dom zdravlja

Skola-roditeljstva-(5)

Prva škola za trudnice u Kikindi pokrenuta je još 1996. godine u Opštoj bolnici, u vreme početaka „Baby friendli” programa. Zatim su, jedno vreme, održavana predavanja u Domu zdravlja. Škola za trudnice osnovana je 2016. godine u Kulturnom centru.

– U međuvremenu naziv je promenjen i sada je to Školu roditeljstva. Proširili smo program, uključili više stručnjaka i otvorili vrata ne samo trudnicama, već i njihovim partnerima i mladim roditeljima – objašnjava Olivera Vučković Popov, osnivačica i koordinatorka Škole, master strukovna medicinska sestra i glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja.

Trudnice mogu da se prijave za školu u Službi za zdravstvenu zaštitu žena i da počnu sa pohađanjem od 24. nedelje trudnoće. Predavanja su organizovana u dve grupe.

– U prvoj grupi učestvuju lekari, pedijatri, patronažne sestre, stomatolozi, defektolozi, bibliotekari i instruktori prve pomoći. Teme koje obrađujemo su trudnoća, porođaj, dojenje, prvi dani sa bebom, prenatalno čitanje, prva pomoć kod dece, kao i rast i razvoj dečjeg mozga – objašnjava Vučković Popov.

Drugi deo škole obuhvata psihofizičku pripremu, uključujući aerobne vežbe sa pilates loptama, vežbe na parteru, kao i tehnike disanja koje pomažu tokom porođaja.

– Sa trudnicama prolazimo kroz četiri faze porođaja, tako da im sve bude jasnije i manje zastrašujuće. Od 420 do 430 žena koje obiđemo nakon porođaja, oko 120 godišnje prođe kroz našu školu. Najčešće su to prvorotke, ali dolaze i žene koje se porađaju drugi ili treći put, posebno ako je velika razlika između dece – kaže naša sagovornica.

Interesantno je da se sve više očeva uključuje u program.

– Kada žene pozovu svoje partnere, a grupa postane kompaktna, tada se i očevi više aktiviraju. Često se dešava da dođu na jedno predavanje, a potom sami insistiraju da nastave sa školom – ističe Vučković Popov.

Škola ne završava rad sa roditeljima sa porođajem. Organizuju se i radionice za roditelje sa bebama, gde se uče tehnike masaže za povezivanje s detetom.

– Masaža se preporučuje od drugog do 12. meseca, a roditelji se uz to savetuju o ishrani bebe, nemlečnoj hrani, kao i svim drugim nedoumicama koje se javljaju kako dete raste – objašnjava ona.

Jedan od značajnih projekata u okviru škole je i program UNICEF-a „Razigrano roditeljstvo“, koji povezuje Dom zdravlja, lokalnu samoupravu, Centar za socijalni rad i Predškolsku ustanovu.

U okviru ovog programa, prošle godine smo organizovali prvi Sajam roditeljstva, a ove godine ćemo ga ponoviti u maju, povodom Dana porodice. Biće tu tribine i predavanja o razvoju dece od rođenja do treće godine, a uključićemo i profesore, defektologe i logopede – najavljuje Vučković Popov.

Škola roditeljstva podržava i korišćenje mobilne aplikacije „Bebbo“, koja već tri godine pruža korisne savete mladim roditeljima.

Preporučujemo roditeljima da koriste ovu aplikaciju, jer nudi sjajne teme i podstiče aktivan rad s decom. Cilj je da se smanji broj dece koja kasno progovaraju i da se na vreme prepoznaju mogući razvojni problemi – zaključuje Vučković Popov.

S. V. O.

Dom-zdravlja

Od novogodišnje noći, u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja beleže veći broj pregleda nego što je to uobičajeno, kaže dr Dejan Pilipović.

– Imali smo dvadesetak poziva na 24 sata, što jeste povećan broj u odnosu na prosek. Najčešće su nas pozivali hronični bolesnici sa kardiovaskularnim i neurološkim oboljenjima, a bilo je i dosta ortopedskih povreda prilikom okliznuća, padova, i na javnim mestima i u kućama – kaže dr Pilipović.

Tokom ovog praznika, u Službi hitne pomoći, na sreću, nije zabeležena nijedna povreda od pirotehničkih sredstava.

Kao i uvek u toku novogodišnjih i božićnih praznika, lekari savetuju umerenost u jelu. Zdravima se preporučuju manje porcije, a hroničnim bolesnicima, hipertoničarima i kardiovaskularnim bolesnicima, da izbegavaju masnu, začinjenu i slanu hranu. Svakako, u sezoni gripa, treba provetravati prostorije i izbegavati veće skupove u zatvorenom prostoru. Dodatni savet je uzimanje vitamina D zbog manje sunčanog svetla u zimskim danima.

