centar za stručno usavršavanje kikinda

CG-k9kpTURBXy83MjEyYjdhMjlkNmQzYWFmODQxNzcxYjFmM2NiNDg2YS5qcGeRkwLNAxYA3gABoTAF

Leteće perle koje prkose gravitaciji, sedam pločica mudrosti, razna putovanja u prošlost i budućnost, ali i kroz krvotok i nervni sistem, ćelijske i arheološke ekspedicije, odgovorno korišćenje sveprisutne veštačke inteligencije, simulacije jedrenja, letenja i ronjenja, samo su neke od stotinu tema koje će pokriti najuzbudljvija noć nauke u Srbiji.

Cilj je podsticanje interesovanja za nauku među mlađim generacijama. Finansira se iz programa Evropske unije \”HORIZON EUROPE\” u saradnji sa lokalnim i međunarodnim partnerima.

Foto: Marko Risović/Promo

Šesnaesta „Evropska noć istraživača“ održaće se u petak, 26. septembra, od 16 do 22 sata, u 16 gradova širom naše zemlje. Održava se pod sloganom „U toku sa naukom“. Upoznaće posetioce sa najnovijim naučnim saznanjima, predstaviti neka od fascinantnih otkrića i provesti kroz interaktivne radionice koje će pokazati koliko je nauka deo našeg svakodnevnog života.

Od najmlađih radoznalaca do onih koji žele da probude dete u sebi, svi će biti u prilici da budu „u toku sa naukom” – da razgovaraju sa istraživačima, zavire u njihove laboratorije i sami pokušaju da reše deo naučnih zagonetki. Kao i svake godine, programi će biti potpuno besplatni za posetioce.

Bogat naučni sadržaj Kikinđani će u prilici da obiđu u Centru za stručno usavršavanje.

– Pozivamo vas da i ove godine budete deo Evropske noći istraživača! Po 16. put u Srbiji otvaramo vrata nauke – dođite da zajedno istražujemo, otkrivamo i zabavimo se, jer nauka je tu, pred vama i čeka da je upoznate! – poručuje dr Jasmina Nestorović Živković, koordinator projekta ReFocus FLOW.

„Evropska noć“ istraživača organizuje se već 20 godina uz podršku Evropske komisije širom Starog kontinenta, sa ciljem da na zanimljiv način afirmiše istraživače i nauku, približi njihov rad široj javnosti i podstakne mlade da se opredele za naučno-istraživačku karijeru.

Ove godine manifestacija se organizuje u 460 gradova u 25 zemalja. U Srbiji je, tokom proteklih 15 godina, ukupno 41 grad učestvovao u ovoj naučnoj avanturi. Ona se u našoj zemlji ove godine realizuje kroz dva projekta: ReFocuS FLOW i TRAILS.

Projekti su finansirani iz programa „HORIZON EUROPE“, najvećeg programa Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma „Marija Sklodovska-Kiri”.

(Izvor: Blic, foto: Marko Risović/Promo)

Grahovac-(3)

Akreditovani program stručnog usavršavanja pod nazivom „Pomozimo detetu da prevlada depresiju“ realizovan je za zaposlene u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ u Kikindi. Cilj tribine bio je da se vaspitači upoznaju sa karakteristikama dečije depresije, njenim uzrocima, simptomima i mogućnostima prevazilaženja.

Autor i voditelj tribine bila je psiholog Branka Grahovac, koja je tribinu započela testom samoprocene simptoma depresije kod samih učesnika-vaspitača.

– Test ne dijagnostikuje depresiju, već ukazuje na simptome na koje treba obratiti pažnju i, takođe, služi za samoanalizu. To je bio osnov za diskusiju kroz niz pitanja o prepoznavanju i reagovanju na ponašanja koja mogu da ukazuju na depresiju – objasnila je.

Ona je naglasila da depresija može biti prisutna kod predškolske dece, ali da se simptomi često preklapaju sa drugim stanjima.

– Manje od jedan odsto dece ovog uzrasta zaista razvije depresiju, ali je važno da se prepoznaju simptomi koji mogu da prerastu u depresiju u kasnijem uzrastu – navela je i predstavila simptome u ovom, ranom uzrastu, među kojima su emocionalni poremećaji, anksioznost, povećanje agresije, poremećaj koncentracije, pasivnost, nestabilnost i nemir, hiperaktivnost, izolacija i različite somatske tegobe poput bolova u stomaku.

