цлпу тера

Letnja-umetnicka-skola

Studenti umetničkih fakulteta, njih 40, iz Srbije i Evrope, boraviće i stvarati u Letnjoj umetničkoj školi u našem gradu od 6. do 13. jula. Ovo je danas i ozvaničeno, potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Univerziteta umetnosti u Beogradu, Grada Kikinde, Kulturnog centra i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u Gradskoj kući.

U ime Univerziteta umetnosti, ugovor o saradnji potpisala je rektorka, prof. dr Mirjana Nikolić. Univerzitet tradicionalno Letnju školu organizuje u različitim gradovima, što je, kako je rekla, dobra prilika za internacionalizaciju i decentralizaciju.

– Želja nam je da pokažemo šta sve postoji u Srbiji, da Beograd i Novi Sad nisu centri u kojima sve počinje i sve se završava, nego da mi imamo mnogo izuzetno lepih gradova koji mogu, ne samo svojom tradicijom i kulturom, već i aktuelnim trenutkom, da ponude mnogo toga. Aspekt internacionalizacije je bitan jer 17 studenata stiže iz inostranstva: Kine, Italije, Poljske, Belgije i Slovenije, što je dobra prilika da mladi umetnici budu u kontaktu sa lokalnom zajednicom i da ponesu još bolja iskustva iz Srbije. U Kikindi smo naišli na neverovatno dobar odjek svih naših ideja i mislim da će ovo biti reprezentativna škola koja će, u punom kapacitetu, prikazati mogućnosti i Kikinde i umetnika, učesnika Škole – rekla je prof. dr Nikolić.

Održavanje Letnje umetničke škole je korak bliže našem projektu da postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. godine, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Siguran sam da ćemo doprineti promociji grada i da će se saradnja s Univerzitetom umetnosti produbiti i nastaviti. Treba imati smelih ideja i vizija i mislim da zavređujemo da postanemo, na neki način, i univerzitetski centar, i da, možda, dovedemo fakultete i iz drugih oblasti. Organizovanjem Letnje umetničke škole takođe doprinosimo tome da postanemo centar kulture i umetnosti u regionu – napomenuo je Lukač.

Rad Letnje škole biće organizovan u četiri radionice: keramike, koja je privukla najviše polaznika, zatim likovnih umetnosti, muzike, komponovanja i muzičke produkcije i dramske, koje će voditi profesori i saradnici Univerziteta umetnosti.

CLPU „Tera“ biće domaćin Fakultetu primenjenih umetnosti, studentima keramike i to upravo na početku održavanja Simpozijuma.

– Ovo je deo misije koju smo u „Teri“ zacrtali pre 42 godine, da se i kroz sektor univerziteta institucionalno pozicioniramo – istakao je direktor „Tere“, Aleksandar Lipovan. – Ovakve stvari su važne jer doprinose sektoru kulture i obrazovanja kao instrumentima uz pomoć kojih grad može da gradi svoju kulturnu politiku.

U ime Kulturnog centra, Memorandum o saradnji je potpisao v. d. direktor, Marko Markovljev.

– Nama kao ustanovi kulture to mnogo znači jer podiže kapacitet i vidljivost naše institucije, a od velikog značaja je i za grad jer će veliki broj studenata iz naše zemlje i iz Evrope upoznati naš grad i, možda ga prepoznati na drukčiji način – kazao je Markovljev.

Kako je rečeno, Letnja umetnička škola ima urbanu orijentaciju, studenti će stvarati na više mesta u Kikindi, u prisustvu građana kojima će, na završnoj manifestaciji, 12. jula, biti prikazani postignuti umetnički rezultati.

S. V. O.

Arhiv-radionice-(10)

Istorijski arhiv Kikinda i Centar za likovnu i primenjenu umetnost “Tera” započeli su u Arhivu organizovanje radionica izrade grbova i štitova naselja u Velikokikindskom privilegovanom distriktu za učenike sedmog i osmog razreda osnovnih škola.

– Koncept je da se učenicima približi šta je bio Distrikt, šta je on značio za građane Velike Kikinde, za srpski narod u njoj, i da im se, na interesantniji način, kroz crtež i rad sa glinom, predstavi to – rekao je direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev.

