Studenti generacije Z sve češće dolaze na američke univerzitete bez veštine čitanja dužih tekstova, pokazuju najnoviji podaci. Činjenica da mladi ne čitaju i nemaju sposobnost razumevanja složenih tekstova u akademskom okruženju pokreće pitanja o budućnosti visokog obrazovanja i stručnosti novih diplomaca.
Na američkim fakultetima, mladi rođeni između 1997. i 2012. godine sve češće ne ispunjavaju očekivane standarde u čitanju i razumevanju akademskih tekstova. Prema izveštaju časopisa Fortune, skoro polovina Amerikanaca nije pročitala ni jednu knjigu tokom 2025. godine, a čitanje knjiga u SAD palo je za oko 40 odsto u poslednjih deset godina. Mladi od 18 do 29 godina godišnje pročitaju u proseku 5,8 knjiga, što je značajno manje u odnosu na starije generacije.

U akademskom kontekstu, profesori sa različitih univerziteta u SAD ukazuju da studenti imaju teškoće sa čitanjem i razumevanjem složenijih tekstova i zadataka. Neki predavači su svedočili da su primorani da uključe čitanje naglas u nastavu i posvećuju više vremena objašnjavanju osnovnih pojmova, jer studenti nemaju naviku ili sposobnost da samostalno analiziraju pisane sadržaje.
Pad nivoa čitanja dovodi i do prilagođavanja nastavnih metoda. Neki univerziteti uvode interaktivnije pristupe, uključujući analizu teksta „reč po reč“, grupne diskusije i češće provere razumevanja. Cilj je da se podrži razvoj čitanja sa razumevanjem, ali kritičari upozoravaju da ove mere mogu rezultirati smanjenjem očekivanih akademskih standarda.

Uzrok problema pripisuje se generalnom smanjenju interesovanja za čitanje knjiga u čitavoj populaciji i dominaciji digitalnih formata koji favorizuju brzo skeniranje umesto dubokog čitanja. Neke studije ukazuju da digitalne platforme i fokus na kratke forme većinu vremena zamenjuju tradicionalno čitanje, što utiče i na sposobnosti neophodne za akademski uspeh.
Stručnjaci upozoravaju da nedostatak veština dubinskog čitanja može imati posledice i van univerzitetskih klupa — od smanjene kritičke analize informacija do izazova u profesionalnom okruženju gde je sposobnost čitanja i tumačenja pisanih materijala ključna.

Ovo pitanje je deo šireg razgovora o obrazovnim navikama i kulturi čitanja u digitalno doba, a nastavnici, istraživači i institucije traže načine da podstaknu studenata da ponovo usvoje navike koje podržavaju dublje razumevanje i kritičko razmišljanje.
Izvor: Srpski ugao