Dodala je da se depresija može manifestovati i kod beba: prestanak dobijanja na težini, problemi sa jelom i spavanjem, dete često plače, vrišti, izostanak psihomotornog razvoja, nedostatak interesovanja za dešavanja u okolini, odsustvo komunikacije.

– Simptomi depresije kod adolescenata uključuju probleme sa apetitom, poteškoće sa spavanjem, lošije ocene u školi, teškoće u komunikaciji, pad interesovanja za hobije i druženje, gubitak energije, manjak samopouzdanja i razmišljanje o smrti. Depresiju kod adolescenata je teže prepoznati jer su promene raspoloženja česte u tom uzrastu – napomenula je.

Posebna pažnja posvećena je faktorima rizika i zaštitnim faktorima mentalnog zdravlja kod dece. Prema rečima predavača, ključnu ulogu u prevenciji imaju roditeljska podrška, otvorena komunikacija, podsticanje samopouzdanja i zdrave navike.

– Važno je uključiti se u život deteta, pokazati mu naklonost, izdvojiti vreme za razgovor, ali i izbeći preteranu kontrolu kako bismo podstakli njegovu nezavisnost. Utvrđivanje porodičnih pravila takođe je bitno, kao i promovisanje zdravih navika, smanjenje konflikata u domaćem okruženju, izbegavanje negativnih reakcija na ponašanje deteta, pomoć u prepoznavanju emocija i konstruktivnom rešavanju  sukoba – poručila je Branka Grahovac i navela zaštitne faktore.

– To su roditeljska briga za dete, samopouzdanje, samopoštovanje, socijalne veštine, efikasne strategije suočavanja sa stresom, vera i religioznost.

Tribina je realizovana u saradnji sa Centrom za stručno usavršavanje, a zbog velikog interesovanja, održana je u sali Visoke škole strukovnih studija.

S. V. O.

CSU-konkurs-Sovembar-(3)

Na tradicionalni likovni konkurs “Sovembar”, posvećen sovama ušarama, u Centar za stručno usavršavanje ove godine stiglo je više od 200 radova. Odlukom žirija, prve tri nagrade dodeljene su kolekcijama radova iz vrtića “Bubamara” iz Ruskog Sela, “Maslačak” iz Bašaida i „Kolibri” iz Kikinde.

Zbog originalnosti i posvećenosti temi, kako je obrazložio žiri, pojedinačna priznanja dobili su: Vuk Lončarević (6 godina), Lana Vučićević (3 godine) i Nemanja Štrbac (3 godine) iz vrtića „Miki“, zatim Ana Suhajda (4 godine) iz vrtić „Duga“ u Novom Sadu, Atina Stanković (6 godina) iz vrtića „Naša radost“ i Sara Uzelac iz vrtića „Kolibri“.

Malim umetnicima nagrade juče je, u Centru za stručno usavršavanje, uručila Marijana Mirkov, resorna članica Gradskog veća. Ove godine konkursu se pridružio i „Foto Sretenović“, koji je poklonio vaučere za personalizovane porodične ili dečije novogodišnje kalendare.

Svi radovi, uključujući i nagrađene, mogu se pogledati na Instagram nalogu  Naučnog kluba Kikinda. Centar za stručno usavršavanje konkurs je sproveo u saradnji sa Turističkom organizacijom i Gradom Kikinda.

GIZ-(2)

Unapređenje saradnje sa dijasporom, primena dobre prakse iz inostranstva u lokalu i razmatranje potencijala buduće saradnje sa Kikinđanima koji žive i rade u dijaspori, bile su neke od tema na danas održanom okruglom stolu u okviru projekta “Migracije u kontekstu razvoja” koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Na sastanku održanom u Centru za stručno usavršavanje predstavljen je i lokalni migracioni profil grada, a Kikinđani iz dijaspore upoznali su se sa naporima koje Grad ulaže u bolju saradnju na ovoj relaciji.

– Projektom, započetim u aprilu, koji sprovodimo u vašem gradu i u opštini Zvezdara, želeli smo da pokažemo koliki može da bude i jeste značaj dijaspore za razvoj lokalne samouprave. U migracionom profilu koji smo izradili sadržane su sve karakteristike migracionih procesa, a ovaj okrugli sto je završetak projekta i na njemu razgovaramo o tome kako ljudi iz dijaspore vide svoju vezu sa lokalnom samoupravom i obrnuto, gde lokalna samouprava vidi prostor za njihovo angažovanje – rekla je Danica Šantić, redovni profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu i konsultant u projektu.