S. V. O.

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.

vakcinacija-grip-(1)

U ambulantama Doma zdravlja u toku je vakcinacija protiv sezonskog gripa. Na raspolaganju su dve vakcine „influvak tetra“ i domaća „torlak flu“ koju je proizveo Institut „Torlak“.

-Imunizacija je počela početkom oktobra i na pacijentima je da odaberu koju vakcinu žele da prime. „Influvak tetra“ pokriva četiri soja virusa protiv gripa, a „torlak flu“ tri. Do sada je 1.854 primilo „influvak tetra“, dok su se za domaću vakcinu odlučila 142 pacijenta – saznajemo od glavne sestre Doma zdravlja Mire Pećanac.

Preporuka je da se protiv sezonskog gripa zaštite rizične grupe, a na raspolaganju je 3.500 doza.

-To su hronični bolesnici sa poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe sa oslabljenim imunitetom, deca koja su imuno kompromitovana, stariji od 65 godina. Imunizacijom je potrebno obuhvatiti i osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost, kao i osobe zaposlene u javnim službama koje su u riziku – dodala je naša sagovornica.

 

 

Da bi se postigla zaštita neophodno je dve do tri nedelje nakon vakcinacije. Grip još uvek nije registrovan, ali sa hladnim vremenom primetan je veći broj onih koji se žale na oboljenja sličnim gripu.

A.Đ.

 

pregledi-1-(1)

Preventivni pregledi biće organizovani u Domu zdravlja u nedelju od 8 do 17 časova u ambulanti u Svetosavskoj 53.

Građani će moći da kod lekara opšte prakse obave pregled  i da prekontrolišu kompletnu krvnu sliku, hemoglobin A1 i C i tumor markeri. Pored toga pacijenti koji žele moći će da prime i sezonsku vakcinu protiv gripa.

Svi koji žele da vade krv trebalo bi da dođu do 12 sati.

doctor-4303020-1280

Povodom Svetskog dana srca, u Crvenom krstu je od 9 do 11 sati, organizovana besplatna provera krvnog pritiska i šećera u krvi za sve sugrađane. Akcija se organizuje u saradnji sa Domom zdravlja i građani će moći da dobiju i savete o prevenciji bolesti.

Od 11 sati Crveni krst će obeležiti Međunarodni dan starijih osoba druženjem korisnica programa „Briga o starijima“.

S. V. O.

GOCA-RODIC-OENZIJA-(2)-(1)

Dugogodišnja načelnica Doma zdravlja i pomoćnica direktorice za medicinska pitanja dr Gordana Rodić nakon 35 godina provedenih u službi otišla je u zasluženu penziju. Prava penzionerka bila je ni manje ni više nego čitava tri dana. Naime zvanično je poslednji radni dan bio 1. septembar, a već 5. ponovo je primala pacijente u ambulanti u Kralja Petra Prvog 106.

Otkriva nam i kako se opredelila za jedan od najhumanijih poziva.

– Kada je trebalo da se odlučim za upis u srednju školu dvoumila sam se da li da upišem jezike, međutim poslušala sam savet tetke koja mi je uvek govorila da treba da upišem nešto „konkretno“. U ondašnjoj Pedagoškoj akademiji bila je srednja medicinska škola  i moj izbor je pao na nju – otkriva nam dr Rodić.

Rado se priseća srednjoškolskih dana i navodi da su bili znatno drugačiji u odnosu na one kakvi su danas.

-U to vreme bilo je više praktične nastave i puno više vremena provodili smo na bolničkim odeljenjima. Sestra koja je bila zadužena za nas, učenike medicinskog smera, bila je Mira Popović, koja je i zaslužna što sam upisala medicinu. Ona je sada moj pacijent i svima pričam kao anegdotu kako sam ja zapravo postala lekar. Kada god dođe na pregled kolegama kažem da je ona zaslužna za to što sam danas – ističe naša sagovornica i priseća se kako je sve počelo.

-Kao mlada imala sam izuzetno oštru kosu, a u vreme kada sam bila srednjoškolka medicinske sestre su nosile bele mantile i na sakupljenu kosu  imali smo uštirkanu belu kapu. Koliko god da sam stavljala šnala da drži pomenutu kapu, uvek mi je stajala nakrivo ili je spadala. Sestra Mira me je opominjala da kapu namestim kako treba. Tada sam u sebi razmišljala: „Neću ti ja nositi ovu kapu na glavi čitav radni vek, nema šanse“. To je bio prvi razlog što sam se opredelila za studije medicine – pojasnila je dr Gordana Rodić.

Kada je došlo vreme upisa na fakultet sakupila je potrebnu dokumentaciju i uputila se u Novi Sad da je preda na Medicinski fakultet. Po završetku studija zajedno sa diplomom naša sagovornica već je bila majka. Na trećoj godini studija rodila je dete, ali je to nije omelo da završi fakultet. Vratila se u Kikindu i tu gde je počela i završila radni vek.