Prvi radioničari bili su učenici dva odeljenja Osnovne škole „Feješ Klara“. Za njih je, na početku, upriličen obilazak izložbe o Velikokikindskom distriktu u prostorijama Muzeja, kroz koju ih je vodio arhivista Vladimir Dudić.

– Deca se danas slabije interesuju za istoriju, posebno za lokalnu, više ih zanima egipatska i starogrčka. U školi se ova tema uglavnom samo pominje, ne uči se detaljnije koja su sve sela bila deo Distrikta. Sada su videli te grbove i kroz igru su izabrali jedan, crtali ga po sećanju, a zatim i izrađivali pečate u glini – objasnila je arhivista Snežana Karačonji, koja je vodila radionice.

U saradnji sa „Terom“, u radionicama učestvuju vajari i pomažu deci u izradi. Edukator sa dugogodišnjim radom u osnovnim školama danas je bio Igor Smiljanić.

– Izrada grbova i obeležja obrađuju se u osmom razredu. Deci je interesantno da istražuju, da rade sa glinom i mi smo tu da ih usmeravamo – rekao je Smiljanić.

Adrijan Molnar, učenik sedmog razreda, kaže da ovu temu još nisu imali na časovima istorije.

– Dopada mi se, korisno je i zabavno. Mislim da je važno da ljudi znaju istoriju svog grada, da je to osnovna kultura – rekao je Adrijan.

Danas izrađeni pečati biće ispečeni i poklonjeni odeljenjima koja budu učestvovala u radionicama Arhiva i „Tere“.

Radionice su uvod u obeležavanje 250 godina od osnivanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, koje se odigralo u novembru 1774. godine, rekao je direktor Sivčev. Ustanove u Gradu pripremaju svoje programe, a Istorijski arhiv će tada predstaviti luksuznu monografiju o Distriktu, o poveljama koje su izdate za vreme njegovog trajanja, a, u saradnji sa Maticom srpskom, biće organizovan stručni skup sa eminentnim stručnjacima iz svih oblasti društvenih nauka.

S. V. O.

 

Tera-murali-(8)

Umetnička kolaborativna grupa „DIM Tim“ koju čine Danijela Mršulja Vasić i Milenko Vasić, vizuelni umetnici iz Beograda, vratila se u Kikindu, u Salon Muzeja „Tera“ u kojem je, pre tri sedmice, postavila svoju izložbu „KOD“. Danas su, u njenom središtu, održali multimedijalno predavanje na temu istorije zidnog slikarstva.

Kroz vreme, murali su menjali svoj oblik, nekada su bili bliži onome što nazivamo savremenim životom – politici, sportu… ali postoje i čitave grupacije koje kroz murale izražavaju svoje stavove. Pre nekoliko dana hiperrealne likove napravili su, u muralima, navijači „Partizana“ na Dorćolu. Odmah zatim zvezdaši su ih prekrečili, priča Milenko Vasić.

Murali ovog umetničkog tima nalaze se širom sveta – od Švajcarske do Vijetnama. Danas će oplemeniti stražarsku kućicu na ulazu u nekadašnju kasarnu.

– Naši murali su, obično, birani za neke prostore, trudimo se da probude pažnju na duži rok i traže od ljudi da razmišljaju, uključe svoje senzore i pronađu sebe. U Novom Sadu imamo dva, jedan je na Svilari i ima stih. Tamo se nalazi zadnji visoki odžak od cigala i smetala im je kuća u blizini. Mi smo na njoj uradili takozvani put svile – meandre velike ravničarske reke smo, u geometrizovanom smislu predstavljene, odveli do dalekih prostranstava. Pošto je Mika Antić živeo u tom kraju, i Almaška crkva je tada slavila 300 godina, tu je sada, slovima veličine jednog metra, stih koji je on preuzeo od starih Kineza i  malo ga preradio. To je, takođe, i prva izreka koju je naša ćerka naučila kada je imala dve godine: „Samo vreme i strpljenje pretvaraju dudovo lišće u svilu“ – priča Milenko Vasić. – Urađeno je anagramski, hteli smo da čovek mora da zastane malo, da potroši vreme na tumačenje i da to bude kapisla za neka druga razmišljanja. U donjem delu smo, sa decom iz obližnje škole, napravili origami-golubove koji su prekrili postojeće grafite, ružne reči o tekućoj politici.