Učesnike okruglog stola pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač,

– Uveren sam da i Kikinđani koji više ne žive u svom gradu, žele da doprinesu njegovom boljitku – rekao je Lukač. – Nama će ovaj projekat mnogo značiti kako bismo unapredili privredne, sportske i kulturne konekcije sa dijasporom i da bismo njihova kvalitetna iskustva i primere dobre prakse implementirali na lokalnom nivou.

Željko Radu, član Gradskog veća zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava ocenio je da je učešće Grada u projektu GIZ-a veoma značajno.

– Ovaj okrugli sto sa našom dijasporom pokazatelj je da je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju u Srbiji jedan od najznačajnijih strateških partnera Grada, što se pokazalo i u ovom i u prethodnim projektima. Nadam se da će sa ovog sastanka proisteći nove saradnje i ideje koje će pospešiti lokalni razvoj – izjavio je Radu.

Pored predstavnika dijaspore koji trenutno borave u Kikindi, u diskusiji su učestvovali i sagovornici putem internet konekcije. Učesnici su izneli koje su njihove potrebe i kako vide svoje uključivanje u održivi razvoj lokalne zajednice.

Organizator, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju projekat je sprovela u okviru svog globalnog programa „Migracije u kontekstu razvoja“.

S. V. O.

CSU-(2)

U Centru za stručno usavršavanje (CSU) najavili su danas aktivnosti po svom redovnom programu „Maj – mesec matematike“.

– Imaćemo pet aktivnosti za sve uzraste i potrudili smo se da budu raznovrsne – kaže Gordana Trnić Iličić. – Počinjemo u petak, kada ćemo imati dve radionice i jedan ogled sa firmom „Biosens“ iz Beograda. Ogled će se raditi u polju, korišćenjem novih tehnologija – prskaće se kukuruz dronom i to je u skladu sa programom Centra za promociju nauke. Ovo je zanimljivo jer ćemo kasnije moći da vidimo i rezultate i da ih uporedimo sa onima na drugim parcelama. Poslednja aktivnost je „Mankala“, drevna afrička igra.

Po javnom pozivu Centra za promociju nauke kikindski Centar dobio je, za svoje godišnje programe, najviše novca do sada.

– Na Javnom pozivu ovog centra učestvujemo svake godine i ovoga puta dobili smo najviše novca do sada – 793.280 dinara, što će biti utrošeno na ukupno četiri projekta i na 12 programa koji se, po našem planu, odvijaju tokom cele godine. Jedan od programa je „Šta sove love“. Realizuje se sa Centrom iz Šapca, odakle će nam doći gosti koji će učestvovati u radionici na ovu temu – rekla je Trnić Iličić.

Direktor CSU, Dejan Karanović istakao je da se u njihovom Naučnom klubu redovno organizuju radionice za đake, a besplatno korišćenje opreme je, uz prethodni dogovor, dostupno svima.

 

Cent za prom nauke 9

U kikindski Centar za stručno usavršavanje danas je stigla oprema kojom je komletiran „Mejkers spejs“ prostor u naučnom kabinetu. Oprema je donacija beogradskog Centra za promociju nauke i „Yettel“ fondacije.

– Od „Yettel“ fondacije smo, pre tri godine, dobili donaciju za otvaranje tri „Majkers spejsa“. Među 12 naučnih klubova u Srbiji koje smo osnovali, odabrali smo tri najbolja – u Kikindi, Šapcu i Leskovcu i u njima opremili ove prostore – kaže Darije Janošević iz Centra za promociju nauke.

U prvoj fazi stigli su 3D štampač i ce-en-ce mašina, a danas mini-računari rozberi paj (Raspberry Pi) i „arduino kitovi“ – kompleti za učenje.

Ova saradnja traje već sedam godina, kaže direktor Centra za stručno usavršavanje, Dejan Karanović.

– Organizujemo različite aktivnosti za decu radi promovisanja nauke. Imamo odličnu saradnju sa kikindskim školama, podstičemo decu da razmišljaju na drukčiji način. Pozivaćemo đake i obučavaćemo i nastavnike da, na praktičnim primerima, vide kako se radi na ovim uređajima – rekao je Karanović.

Ukupna vrednost donacije je oko tri hiljade evra. Oprema u „Mejkers spejs“ prostoru biće dostupna svim prosvetnim radnicima, ali i svim građanima koji su kreativni i žele da programiraju, koriste 3D štampač ili da graviraju uz pomoć ce-en-ce mašine sa plavim laserom, kažu u Centru.

error: Content is protected !!