други светски рат

subnor

U znak poštovanja prema borcima koji su se pre osamdeset i jednu godinu iz ovih krajeva uputili u borbu za slobodu, obeležena je godišnjica formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade. Upravo 14. oktobra 1944. godine, u varoši koja je već disala duhom oslobođenja, nastala je jedna od najznačajnijih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Profesor Milovan Ćurčić podsetio je da su okosnicu brigade činili iskusni borci partizanskih odreda iz Kikinde i okolnih mesta, kojima su se pridružili brojni mladi i stariji dobrovoljci.

– Prema podacima iz knjige Đorđa Momčilovića, brigada je brojala 2.872 borca i odmah po formiranju ušla u sastav Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, dobivši posebne zadatke na teritoriji Vojvodine. Brigada je u Kikindi prošla obuku za složene operacije, a zadatak joj je bio obezbeđenje važnih objekata i zaštita imovine građana. Krajem oktobra 1944. po naređenju Glavnog štaba, dobila je zadatak da u Banatu očisti teren od fašističkih snaga, a potom je prešla u Suboticu, radi obezbeđenja granice i vojnih objekata. U završnim operacijama oslobođenja Bačke i u čuvenoj Batinskoj bici kod Bezdana, borci 13. brigade dali su izuzetan doprinos. Mnogi su stradali, a brojni posle rata odlikovani medaljama za zasluge – rekao je Ćurčić.

Predsednik kikindskog SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je brigada nastala od dobrovoljaca iz severnog i srednjeg Banata, pored Kikinde i okoline – iz Srpske Crnje, Vojvode Stepe, Karađorđeva, Kumana, Melenaca, Dragutinova, Čoke i drugih mesta.
– Najmlađi učesnik imao je svega 14 godina, Milan Pecej iz Vojvode Stepe, a među najstarijima bili su braća Vuković iz Ruskog Sela, veterani Prvog svetskog rata. Brigada je bila mešovitog nacionalnog sastava – Srbi, Mađari, Rumuni, Slovenci i drugi borili su se rame uz rame, bez podela. Posle kratke obuke jedinice su upućivane na različite zadatke: jedna u Petrovgrad, druga ka Srpskoj Crnji radi obezbeđenja granice, treća u Suboticu i na mađarsku teritoriju. Pripadnici brigade učestvovali su u čišćenju terena od neprijateljskih bandi i u razotkrivanju špijunskih grupa koje su delovale nakon oslobođenja- – naveo je Orelj.

Svečanost u Kikindi bila je prilika da se još jednom oda počast hrabrim ljudima koji su u teškim vremenima izneli borbu za slobodu. Njihovo delo podseća da je cena mira bila visoka, ali da su temelji dostojanstva upravo u požrtvovanosti onih koji su za slobodu dali sve.

 

dan-oslobodjenja-2025-(5)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeležena je 81 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, potomci poginulih, društvenih i političkih partija.

Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan zahvalio je svima koji su došli i pokazali koliko je 6. oktobra važan datum koji je utkan u svakog Kikinđanina

– Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji.Ovaj datum pokazuje nam u kom pravcu treba da težimo, pravcu slobode, borbe i jedinstva, a to nam je i najpotrebnije u ovim izazovnim vremenima. Kikinda je grad junaka, boraca, stradalnika i heroja, jer kada je otadžbina u pitanju Srbin brani svoju zemlju. Tada nema podela i zbog toga je važno da nijedan datum ne obeležavamo jednostrano. Srbin svoju državu ne da nikome, rekao je  predsednik Aleksandar Vučić, jer jednu otadžbinu imamo i moramo da je branimo. Jaka, ekonomski stabilna, vojno neutralna, ali vojno jaka zemlja Srbija mora i može da bude jedinstvena – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom i narodom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu.Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

– Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Fašizam i nacizam su najveće zlo 20. veka koji su doneli stradanja i razaranja  – naveo je Barošević.

Savo Orelj, predsednik GrO SUBNOR-a podsetio je da je u Kikindu, tog 6. oktobra 1944. godine u ranim jutarnjim časovima, iz pravca Ruskog Sela, ušlo 35 tenkova. Otpor Nemaca bio je slab i nakon kratkotrajne borbe grad je oslobođen.

-Naša je dužnost da negujemo kulturu sećanja. U Drugom svetskom ratu više od 700 naših sugrađana izgubilo je svoj  život – rekao je Orelj.

Olga Litvina, predsednica sveruske organizacije ,,Bojevo bratstvo“ u Srbiji i Republici Srpskoj takođe se obratila prisutnima:

-U borbama za oslobođenje Kikinde poginulo je četiri pripadnika Crvene armije, međutim to nisu bili jedini gubici ruskog naroda u ratu u kom je život izgubilo više miliona vojnika, civila, dece i žene. Nikada naši narodi nisu napadali, nego su samo branili svoje.

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov naveo je da je društvena odgovornost svih nas da se obeležavaju ovakvi datumi, čime se uče mlađe generacije da je borba za slobodu najvažnija.

A.Đ.

 

 

 

 

dan-pobede-(1)

Polaganjem venaca i šetnjom Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Centralno obeležavanje osamdesetogodišnjice održano je na spomeniku žrtvama fašizma, a senima predaka poklonili su se predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, predstavnici Vlade Srbije, ambasade Rusije, gostiju iz bratskog grada Narvika, ministarstava odbrane, vojske Srbije i unutrašnjih poslova, boračkih organizacija.

Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Bogdan istakao je da je 9. maj doneo pobedu protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva.

-Drugi svetski rat pamtimo po istrebljenju, najvećem broju umrlih i poginulih. Srbi su, uz Jevreje i Ruse, podneli najveću ljudsku žrtvu u ovom ratu jer smo se borili za ono što je naše. U svim ratovima uvek borili smo se samo za svoju slobodu, narod i svoju zemlju. I danas, kada doživljavamo podmukle napade, i spolja i iznutra, treba da se setimo da su naši preci uvek bili jedinstveni kada su trebali da brane zemlju. Zato nam je preko potrebno jedinstvo da budemo na strani istine, pobede i srpskog naroda – naveo je gradonačelnik Bogdan.

General Milorad Stupar, savetnik predsednika za odbranu dodao je da Kikinda ima pravo da slavi Dan pobede jer su njeni stanovnici učestvovali u borbi protiv nacizma.

-I ovog 9. maja treba da se podsetimo hrabrih predaka. Nacisti su u Drugom svetskom ratu ubili 51 milion ljudi. Prema stradanju, u odnosu na ukupnom broj stanovnika, najviše žrtve podneli su Poljaci kojih je stradalo 18 odsto, Rusi 14, a Srba je stradalo 10,6 procenata. To nam daje za pravo da slavimo Dan pobede i da negujemo kulturu sećanja i za generacije koje dolaze – rekao je general Stupar.

Šetnja Besmrtnog puka krenula je od Gradske kuće i okupila je veliki broj sugrađana. Mnogi su nosili fotografije svojih predaka poginulih u ratovima. Među njima je bila i Cica Ljiljak, ćerka Zdravka Ljiljka, odlikovanog borca u Drugog svetskog rata i počasnog građanina Kikinde.

-Četvrta je godina kako nije sa nama i ovo je još jedan povod da ga se setimo. Nije popuštao obeležavanje važnih datuma i uvek nam je pričao o tome kako je bilo u ratu, kako se ne bi zaboravilo stradanje – saznajemo od Cice Ljiljak.
Venci su položeni i na spomenik „Tuga“, kao i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

 

A.Đ.

bombardovanje-drugi-svetski-rat

Na današnji dan, 22.novembra 1944 god. već oslobođena Kikinda, doživela je u večernjim satima napad nemačkih ratnih aviona.

Meta je bila Železnička stanica, i sovjetski vojni transport, koji su se tu našli. Fašistički zločinci izručili su veći broj razornih bombi, koje su samo delimično pogodile vojne ciljeve.

– Nekoliko bombi je palo na obližnje kuće i izazvalo velike ljudske gubitke: 46 poginulih, 19 teško ranjenih od kojih su pet ubrzo umrli i 20 lakše ranjenih lica. Srušeno je 119 kuća, među kojima i porodice Stražmešter, u kojoj su poginuli otac Joca ( 42)i ćerka Anica (8)godina. Među poginulim Kikinđanima je i mašinovođa na dužnosti, Milan Beleslić kao i četiri Crvenoarmejca- podseća Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

Takođe, tom prilikom izgorela su 3 vagona, oštećeno ili uništeno 30 vagona kao i jedna lokomotiva.

U SUBNOR-u grada Kikinde ukazuju da će uvrstiti ovaj datum u godišnji Plan aktivnosti, kao i inicirati postavljanje Spomen ploče na zgradu železničke stanice.

venci-6-oktobar-4-(2)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 80 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan istakao je da se 6. oktobra u Kikindi obeležava jedan od najvažnijih datuma u istoriji 20. veka.

-Veliki je dan za naš grad jer proslavljamo 80 godina slobode i ne smemo to nikada zaboraviti. Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji. Naši sugrađani bili su heroji, borili su se za slobodu, svoju zemlju i svoj grad. Podsetiću na poruku našeg predsednika Aleksandra Vučića da nam je najvažnija slobodna, nezavisna Srbija, Srbija koja će uvek čuvati svoju slobodu, a da su nam za to potrebni mir i stabilnost. Treba da čuvamo Kikindu i Srbiju za našu decu, ali i da ih učimo da nikada ne zaborave ko su, šta su i odakle su – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Danas je u Kikindu došla sloboda i prestalo je stradanje. Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Bili smo treća država, sa 1,7 miliona žrtava po stradanju, u Drugom svetskom – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general u penziji Milorad Stupar poručio je da je Srbija večna dok su joj deca verna.

-Moramo da imamo ponos, brigu i veru u sebe. Sa ovog mesta poručujem da je važno da sprečimo podele i da nemamo pravo da se delimo. Za svoju slobodu davali smo najvrednije, živote. Nikada nismo ugrožavali tuđu slobodu jer potšujemo svoju. Naše državno i vojno rukovodstvo vodi nas ka vojnoj neutralnosti jer treba da se bavimo našim napretkom i prosperitetom. Za to nam treba koncept totalne odbrane koji podrazumeva i obavezno služenje vojnog roka zato je potrebno da se on potvrdi opštim konsenzusom  – naveo je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana.

A.Đ.

CDA_9511-w1024

Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.

-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.

Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:

-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.

Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.

 

 

 

 

error: Content is protected !!