цене

gorivo

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate kako bi ublažila rast cena goriva izazvan poskupljenjem sirove nafte na svetskom tržištu. Mera se odnosi na benzin i dizel i važi od 13. marta do 15. aprila.

Prema podacima Ministarstva finansija, akcize su umanjene za oko 20 odsto, što znači da je iznos akcize na dizel sa 74,04 dinara po litru smanjen na 59,23 dinara, dok je akciza na benzin sa 72 dinara snižena na 57,6 dinara po litru.

Odluka je doneta nakon značajnog rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu. Kako navode ekonomski izvori, cena brent nafte po barelu u kratkom periodu porasla je sa oko 70 dolara na više od 97 dolara, što je povećanje od preko 38 procenata.

Cilj mere je da se ublaži pritisak na cene goriva i spreči da rast troškova energenata dovede do novih poskupljenja robe i usluga. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a nakon 15. aprila biće ponovo razmotreno da li je potrebno njeno produženje.

Smanjenje akciza trebalo bi da ublaži troškove transporta i proizvodnje, što je posebno značajno za poljoprivredu i privredu u celini, jer su cene goriva jedan od važnih faktora koji utiču na cene hrane i drugih proizvoda.

 

gorivo

Nove maksimalne cene goriva za narednih sedam dana niže su u odnosu na prethodnu nedelju — evrodizel i benzin pojeftineli su za po dva dinara po litru, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.

Nova maloprodajna cena evrodizela biće 196 dinara po litru, dok će evro-premium BMB 95 benzin koštati 179 dinara po litru.

prodavnica

Iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će ove nedelje ponovo doći do izmene Uredbe o ograničenju trgovinskih marži, zbog nastavka pritisaka trgovaca na dobavljače i proizvođače. Kako je potvrđeno, izmene će biti usvojene do kraja nedelje, a primena će početi naredne sedmice.

Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine, Jagoda Lazarević, objasnila je da će novi aneks uredbe preciznije urediti odnose između trgovaca i dobavljača, obavezujući ih da potpišu posebne ugovore koji će uskladiti njihovo poslovanje sa važećim propisima. Cilj izmena je sprečavanje mogućih zloupotreba i dodatnih pritisaka na dobavljače.

– To radimo kako bismo predupredili mogućnost da trgovci, nakon isteka uredbe, naplate ono što sada ne mogu. Postoji strah među dobavljačima i mi smo to prepoznali – rekla je Lazarević.

Ministarka je dodala i da inspekcijske kontrole pokazuju pozitivne pomake i sve odgovornije ponašanje trgovaca, ali i da se i dalje beleže pokušaji pritisaka na dobavljače kroz razne rabate i nametnute troškove. Prema njenim rečima, inspekcija redovno obilazi trgovinske lance i nasumično proverava proizvode iz različitih kategorija, kako bi se utvrdilo da li se poštuje odredba. Izveštaji sa terena pokazuju da se broj prekršaja smanjuje.

Iako se pojedine cene u prodavnicama kreću gotovo isto, Lazarević je napomenula da ne veruje da postoji direktno dogovaranje između trgovaca, već da jedni druge pažljivo prate, što na kraju najviše osete potrošači.

Ovom prilikom najavljeno je i donošenje Zakona o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi, koji će predvideti oštrije kazne i trajno regulisati odnos između trgovaca i dobavljača. Isto tako, naglasila je da nema razloga za strah od masovnog zatvaranja trgovačkih lanaca kako se navodi u pojedinim medijima.

-Svako ima nerentabilne objekte koje povremeno zatvara, ali to nije posledica uredbe. Stvaranje straha i panike nije opravdano. Neće biti praznih rafova niti nestašica. Ova vlada neće dozvoliti scenario iz devedesetih – poručila je Lazarević.

Prema njenim rečima, donošenjem novog Zakona i sprovođenjem izmena uredbe očekuje se stabilizacija tržišta, ravnomerniji odnosi između trgovaca i proizvođača i, kao krajnji efekat, postepeno snižavanje cena za potrošače.

ogrev

Grejna sezona zvanično je počela 15. oktobra, iako su mnoga domaćinstva, posebno sa individualnim ložištem, sa dogrevanjem počela još početkom meseca. I ove zime mnoge porodice koristiće peći na čvrsto gorivo, a prema analizama, drva i dalje predstavljaju najjeftiniji vid grejanja. Iako je i cena drva porasla, ona i dalje ostaju najisplativija opcija. Cene širom Srbije kreću se od 6.000 do 11.000 dinara, u zavisnosti od mesta do mesta, a mi smo istraživali kakva su ponuda i potražnja drva za loženje u našoj okolini.