Prvi mural „DIM Tim kolaboracijske grupe“ u Kikindi biće takođe urađen i anagramski i imaće asocijacije na kasarnu i na „Teru“. Obuhvatiće čitavu stražaru i na njoj su danas rad započeli, osim porodice Vasić, i prisutni Kikinđani i zaposleni u „Teri“.

Inače, Danijela Mršulja Vasić bila je u „Teri“ kao studentkinja, pre 16 godina. Tada je nastalo 50 komada stopala, sada izloženih na postavci „KOD“. Stopala su prešla tačno 2.828 kilometara po izložbama u različitim postavkama i vratila se u Kikindu. „Mi to nazivamo ‘kodom’, kaže Vasić i najavljuje još jedan dolazak u Kikindu, kako bi napravili „terakota lopte“, kao oznaku za Muzej.

Tako će izuzetna, svetski priznata i uvažavana umetnost Vasića, ostaviti svoj pečat i u našem gradu, upravo tamo gde joj je i mesto i čemu su se vratili – u Centru za lepu i primenjenu umetnost „Tera“.

S. V. O.

ig-plakat[63318]

Centar za lepu i primenjenu umetnost „Tera“, u saradnji sa akademskim institucijama iz regiona organizuje, od 15. aprila do 17. maja, međunarodni vajarsko-edukativni kamp za studente umetnosti – „Kampus Tera 2024”.

Koncipiran kao višednevni međunarodni stručni skup, „Kampus Tera“ će okupiti  studente likovnih i primenjenih umetnosti, arhitekture i drugih srodnih disciplina, kao i nastavnike umetničkih i arhitektonskih fakulteta koji će raditi i razmenjivati znanja i iskustva tokom boravka u Kikindi.

Kamp je stručna praksa vajanja u terakoti u nastavnoj bazi „Tera“ i pohađaće ga studenti završnih godina studija fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Cetinja, Temišvara, Tirane, Rijeke i Osijeka.

Ove aktivnosti se sprovode radi jačanja umetničke produkcije mladih, da se podrži participativnost i zajednička vizija svih učesnika i da se ojačaju postojeće i stvaraju nove veze i saradnje, navodi se u saopštenju iz CLPU „Tera“.

U okviru programskih aktivnosti je i „Međunarodni masterklas Tera” u kojem će gostujući nastavnici održavati predavanja i raditi sa studentima.

Sve aktivnosti projekta realizovaće se u prostoru Ateljea, a učesnici će biti podeljeni u dve grupe, koje će raditi od 15. do 30. aprila i od 7. do 17. maja.

Tera sporazum

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ ostvaruje saradnju sa još jednom visokoškolskom ustanovom. Ove sedmice, u Dekanatu Fakulteta za arhitekturu i prostorno planiranje Univerziteta Politehnika iz Temišvara, Kristijan Blidaru, dekan Fakulteta i Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera“, potpisali su sporazum o saradnji dve institucije.

Saradnja će se odvijati u različitim oblicima studentskog programa edukacije i prakse na osnovnim i master studijama u domenu upravljanja kulturnim nasleđem.

U prethodne tri godine, ovo je treći sporazum o saradnji koji je „Tera“ potpisala sa akademskim institucijama iz regiona. Prošle godine potpisani su sporazumi sa Fakultetom likovnih umjetnosti iz Cetinja i sa Akademijom primjenjenih umjetnosti iz Rijeke, dok je sa Akademijom umetnosti iz Novog Sada sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji – realizaciji specijalističkih studija potpisan 2019. godine. Do kraja godine planira se potpisivanje sličnih sporazuma sa Polis Univerzitetom iz Tirane, Fakultetom likovnih umetnosti i Fakultetom primenjenih umetnosti iz Beograda, kao i sa Akademijom umjetnosti iz Osijeka.

„Od samog osnivanja Simpozijuma „Tera“ jedan od njegovih prioriteta jeste i aktivna participacija na polju multikulturalizma i interkulturalizma. Međusobno kulturno razumevanje, interkultiralni dijalog i uspešne prakse na polju kulture i umetnosti, značajno doprinose razvoju kulturne diplomatije razvijajući metod “meke moći” kao uspešan instument bilaterane i multilateralne saradnje“, navode u „Teri“ povodom potpisivanja sporazuma sa rumunskim univerzitetom.

error: Content is protected !!