-Konkurisala sam za specijalizacije za higijenu i ginekologiju. Nisam ih dobila i uvek sam razmišljala da je to zbog nečega dobro. Dopadala mi se i interna medicina i na kraju sam specijalizirala opštu medicinu. Ona je obuhvata sve i zadovoljna sam što sam je odabrala. Moraš da budeš potkovan iz svih grana medicine da bi mogao da pomogneš pacijentima koji dolaze u ambulantu – dodaje dr Rodić. – Koliko je teško raditi u ovoj oblasti govori i činjenica da svi koji dođu posle studija odlaze na specijalizacije određene oblasti. Normativ za lekara opšte prakse je od 1.200 do 1.600 pacijenata, a mi ih imamo trostruko. Prvu godinu radnog staža radila sam u Hitnoj službi i jedva sam čekala da pređem u ambulantu. Svakog pacijenta ispratim od početka do kraja lečenja, kako ono teče, da li ga treba slati dalje. Postanemo prijatelji, pa i porodica.

Vitalna i dobrog zdravlja dr Gordana Rodić nije se puno razmišljala da li će da nastavi da radi, posebno u situaciji kada nema dovoljno kolega.

ISPRAĆAJ U PENZIJU

Ispraćaj u penziju doživela je emotivno. Na jednom mestu sakupile su se kolege, ali i ostali zaposleni sa kojima je provela više od tri decenije. Uputili su joj, kaže, divne poruke, bez obzira na to što su svi znali da i dalje ostaje u službi.

-Od njih sam se oprostila kao načelnica i kao rukovodilac. Moje kolege „okitile“ su me zlatnom ogrlicom koja će mi ostati jedna od najlepših uspomena – napomenula je dr Gordana Rodić.

PLETENJE, CVEĆE I KOLAČI

Pošto dođe kući s posla doktorka prvo u ruke uzima pletivo. To joj je kaže najlepše opuštanje posle napornog dana. Osim pletenja voli cveće koje rado uzgaja, da pravi kolače, da eksperimentiše sa receptima i da kvalitetno provodi vreme sa unukom.

POŠTOVANJE LEKARA

Naša sagovornica trudi se da pacijenti iz njene ordinacije odlaze nasmejani i kako kaže, u većini slučajeva uspeva u tome. Prisetila se i anegdote.

-Često je na pregled dolazila Romkinja Kata. Živela je preskromno i preživljavala je tako što je čistila tuđe kuće, održavala dvorišta, bašte, išla u nadnicu. Nikada u ordinaciju nije ušla obuvena, nego se uvek izula ispred vrata. Imala je jedne papuče i jedne cipele i u njima je i radila i nije želela da zaprlja prostor u koji dolaze pacijenti – navela je dr Gordana Rodić.

A.Đ.

stitna-zlezda-ambulanta

Veliko interesovanje građana za besplatne preventivne pregleda bilo je i protekle nedelje u Opštoj bolnici i Domu zdravlja.

U kikindskoj Bolnici opšti lekarski pregled obavilo je 50 građana, a ultrazvuk štitne žlezde njih 62. Laboratorijske analize urađene su za 50 pacijenata.

Građani su mogli da urade tumor markere: PSA za muškarce, kao i CEA, CA19-9 i AFP (Alpha Fetoprotein), izmere krvni pritisak, provere nivo šećera u krvi, urade EKG i provere kompletnu krvnu sliku u laboratorijama. I ovoga puta svi pacijenti kod kojih su uočene nepravilnosti prilikom pregleda ili u rezultatima upućenu su na dalju dijagnostiku i preglede.

U Domu zdravlja 70 sugrađana obavilo je preventivni pregled. Od tog broj jedan je hospitalizovan na Internom odeljenju, a nekolicina je upućena na dalju dijagnostiku kod specijalista nakon pregleda štitne žlezde. Na preglede su podjednako dolazili i mlađi i stariji pacijenti.

Značaj ove akcije Ministarstva zdravlja, pored izuzetnog odziva građana, posebno ilustruje podatak da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata širom zdravstvenih ustanova u Srbiji otkrivena najteža oboljenja, i to najčešće bez ikakvih simptoma, kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti poput različitih maligniteta, aneurizme i slično.

A.Đ.

 

STITNA-ZLEZDA-(1)

Preventivni pregledi za odrasle i decu biće organizovani u nedelju, 15. septembra i u Domu zdravlja.

Od 8 do 17  odrasli u ambulanti u Svetosavskoj 53  mogu doći na opšti pregled, ali i uraditi ultrazvuk štitne žlezde. Svi koji žele da urade laboratoriju odnosno da provere krvnu sliku i tumor markere za žene i za muškarce to mogu učiniti od 13 časova.

U isto vreme organizuju se i preventivni pregledi dece u Dečijem dispanzeru  po sistemima.