-Sugrađani se uveliko spremaju za ovu zimu i kod nas je dobra potražnja za ogrevom – istakao je Stefan Simić, vlasnik stovarišta u ulici Generala Drapšina. – Najviše se kupuje bukovinu i hrast čija cena je 10.000 dinara za kubik. Otpad je 6.000, dok je za drugu klasu ogreva potrebno izdvojiti 8.000 dinara. Nudimo i uslužno sečenje.

Ista situacija je i na stovarištu „Mimi i bata“ vlasnika Saše Popova koje se nalazi u ulici Žarka Zrenjanina.

-Velika potražnja  je za bukvom  koja je proteklih dana poskupela za 500 dinara po kubiku i sada je 9.500. I bagrem se traži i njegova nova cena je  9.000 za metar kubni. U ponudi imamo i otpadne paleta od bukve. Cena za dva metra metra je 14.500 dinara, što je takođe traženo – naveo je Saša Popov.

Neretko Kikinđani odlaze po drva za loženje u Novo Miloševo u stovarište „Dva brata iz ravnog Banata“.

-Paletirano drvo ima cenu od 14.000 dinara, ogrev u mrežama je 12.000, a imamo i cepanice na metar koje se prodaju  za 6.000 dinara – kazao je vlasnik Luka Nedeljkov. – Kubik isečene bukve  je 7.500, dok je kombinacija cera, graba i hrasta 6.000 dinara. Upravo pomenuto mešano drvo je i najtraženije što zbog cene, tako i zbog kvaliteta. U proteklih mesec dana potražnja je ogromna. Od januara je najavljeno poskupljenje ogreva i ljudi hoće da se obezbede na vreme.  Uticaj ima i situacija s NIS-om i pojedini naši kupci pribojavaju se da neće biti gasa.

Prosečno domaćinstvo za grejnu sezonu potroši od pet do 10 kubika ogreva.

A.Đ.

 

 

 

basaid-atarski-putevi

Visina cene dizela za poljoprivrednike ostaće 179 dinara, odlučila je Vlada Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena derivata nafte.

Kako navode, uredbom je predviđeno da će Naftna industrija Srbije (NIS) Novi Sad na svojim stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, uz upotrebu kartica izdatih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, staviti u promet derivat evrodizel po maksimalnoj maloprodajnoj ceni od 179 dinara po litru, utakanjem u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara po hektaru.

To se odnosi na površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

„Napominjemo da se nova uredba od prethodne razlikuje po momentu koji se uzima kao presek stanja površina upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno umesto 1. aprila 2024. godine, presek stanja površina računaće se na dan stupanja na snagu ove uredbe, odnosno na dan 25. januar 2025. godine“, navodi se u saopštenju.

oil-rig-g9929db846_1280

Javno preduzeće Srbijagas objavilo je na svojoj internet stranici cene gasa za javno snabdevanje po kilovatčasu (kWh) koje će važiti od 1. oktobra.
Za grupu kupaca “mala potrošnja” tarifa “energent” iznosi 3,42 dinara po kWh, a naplata naknada po mestu isporuke je 1.984,39 dinara godišnje.
Cena vanvršne, ravnomerne i neravnomerne potrošnje u kategoriji ispod šest bara, kroz tarifu “energent” je 3,27 dinara po kWh, tu su i tarife “kapacitet” od 7,88 do 19,59 dinara po kWh, a merno mesto tarifirano je sa 1.984,39 dinara.

Kod potrošača na pritisku između šest i 16 bara tarifa energent je 3,16 dinara po kWh, kapacitet od 5,71 dinara za vanvršnu do 14,12 dinara po kWh za neravnomernu potrošnju.

Tarifa “naknada po mestu isporuke” je kod ovih potrošača jedinstvena i iznosi 19.843,90 dinara.

Sve cene su iskazane bez PDV-a.

Polovinom avgusta Srbijagas je objavio da će se od 1. oktobra tarife za kapacitet i energent umesto u kubnim metrima kao do sada izražavati u kWh.