnu strategiju koja je osnov za konkurisanje za sredstva koje odobrava Evropska unija za projekte.

Tematski okrugli stolovi su važan za izradu strategije i okupljaju predstavnike lokalnih samouprava, javnog, privatnog i civilnog sektora.

Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju – EU INTEGRA jača lokalne samouprave u Srbiji primenom evropskih modela integralnog teritorijalnog razvoja. Program sa 15 miliona evra finansira EU, koordiniše Ministarstvo za evropske integracije, i sprovode Stalna konferencija gradova i opština i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge. Inicijativa podržava lokalne samouprave u tri regiona: Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija i Vojvodina.

Granicni-prelaz

Evropski sistem ulaska/izlaska (EES), koji beleži elektronski ulazak i izlazak putnika u Šengen zonu, od 10. aprila prelazi u neprekidan, 24-časovni režim rada, što će u praksi značiti obaveznu registraciju građana Srbije na spoljnim granicama EU i potpuno uklanjanje pečatiranja pasoša.

Uslovno „bez čekanja“ putovanja u inostranstvo ostaju moguća u državama koje nisu obuhvaćene EES sistemom, uključujući susedne zemlje regiona i neke članice EU van Šengen zone.

Evropski sistem ulaska/izlaska primenjuje se na državljane trećih zemalja, poput Srbije, koji putuju u Šengen prostor na kratko — do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Sistem automatski beleži datum i mesto ulaska/izlaska, fotografiju i biometrijske podatke, a nakon jednom urađene registracije sledeći prelazi granice bi trebalo da budu brži.

Prema izvoru, građani Srbije mogu da izbegnu EES kontrole ako putuju u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju ili Albaniju. Takođe, putovanje u Tursku ili na Kipar ne podrazumeva EES kontrole jer te destinacije nisu deo Šengen zone, iako su članice EU (u slučaju Kipra).

Eksperti upozoravaju da je do sada, u periodima pojačanog saobraćaja, EES već izazivao duža čekanja na graničnim prelazima, a očekuje se da će neprekidan rad od aprila povećati zadržavanja tokom praznika i letnje sezone.

Izvor: Dnevnik

better-world-5219880-1920

Evropska unija raspisala je konkurs za projekte koji se bore protiv diskriminacije i mržnje, a priliku da konkurišu imaju i organizacije i pojedinci iz Srbije (EUpravo zato/ EU mogućnosti).

Konkurs pod nazivom EQUAL 2025, sprovodi se u okviru programa CERV (Građani, jednakost, prava i vrednosti). Otvoren je do 23. oktobra 2025. godine.

Ovaj poziv namenjen je organizacijama civilnog društva, neformalnim grupama, pojedincima, kao i javnim i privatnim pravnim licima. Dakle, ako imate ideju za projekat koji doprinosi borbi protiv diskriminacije i nejednakosti, možete konkurisati – bilo da ste udruženje građana, omladinska grupa, lokalna ustanova ili samo pojedinac koji želi da nešto promeni u svom okruženju.

Teme koje konkurs obuhvata tiču se borbe protiv raznih oblika diskriminacije i mržnje. Posebna pažnja posvećena je zaštiti prava LGBTIQ osoba i promociji njihove ravnopravnosti, zatim suzbijanju govora mržnje i predrasuda prema muslimanima i Jevrejima, kao i borbi protiv rasizma i ksenofobije. Takođe se podstiče uključivanje raznolikosti i jednakih šansi u radnom okruženju, kako u državnim institucijama, tako i u privatnim firmama. Konkurs se obraća i lokalnim vlastima, nudeći im podršku u sprovođenju mera koje doprinose suzbijanju netolerancije i diskriminacije u svim njenim oblicima.

Glavni cilj poziva je da se promoviše jednakost i da se spreči nejednako postupanje prema ljudima na osnovu toga što su različitog pola, rase, vere, starosti, seksualne orijentacije ili imaju invaliditet. Drugim rečima, želi se društvo u kojem svi imaju jednake šanse, bez obzira na to ko su i odakle dolaze. Konkurs takođe podstiče razvijanje politika koje uzimaju u obzir sve oblike preplitanja diskriminacije – na primer, kada neko istovremeno doživljava diskriminaciju i zbog boje kože i zbog vere.

Te informacije možete pronaći na zvaničnim stranicama programa CERV, kao i u okviru starih konkursa poput „Evropa za građane”, programa za prava i jednakost (REC) i alata Daphne. Ove stranice mogu vam pomoći da dobijete ideju kako da što bolje oblikujete svoju prijavu i prilagodite je ciljevima konkursa.

Konkurs EQUAL 2025 je prilika da građani i organizacije iz cele Evrope, pa i iz Srbije, predlože konkretne ideje i projekte kojima bi se borili protiv netolerancije i nepravde – bilo da se ona dešava na ulici, na internetu, na radnom mestu ili u školi.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i ove je godine podnela Narodnoj skupštini redovni godišnji izveštaj za 2024. godinu. U njemu je navela da je tokom godine bilo postupano u više od 3.600 predmeta, uključujući najmanje 700 po pritužbama građana.

Kao najčešći osnovi diskriminacije navodili su se pol, invaliditet, zdravstveno stanje i starosna dob, najčešće u oblastima rada i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i pružanja javnih usluga. Posebno je istaknuta ukrštena diskriminacija, poput one prema trudnicama ili osobama sa invaliditetom.

Institucija je tokom godine uputila 422 preporuke, podnela više inicijativa i prijava, a preporuke su prihvaćene u 85 odsto slučajeva.

(Izvor: Dnevnik)

520003_tan2023-10-2716003817-7-radna_f

Opozicionu listu „Srbija protiv nasilja“ Zapad je podržao sa ciljem ne samo promene vlasti, već i stvarne promene režima u zemlji, jer Vašington, Brisel i Berlin žele da Srbija konačno odustane od političke neutralnosti i dobrih odnosa sa Rusijom i Kinom, piše nemački nedeljnik „Unzere Cajt“ uz konstataciju da je „Srbija ostala otporna“.

Lep poklon za opoziciju u Srbiji koju podržava Zapad – vladajuća lista predsednika Aleksandra Vučića je, nakon prebrojavanja svih glasova, jasno pobedila na parlamentarnim izborima 17. decembra i potisnula izazivače na svoje mesto. Prema podacima Republičke izborne komisije, Vučicćeva lista osvojila je 46,75 odsto glasova, dok je opozicioni savez „Srbija protiv nasilja“ sa 23,66 odsto osvojio dvostruko manje. Konačni rezultati objavljeni su prošle nedelje uoči praznika pravoslavnog Božića – navodi nedeljnik.

„Unzere Cajt“ ukazuje da je posle neuspeha na parlamentarnih i lokalnih izbora u decembru, prozapadni savez „Srbija protiv nasilja“ pokušao da organizuje masovne proteste.

„Međutim, novo izdanje ‘obojene revolucije’ nije urodilo plodom. Pozivi na demonstracije uglavnom su bili koncentrisani na Beograd i bili su usmereni protiv navodne masovne izborne prevare. Protesti su dostigli vrhunac 24. decembra kada su demonstranti pokušali nasilno da uđu u Skupštinu grada. Probuđena su sećanja na upad u Skupštinu 2000. godine, koji su organizovali od CIA obučeni aktivisti ‘Otpora’ posle rata Natoa protiv Jugoslavije, kojim je prekršeno međunarodno pravo, a koji je rezultirao svrgavanjem tadašnjeg predsednika Slobodana Miloševicća“, podseća nedeljnik.

error: Content is protected !!