duhovi

duhovi

Duhovski ponedeljak, dan posle praznika Svete Trojice, ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Praznuje se kao crveno slovo, u miru i molitvi, bez teških poslova. U nekim krajevima poznat je i kao Trojičin ponedeljak ili Zeleni ponedeljak.

Na ovaj dan se ne radi, ne pere, niti se čisti. Obavezno se ide u crkvu, pale se sveće za pokoj duša, a u pojedinim krajevima obilaze se i groblja. Deli se milostinja, za zdravlje živih i mir preminulih.

Grančice lipe, breze ili leske ostaju u domovima tokom svih „duhovskih dana“. Zelenilo simbolizuje obnovu života i veruje se da štiti od zlih sila.

U istočnim krajevima Srbije postoji verovanje da, na ovaj dan, treba da se pojede poslednje vaskršnje jaje – kao simbol zatvaranja velikog prazničnog kruga, od Vaskrsa do Duhova.

Staro narodno upozorenje kaže: „Ko ne poštuje Duhovski ponedeljak, u kući će imati nemir.“ Zato se ovaj dan obeležava u tišini, uz svečani ručak i prisećanje na pretke.

Ako se na Duhovski ponedeljak izmirite s nekim s kim ste u zavadi, veruje se da će mir i blagostanje ući u vaš dom.

duhovi-f

Od 8. do 10. juna hrišćani širom sveta slave praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poznat i kao Duhovi, Pedesetnica, Trojica ili Trojčindan.

Ovaj važan hrišćanski praznik pada tačno 50. dan nakon Uskrsa i obeležava se tri dana, uz bogate crkvene obrede i narodne običaje. Duhovi su jedan od tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, pored Božića i Uskrsa.

Duhovi su pokretni praznik koji se svake godine slavi 50 dana nakon Uskrsa i deset dana posle Spasovdana (Vaznesenja Gospodnjeg). Proslava traje tri dana i prati je niz verskih i narodnih običaja, koji simbolizuju zaštitu porodice, zdravlje i napredak.

Na prvi dan Duhova, u crkvama se tokom Svete liturgije unose sveže grančice lipe, trava i cveće, od kojih vernici prave venčiće. Ovi venčići, koji se pletu u crkvi, smatraju se blagoslovenim i veruje se da donose zdravlje, sreću i zaštitu ukućanima. Venčići se čuvaju uz ikonu do sledeće Pedesetnice, a često se nose i onima koji ne mogu da prisustvuju liturgiji.

Osveštana voda, koja se takođe deli na Duhove, koristi se za blagoslov i isceljenje bolesnih, dok se molitve upućuju za oprost grehova i duhovno pročišćenje.

duhovi

Ovo je dan Svete Trojice, jedan je od najznačajnih hrišćanskih praznika kojim je završeno osnivanje Hristove Crkve. Na današnji dan crkve i domovi se kite zelenim grančicama i posipaju travom.

Praznik Svete Trojice predstavlja sva tri lica Boga – Oca, Sina i Svetog Duha. Naziva se još i Duhovi i Pedesetnica i posvećen je Silasku svetoga Duha na apostole, i proslavlja se kao rođendan Crkve. Učenici sina Božijeg progovorili su tada mnoge jezike koje do tada nisu znali i krenuli su po celom svetu da propovedaju hrišćanstvo.

Duhovi se slave tri dana, kao i Božić i Uskrs, a praznovanje se nastavlja cele sedmice, tokom koje se ne posti, jer je to „trapava nedelja“.

Najavljuje Petrovski, odnosno Apostolski post koji ove godine traje od 1. do 11. jula, odnosno do Petrovdana koji svake godine praznujemo 12. jula.

Običaj je da se danas, tokom molitve, u hramovima pletu venčići od trave koji se posle stavljaju pored ikone i kandila. Mnogi nose venčiće sa sobom, da bi ih Gospod zaštitio od raznih nesreća.

Svete Trojice su krsna slava mesta i gradova. U mnogim mestima organizuju se litije. Slave se i kao krsna slava, prvi ili drugi dan. Slava su, Dan policije i Dan MUP-a Srbije.

Duhovi 1

Duhovi se praznuju 50 dana posle Vaskrsa, pa se zovu i Pedesetnica. Na Pedesetnicu se svetkuje spomen na silazak Svetog Duha u Jerusalimu na apostole. To je jedan od najveličanstvenijih hrišćanskih praznika još iz apostolskog vremena.

Naziv Duhovi je doslovce preuzet iz staroslovenskog, gde je to dativ jednine, a u stvari se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova ,kako se to odomaćilo u imenu koje ovaj praznik danas nosi.

Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan „rođenja Crkve” budući da Dela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na ovaj praznik, nazvan i Trojice, jer se fizički pojavilo i Treće Lice Svete Trojice – Sveti Duh, Pravoslavna crkva ukrašava hramove u koje se unosi zelena trava.

Po značaju to je treći praznik, posle Uskrsa i Božića, i kao i oni, slavi se tri dana.

 

Običaj je da se iz manastira ponese osveštana vodica kako bi u narednih godinu dana bilo mira i sklada u kući. Naročito se preporučuje bolesnim ili grešnim osobama da na današnji dan posete neku svetinju – kako bi potražili lek i spasenje ili oprost.

Praznovanje se nastavlja cele sedmice, ne posti se i to je takozvana trapava nedelja. I Duhovski ponedeljak i Duhovski utorak obeleženi su crvenim slovima u kalendaru.

U pravoslavnom živopisu Silazak Svetoga Duha je predstavljen kako apostoli sede sa strane, sa upražnjenim mestom na čelu (zamišlja se da je tu Gospod Hristos, koji se deset dana ranije vazneo na nebo), među kojima je Bogorodica; iznad njih je Sveti Duh izobražen u vidu ognjenih jezika kako silaze na njih.

error: Content is protected !!